Iz reagovanja GA se čita nerazumijevanje osnovnih pravnih pojmova, smatra Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO.
"Naime, prilikom sačinjavanja zakonskog teksta, formulacija pravne norme podliježe mnogobrojnim pravilima, koja su propisana unutar nomotehničkih metoda stvaranja prava, od kojih su jasnoća i preciznost postulati. Stoga, odredba u kojoj stoji da su “agresiju na Republiku Hrvatsku izvršile Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne jedinice iz BiH uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj” treba da ima jasnu i preciznu indikaciju na državu kojoj je Crna Gora tada pripadala jer je ona svoju samostalnost stekla tek 2006. godine", navodi Milaš.
Crnogorska, ali i šira regionalna javnost, uključujući i hrvatsku, kako navodi Milaš, upoznata je sa kontinuiranim naporima CGO-a "da ukaže na izostanak odgovornosti zbog ratnih intervencija rukovodstva Crne Gore devedesetih godina prošlog vijeka, koje je podržavalo ratne operacije protiv Hrvatske, ali i onih koji su učestvujući u istima direktno kršili pravila humanitarnog prava, kao i da je neophodno da se isti procesuiraju, žrtve obeštete i da se gradi kultura sjećanja".
"Ali, podjednako je važno da ideologizacija ne bude dio nijednog zakonskog teksta ni u Crnoj Gori ni u Hrvatskoj, jer se time ne doprinesi adekvatnom procesu suočavanja sa ratnom prošlošću. Razumijemo da su ovo stručna pitanja i da oni kojima to nije bliska problematika mogu imati drugačije interpretacije", zaključuje ona.
Bonus video:
