okrugli sto Instituta za pravne studije

Bjeković: Manjinska prava su još uvijek na margini, iako se o njima svakodnevno priča

"Osim ustavne odredbe koja se odnosi na prava nacionalnih manjina u Crnoj Gori, imamo poseban sistemski zakon koji je u ovom trenutku još uvijek spisak standarda koje je potrebno primjeniti, a za koji je potrebno mnogo više nego samo poimanje ili jezičko tumačenje takve norme", naveo je Bjeković

3980 pregleda 2 komentar(a)
Sa okruglog stola, Foto: PR Centar
Sa okruglog stola, Foto: PR Centar

Nadležni državni organi bez adekvatnih statističkih podataka o nacionalnosti zaposlenih, nisu u mogućnosti da na valjan način primjenjuju princip afirmativne akcije u cilju unapređenje položaja nacionalnih manjina, saopšteno je na okruglom stolu Instituta za pravne studije (IPLS), naveli su iz PR Centra.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, je ocijenio da su manjinska prava još uvijek na margini, iako se o njima svakodnevno priča.

"Osim ustavne odredbe koja se odnosi na prava nacionalnih manjina u Crnoj Gori, imamo poseban sistemski zakon koji je u ovom trenutku još uvijek spisak standarda koje je potrebno primjeniti, a za koji je potrebno mnogo više nego samo poimanje ili jezičko tumačenje takve norme", naveo je Bjeković.

Podsjetio je da je Zakon o manjinskim pravima i slobodama donijet 2006. godine, navodeći da su u postupku donošenja tog akta imali solidnu konsultativnu bazu sa međunarodnim standardima, a da je ključnu ulogu imalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

"Od 2006. godine čini mi se da se mnogo toga izdešavalo, da smo donijeli još jedan set propisa koje moramo imati u vidu kada primjenjujemo pravo", naveo je Bjeković.

Ukazao je da postoji nedorečenost po pitanju političke participacije manjina u Crnoj Gori, a da su u instituciji Zaštitnika još 2014. godine ukazali na taj problem.

Bjeković je kazao da čitava priča oko manjinskih prava, kada je u pitanju zakonodavni okvir, počiva na tri stuba.

"Prije svega, to su odredbe koje se tiču Savjeta nacionalnih manjina u Crnoj Gori, koje su bile predmet našeg postupanja i suvislih primjedbi. Ono što posebno naglašavamo da je potrebno podstaći jeste visok stepen saglasnosti oko normi, jer nigdje nema zadati parametar na koji način treba ustanoviti taj okvir, da bi se zadovoljila jedna od važnih dimenzija ostvarivanja zaštuite manjinskih prava", naveo je Bjeković.

Drugi stub je, kako je dodao, Strategija manjinske politike u Crnoj Gori, ocijenjujući da taj dokument nije ispunio očekivanja u segmentu da se nisu sprovodile određene mjere predviđene strategijom.

"Tom Strategijom je bilo predviđeno da se vrši evaluacija, a u toj evaluaciji da damo odgovor na pitanje ako nešto nije ispunjeno, zbog čega nije to urađeno. Čini se da tu nismo dali ključne odgovore, a da smo ušli u jedan novi period u kojem se u ovom trenutku sprovodi stratetigija manjinske politike", rekao je Bjeković.

Rekao je da je Fond za ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava trebao odgovoriti zahtjevima i potrebama svih manjina u Crnoj Gori, a koji je prošavši nekoliko ključnih faza u razvoju, došao u fazu u kojoj nemamo neke velike prigovore od strane onih na koje se adresiraju prava i obaveze koje su vezane za funkcionisanje Fonda.

"Pravi rezultati rada Fonda i drugih instituta će se vidjeti onog trenutka kad manjine na neki način daju osvrt na sve ono što je postignuto u Crnoj Gori. Kao pripadnici ovog društva i sami možemo da procijenimo u kojoj mjeri i na koji način smo svi prihvatili manjinski okviri na koji način društvo podstiče razvoj manjinskih prava, a samim tim poštovanje ljudskih i manjinskih prava", istakao je Bjeković.

Predstavnik Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Fikret Lulanaj, rekao je da je Crna Gora naročito pripadnicima manjina postala mirna za suživot na Balkanu.

"Crna Gora, u kojoj su prisutni mnogi narodi, zbog različitih vjerskih i etničkih skupina koje žive u skladnom i mirnom okruženju, vrijedan je primjer za cijeli region", naveo je Lulanaj.

