“Odrobijat ću te, gotov si” ili “Zreli ste za odstrel”, samo su neke od prijetnji koje javne ličnosti dobijaju putem društvenih mreža. I oni koji se izašnjavaju kao Srbi i oni kao Crnogorci, često su žrtve najbrutalnijih prijetnji na društvenim mrežama posebno u danima kada se održavaju događaji koji duboko dijele Crnu Goru.
Crnogorski pravosudni organi – ako procijene da ima krivičnog djela - takve prijetnje najčešće kvalifikuje kao ugrožavanje sigurnosti. Zaprijećena kazna je do tri godine zatvora.
U vrijeme pisanja ovog teksta, informacioni sistem Crne Gore bio je izložen sajber napadima, pa je bilo teško dobiti zbirne podatke o broju procesuiranih slučajeva. Ipak podaci, iz dvije najbrojnije opštine, Podgorice i Nikšića, dovoljni su da pokažu da su društvene mreže postale poprište raznih prijetnji. Ali i da gradjani pritenje sve više prijavljuju.
Tako podaci Uprave policije pokazuju da je tokom prošle (2021.godine) policija dobila 47 prijava građana kojima je prijećeno na društvenim mrežama. Za prvih osam mjeseci ove godine, policija je postupala po osnovu 31 prijave. Kako nam je saopšteno, radi o slučajevima gdje su počinioci NN osobe, ili su prijetnje upućene sa lažnih profila.
I Tužilaštvo ima sve više posla. U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po krivičnim prijavama dostavljanim od strane policije, od početka godine do 1. avgusta 2022. godine, formirano je sedam predmeta povodom prijetnji upućenih na društevnim mrežama. “Od tog broja, u jednom slučaju je donijeto rješenje o odbačaju krivične prijave, dok je u ostalim predmetima izviđaj u toku”, potvrdio nam je rukovodilac OD Podgorica Duško Milanović.
U Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću od početka godine do 1.septembra, formirano je 16 predmeta protiv 17 osoba, kazala nam je državni tužiteljka Vjera Mićunović
Uoči i nakon obilježavanja 13. jula u gradu pod Trebjesom na društvenim mrežema se vodio pravi rat. Prvo je koncert otkazao pjevač Seregej Sekulić. One se nije javno izjasnio zbog čega je to uradio, ali je iz opštine Nikšić saopšteno “da su pjevaču prijetili i vršili pritisak na njega”.
Tokom proslave Dana državnosti Crne Gore 13. jula u Nikšiću došlo je do sukoba dvije grupe građana – jedne koja je sa crnogorskim nacionalnim i antifašističkim obilježjima proslavljala na gradskom trgu i druge grupe građana koja se okupila u neposrednoj blizini sa trobojkama, srpskim nacionalnim obilježjima i simbolima Srpske pravoslavne crkve. Tokom sukoba je intervenisala policija.
Nakon incideneta, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević je kazao da su mu sa nekoliko profila na društvenim mrežama upućene prijetnje. On je rekao da mu je sa jednog profila poručeno da će ga "odrobijati", a sa drugog da je "gotov".
Kako je istakao tada, prijetnje su mu upućene jer "neko ne može da podnese činjenicu da je na mjestu predsjednika opštine neko ko je Srbin".
Kovačević je prijetnje odmah prijavio policiji, I kako nam je sam potvrdio, njegov slučaj se nalazi pred Osnovnim sudom u Nikšiću, već je dao izjavu u tom predmetu, I sada kako kaže, čeka konačan ishod.
“ Ranije nijesam sam prijavljivao ovakve stvari, jer sam mislio da su u pitanju sporadične pojave nesavjesnih pojedinaca. Nakon posljednjeg slučaja sam se ipak odlučio na taj potez jer sam zaključio da se ta mržnja generiše planski i da bi ona mogla dobiti neki od oblika u kojima je moj narod masovno stradao u prošlom vijeku. Iznenadilo me pozitivno što je postupak bio već pokrenut po službenoj dužnosti za razliku od prethodnih slučajeva” kaže Kovačević.
On dodaje da je problem sa društvenim mrežama, jer ljudi često gube svijest o tome da sa druge strane postoje živa bića koja imaju svoja osjećanja.
“Često u realnom životu i susretu ljudi shvate svoju grešku i ne nastupaju tako vatreno. Međutim, posljednji događaji i neke tragedije koje su pogodile naše društvo govore nam da ne treba da se oslanjamo na pretpostavke i da treba da koristimo pravna sredstva kojima bi spriječili eventualne tragične posljedice” objašnjava Kovačević.
Dodaje i da je dalje izložen prijetnjama i da one ne prestaju.
“Konstantno se sa tim susrećem od strane političkih protivnika koji su ostrašćeni. Oni pretežno djeluju sa lažnih profila pa se kroz to gube i sve vrste skrupula. Ipak, da bi dobili normalno društvo koje prihvata i poštuje sve različitosti koje među nama postoje moramo kroz to da prođemo i moramo to da izdržimo zbog bolje budućnosti zemlje i njenih građana” ističe prvi čovjek nikšićke Opštine.
Prijeti se inače sa oba ideološka “pola”– tako su prijetnje tih dana dobili i književnik Andrej Nikolaidis, aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković i izvršni koordinator Građanske inicijative “21. maj” Ljubomir Filipović. U nekim od prijetnji se navodi da su “Nikolaidis, Zeković, Filipović i njima slični likovi zreli za odstrel” kao i da se nadaju “da će im neko lobanju izlomiti”. I oni su prijavili policiji prijetnje.
Iako je prvo rekao da je raspoložen za izjavu, jedan od podnosilaca tužbe, građanski aktivista Aleksandar Zeković, do završetka ovog teksta nije poslao odgovore na postavljena pitanja.
Filipović je tada kazao, da je i lično dobio prijeteću poruku na Fejsbuku koju mu je uputio korisnik ''Hammer Wolf''.
''Od ovog korisnika sam dobijao prijeteće poruke i ranije i pretragom interneta sam saznao da se radi o čovjeku koji živi u Beču u Austriji, da je član proruske moto-bande Noćni Vukovi, i da je od ranije poznat austrijskoj policiji. O ovim prijetnjama su moji prijatelji u Beču obavijestili austrijsku policiju koja mi je putem tvitera uputila poruku da prijavim prijetnje našim organima nakon čega će oni, ukoliko se pokaže opravdanim, preduzeti radnje iz njhove nadležnosti'', istakao je Filipović.
Kada je riječ o ovom slučaju, policija je tužilaštvu u Kotoru podnijela krivičnu prijavu protiv M.Đ. (27) iz Srbije, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu Filipovića.
Iz civilnog sektora već dugo ukazuju da je u posljednjih nekoliko godina očigledan porast govora mržnje, mizoginije, etničke i vjerske netolerancije, te s tim povezanih prijetnji i poziva na nasilje na društvenim mrežama.
“Mržnja koja je podsticana i hranjena godinama je samo izbila na površinu tamo gdje je najpogodnije – u prostor gdje možete skriveni iza lažnih imena bez kontrole i sankcije raditi što god želite. Ovaj problem je godinama sistemski ignorisan, do momenta kad se više nije mogao skrivati i kada se s njim puno teže izboriti”, kaže Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona dodaje da mržnju i nasilje na društvenim mrežama ne šire više samo radikalizovani pojedinci, koji na taj način reaguju na neke okidače.
“To je postala organizovana i koordinirana aktivnost desničarskih političkih i društvenih aktera, ekstremističkih grupa, stranih podstrekača i pomagača, koji kroz povezane naloge i profile i uz asistenciju neautentičnih i koordiniranih mreža generišu mržnju, nasilje, društvenu polarizaciju i podstiču dalju radikalizaciju. Takva glasna, agresivna, koordinirana kampanja ima za cilj da uplaši i ućutka sve umjerene i progresivne glasove, i da ih protjera iz javnog prostora, kako bi se najglasniji stavovi predstavili kao većinski, legitimni, pa čak i jedini. Moderni linč više nijesu baklje i javna pogubljenja na ulicama, nego organizovano maltretiranje i prijeki sud na društvenim mrežama. Svi oni koji to posmatraju teže će se odlučiti da javno istupe” objašnjava Milica Kovačević.
Ona, govoreći o uzrocima, kaže da je lepeza uzroka sveopšte radikalizacije i ekstremizma je široka.
“Tu su kontinuirana politička polarizacija koja se podstiče duže od decenije, politika bez sadržaja i bez rješenja, globalna kretanja i zlonamjerni strani uticaji, izostanak reformi, selektivna pravda i nepoštena raspodjela dobara, uticaj dezinformacija i propagande, klerikalizacija, revizija istorije, te izostanak reakcije slabih institucija”, kaže ona.
Na pitanje da li osobe koje dobijaju takve prijetnje, dovoljno razumiju ozbiljnost situacije I da li se prilično "ležerno" prema prijetnjama sa društvenih mreža ponašaju i policija i tužilaštvo, Kovačević ističe da osobe koje dobijaju prijetnje nijesu nužno u stanju da procijene ozbiljnost tih prijetnji.
“Za tu vrstu procjene potrebna su odgovarajuća znanja i iskustva koje imaju ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru i tužilačkoj organizaciji. Zbog toga nikad ne bih teret odgovornosti za ovu procjenu prevaljivala na građane, procjenu prijetnje uvijek treba da rade oni koji su za to nadležni i plaćeni od strane građana. Subjektivni osjećaj ugroženosti pojedinca ne bi trebalo da ima presudan značaj u donošenju odluke o procesuiranju onih koji prijete” zaključuje Milica Kovačević.
Ovaj članak je urađen uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.
Bonus video:
