CKCG: Neophodno pronalaženje sistemskog rješenja za pomoć osobama koje žive na rubu egzistencije

"Na socijalni jaz u društvu direktno upućuje podatak da je prosječan prihod najbogatije petine građana Crne Gore 7,4 puta veći od prihoda najsiromašnije petine (Eurostat, 2020). Ovaj podatak poziva na solidarnost"

3277 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Crveni krst Crne Gore
Ilustracija, Foto: Crveni krst Crne Gore

Prema podacima Monstata oko 22,6 odsto građana Crne Gore tj. oko 140.000 nalazi se u riziku od siromaštva. U siromaštvu živi 50.000 ljudi koji primaju neki vid socijalne pomoći. Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za avgust 2022. godine iznosila je 766,2 eura, saopšteno je iz Crvenog krsta Crne Gore (CK) povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva.

"Posebno je alarmantan podatak iz izvještaja UNICEF-a obajvljenog početkom 2022. godine u kome se navodi da svako treće dijete u Crnoj Gori živi u siromaštvu", dodaju iz Crvenog krsta.

Kako su naveli u saopštenju na socijalni jaz u društvu direktno upućuje podatak da je prosječan prihod najbogatije petine građana Crne Gore 7,4 puta veći od prihoda najsiromašnije petine (Eurostat, 2020).

"Ovaj podatak poziva na solidarnost", kažu iz CK.

Dodaju da Crveni krst kontinuirano sprovodi aktivnosti podrške socijalno ugroženom stanovništvu ispunjavanjući svoju osnovnu misiju pomoći onima kojima je pomoć potrebna.

"A, ovaj datum je povod da ukažemo na značaj i neophodnost pronalaženja sistemskog rješenja za pomoć osobama koje žive na rubu egzistencije", poručuju iz CK.

U saopštenju objašnjavaju da je siromaštvo multidimenzionalni problem i podrzumijeva manjak sredstva za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, ali i nejednak pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, tehnologiji, kulturi.

"Situacija sa pandemijom Kovid-19 na globalnom nivou dovela je do ekonomske krize, inflacije i drastičnog porasta cijena osnovnih životnih namirnica. Teška ekonomska situacija nije zaobišla ni Crnu Goru, pa je tako dio stanovništva ostao bez prihoda ili dijela prihoda uslijed zatvaranja radnih mjesta i povremenih obustavljanja rada u pojedinim djelatnostima. Dodatnu otežavajuću okolnost predstavlja i oružani sukob koji je u februaru ove godine eskalirao u Ukrajini od kada su i u Crnu Goru u potrazi za spasom počele da pristižu izbjeglice iz Ukrajine od kojih se do sada njih 2.143 obratilo našoj organizaciji. Pomoć za koju su nam se izbjeglice iz Ukrajine obraćaju pored humanitarne pomoći uključuje pomoć u pristupu nekim od prava garantovanih zakonom, informacije, psihosocijalnu i psihološku podršku", piše u saopštenju.

Takođe, kako kažu, njihovoj organizaciji se na dnevnom nivou obrate desetine lica u stanju potrebe - bilo da je riječ o zahtjevima za neki vid humanitarne pomoći, psihosocijalnu podršku, informacije.

"Od početka ove godine Crveni krst Crne Gore je podijelio oko 2.500 humanitarnih paketa, a do kraja godine predviđena je podjela oko 1.000 paketa humanitarne pomoći za socijalno ugroženo stanovništvo", objavili su.

Ova organizacija, kako kažu, obezbjeđuje humanitarnu pomoć i pruža psihosocijalnu podršku korisnicima kojima je ovaj vid podrške potreban i kroz redovne programske aktivnosti u okviru brige o starijima, osobama sa invaliditetom, RE populaciji, migrantima, tražiocima azila, licima sa odobrenom međunarodnom zaštitom, izbjeglicama i drugim ugroženim grupama.

"Crveni krst Crne Gore će i u narednom periodu raditi na pružanju pomoći i podršci ugroženim kategorijama koje se nalaze u stanju socijalne potrebe i kroz različite aktivnosti animirati članove zajednice da daju svoj doprinos kako bi im kvalitet života bio unaprijeđen", zaključuju u saopštenju.

Bonus video: