"NADLEŽNI REAGOVALI NA NAJBOLJI MOGUĆI NAČIN"

Zoikas: Crnogorske vlasti uradile sjajan posao tokom katastrofe

Zoikas je poručio i da Crna Gora može računati na pomoć NATO-a i EADRCC-a u eventualnim budućim vanrednim situacijama
54 pregleda 3 komentar(a)
Šušanj požar Sergej, Foto: Sergej Zabijako
Šušanj požar Sergej, Foto: Sergej Zabijako
Ažurirano: 01.10.2017. 11:44h

Nadležni u Crnoj Gori tokom ovogodišnjih požara su uradili odličan posao i reagovali na najbolji mogući način, ocijenio je Klaudiu Zoikas iz Evroatlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC), poručujući da država i dalje može računati na pomoć NATO.

Civilnu NATO vježbu upravljanja posledicama vanrednih situacija „Bosna i Hercegovina 2017“, koja je održana tokom protekle sedmice u Tuzli, organizovali su Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine (BiH) i EADRCC, glavni mehanizam NATO-a za pružanje pomoći u evroatlantskom području.

U vježbi je učestvovalo 1.200 ljudi iz više od 34 savezničke i partnerske zemlje, uključujući i tim iz Crne Gore.

Klaudiu Zoikas /Claudiu Zoicas/, koji je bio direktor vježbe ispred EADRCC, govoreći o požarima koji su tokom ljetnjih mjeseci zahvatili više opština u Crnoj Gori, i u čijem je gašenju pomagao i EARDCC, kazao je da je svaka vanredna situacija drugačija i da odluka da se traži međunarodna pomoć nije laka.

„Ja ne bih sudio. Naravno, kad pogledamo unazad, lako je procjenjivati i suditi je li nešto bilo ispravno ili ne. Mogu vam reći da su vaše vlasti uradile najbolje što su mogle i vidjeli smo to, imali ste mnogo faktora koji su uticali na razvoj katastrofe, kao što su vrijeme, vjetar, što nije lako predvidjeti. To je nešto što se veoma brzo razvija“, kazao je Zoikas agenciji MINA.

On je objasnio da od trenutka kada EARDCC primi zahtjev za pomoć, taj poziv za sat vremena čuje 69 nacija. „To je ono što radimo. Primili smo ovog ljeta tri poziva od Gruzije, za pomoć u šumskim požarima i poziv za pomoć od Crne Gore“.

„Ono što mi možemo da uradimo je da objavimo da je taj poziv stigao i to traje oko sat. U narednim satima vaša zemlja dobija ponude i može da kaže, na primjer, u zavisnosti od situacije, da li je potrebniji helikopter, avion, možete da kažete – to nije ono što nam treba. Tu počinje razgovor o potrebama“, rekao je Zoikas.

On smatra da su crnogorske vlasti uradile „sjajan posao tokom katastrofe“, dodajući da je teško suditi kad je u pitanju tako specifičan i dinamičan scenario, kao što je prirodna katastrofa.

„Mislim da nadležni imaju ekspertizu da procijene i predvide moguće razvoje situacije, kapacitete kojima raspolažu na državnom nivou i, u trenutku kad vide da je potrebno više i iskoriste međunarodne mehanizme, to je onda dobar način“, ocijenio je Zoikas.

Naravno, dodao je, može se početi na bilateralnom nivou, sa susjednim zemljama.

„Ali ako pošaljete poziv za pomoć međunarodnim organizacijama, kao što je EADRC ili Evropski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe, to ide direktno mnogim zemljama. Koristite ovaj mehanizam ako je potreban, ali nadležni znaju najbolje i mogu da sude i donose odluke“, poručio je Zoikas.

On je poručio i da Crna Gora može računati na pomoć NATO-a i EADRCC-a u eventualnim budućim vanrednim situacijama.

Direktor vježbe iz Ministarva bezbjednosti BiH, Samir Huseinbašić, objasnio je da je ključna komponenta sistema civilne zaštite lična i uzajamna zaštita, što je obaveza svakog građanina, da svaki građanin nauči mjere samozaštite i kako pomoći svom susjedu, a onda kako se uključiti u sistem da bude član odgovorne zajednice i da se uključe u akcije.

„Imali smo situacije i u Crnoj Gori, BiH i drugim državama koje su bile pogođene i poplavama i požarima, da se dio stanovništva u velikoj mjeri opustio, sjedeći u svojim domaćinstvima, a kilometar dalje gori i prijeti požar da će doći do njegovog domaćinstva, ali je on jednako opušten i ne uključuje se u akcije i ne pokazuje dovoljno svijesti“, rekao je Huseinbašić agenciji MINA.

To je, dodao je, ta mjera lične i uzajamne zaštite koja prvo podrazumijeva svijest o opasnosti i rizicima.

Huseinbašić je naglasio da je, kad je u pitanju problem požara poplava i drugih opasnosti koje dovode do nesreće, važno računati na mjeru ranog upozoravanja, što, dodao je, znači da civilna zaštita nije sama sebi svrha.

„Mora se računati na druge subjekte sistema. Ako se radi o požarima, važno je da šumska gazdinstva, privredna društva, agencije za zaštitu šuma, budu bedem odbrane od požara, da imaju razvijene sisteme rane detekcije i upozoravanja na požare“, rekao je on.

Huseinbašić je poručio da se požar gasi u prvim minutima, a ne nakon pola sata.

„Vatrogasci imaju jako lijepu izreku, provjerenu u praksi, znajući brzinu gorenja – u prvoj sekundi vatra se gasi rukom, u drugoj čašom vode“, zaključio je Huseinbašić.