Kazao je da je Crna Gora država koja je svima kuća, u kojoj se svi prijatno osjećaju.

"Suživot svih njenih građana, bez obzira na njihovu kulturnu, jezičku, vjersku ili drugu posebnost nam se pruža kao jedina alternativa, njegovana kao vjekovna tradicija Crnogoraca i svih ljudi koji žive u ovoj maloj, ali ponosnoj zemlji", istakao je Lulanaj.

Ukazao je da je civilno društvo jedan od značajnih strateških pretpostavki za unapređenje položaja manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica u društvu daljeg razvoja, kulture dijaloga, borbe protiv stereotipa i unapređenje ljudskih prava.

"Osnovna uloga nevladinog sektora u multinacionalnim društvima je dostići mainstream, izbjeći marginalizaciju manjina, prezentovati i njegovati njihovu posebnost, posebno u okviru kulture, tradicije, istorije, jezika i drugih njihovih posebnosti sa ciljem izgradnje interkulturalnog društva", rekao je Lulanaj.

Ekspert IPLS dr Ilija Vukčević rekao je da rad institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda treba pohvaliti, navodeći da u svom radu koristi veliko međunarodno iskustvo Savjeta Evrope i Suda u Strazburu.

Govoreći o praksi Zaštitnika, Vukčević je kazao da se najveći broj pritužbi i postupaka koji su vođeni ticao oblasti radno-pravnih odnosa.

"Najveći problema, kada su u nekim situacijama utvrđena da postoje kršenja određenih ljudskih prava, imamo u situacijama kod zapošljavanja, odnosno imenovanja. U ovoj situaciji postoji problem sa primjenom principa afirmativne akcije", naveo je Vukčević.

Ukazao je da su statistički podaci krucijalna baza za primjenu ljudskih i manjinskih prava.

"Svi organi koji se bave tom problematikom, moraju biti na najvećem mogućem nivou, da bi principi afirmativne akcije mogli biti sprovedeni na pravi način", kazao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, konkretno, u organima koji su bili targetirani bilo je problema u ocijeni kad se primjenjuje afirmativna akcija i kako i na koji način to uraditi.

"Imamo dobrih primjera, u jednom predmetu imate situaciju da je u jednom organu od šest sistematizovanih radnih mjesta postojali podaci za njih pet i bilo je izvjesno i utemeljeno donijeti odluku o primjeni afirmativne akcije kad je upražnjeno samo jedno mjesto. Međutim, imate i sitauciju kada je u Bijelom Polju od 61 zaposlenog bilo podataka za 11 lica o nacionalnoj pripadnosti", naveo je Vukčević.

Prema njegovim riječima, cijeli sistem mora da se unaprijedi i državni organi da vode mnogo više računa o prikupljanju statističkih podataka, a i na nivou države.

Vukčević je dodao da je Uprava za kadrove ta koja ima zakonsku obavezu da na što većem niovu prikuplja ove podatke, kako bi odluka organa mogla biti utemeljena.

"Nedostatkom valjanih podataka može da dođe do grešaka", upozorio je Vukčević.

Ova problematika, kako je dodao, prisutna je i kad su u pitanju imenovanja.

"Kad se rukovodeći kadar u institucijama organima bira, trebalo bi pratiti nacionalnu strukturu, naročito kad su opštine u pitanju gdje je nacionalna struktura diversifikovana", pojasnio je Vukčević, poručujući da institucionalni okvir u ovoj oblasti mora biti unaprijeđen, jer bez njega nema adekvatne primjene principa afirmativne akcije kad je u pitanju imenovanje.

Govoreći o savjetima nacionalnih manjina, Vukčević je kazao da je potrebno unaprijediti način izbora članova tih tijela u cilju povećanja neposrednosti i demokratičnosti prilikom izbora.

"Kad su u pitanju Romi i Egipćani, oni nisu uključeni u izborno zakonodavo na adekvatan način, zbog čega je potrebno stvariti mehanizame koji će obezbijediti njihovu autentičnu zastupljenost", rekao je Vukčević.

Okrugli sto je održan u okviru projekta "Pravo na jednakost nacionalnih manjina u praksi Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore", koji ima za cilj da analzira postojeću praksu institucije Ombudsmana Crne Gore u dijelu ostvarivanja i zaštite prava na jednakost pripadnika nacionalnih manjina, a isti je podržan na osnovu javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata, odnosno programa nevladinih organizacija u prioritetnoj oblasti od javnog interesa – razvoj i unapređenje prava manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica, sprovedenog od strane Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava 2021. godine.