Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović danas je u Kolašinu otkrio spomen bistu Starcu Miliji, jednom od najčuvenijih epskih pjesnika i autoru pjesama Banović Strahinja, Ženidba Maksima Crnojevića, Sestra Leke kapetana... Spomen bista, koja je postavljena u Ulici IV Proleterske, djelo je akademskog vajara Miodraga Šćepanovića.
Đukanović je kazao da je ime „Starca Milije simbol za veličanstvene stihove usmene lterature kod Crnogoraca, ali i na mnogo širim prostorima“. Njegovo djelo, rekao je predsjednik „odraz je života herojske Crne Gore, što je trajna odrednica njenog hiljadugodišnjeg postojanja“.
„Pjesnik homerovske snage, tvorac nezaboravnih pjesama, kroz čiji glas progovara, ne samo Crna Gora jednog vremena, nego i sama epoha, u kojoj su nastajale te pjesme. Usmena književnost utemeljena je kao važna kultutna tradicija i odraz kolektivnog duha jednog naroda. Ona je ogledalo života u ovim vrletima, što se kroz pjesmu kazivalo i prenosilo s koljena na koljeno. Kao što je kolašinski rapsod sačuvao od zaborava više od 3.000 svevremenih stihova i mi ovim činom želimo u kulturu sjećanja utkati djelo Starca Milije. Prema njegovom stvaralaštvu s divljenjem su se odnosili znameniti crnogorski i svjetski pisci i mislioci, a među njima i Njegoš i Gete“, kazao je Đukanović na svečanosti u Kolašinu.
Starac Milija je, kazao je predsjednik Crne Gore, „prepoznatljivim kazivanjem pjesama ugradio lično i narodno književno iskustvo u pjesme koje je saopštio Vuku Karadžiću, učinivši ih samim vrhom epske poezije“.
„Pjevao je on o Maksimu Crnojeviću, o Banović Strahinji, Leki kapetanu ili Miliću barjaktaru, to u njemu i kroz njega progovara Crna Gora, jedinstvenom ljepotom leksike južnoslovenskih naroda i izrazitim etičkim principom, čiji se pandan može naći samo u antičkoj drami. U srži njegovog pjevanja su čovjek i njegova drama, zemlja i njena sudbina. Ujedno i opomena pjesnika i moćana zaostavština u baštini kulturnog nasljeđa. Kad Starac ispjeva svojega Maksima Crnojevića, pred nama se ukazuje politička karta Crne Gore, ne iz vremena Crnojeviće, već iz vremena samoga pjevača, iz glave Mojsije Zečevića ili igumana u Morači i na Cetinju“, rekao je Đukanović.
Tom usmenom kazivaču Vuka Karadžića, rekao je Đukanović, bilo je potrebno samo nekoliko pjesama „da bi se pokazala sva raskoš jedne kulture, koja je svoju pismenost izbrusila u usmenoj tradiciji, a dostigla vrhunac u djelu Njegoševom“.
Dan kada je otkrivena spomen bista Starcu Miliji, rekla je predsjednica Opštine Marta Šćepanović, je „istorijski dan kad se počinje vraćati dug i odavanje pijeteta velikanu crnogorske usmene književnosti“.
„Čuvar bogastva našeg narodnog pjevanja, tradicije i kolektivne svijesti i najplemenitijih ljudskih vrjednosti, moralnih postulata i etičkih normi koje je opjevao u svojim pjesamam. Kao što njegove pjesme i danas plijene pažnju čitalaca, slušalaca i istraživača usmene književnosti, uvjerenimo da će spomen obilježje njemu u čast postati novi simbol Kolašina. Zaštita i promocija lokalnog nematarijalnog nasljeđa, očuvanje nematerijalne kulturne baštine, koja svojim bogastvom i neprolaznošću njeguje i čuva naš identitet strateški je interes naše Opštine, kao potvrda nešeg hiljadugodišnjeg trajanja, koje u nama izaziva osjećaj divljenja identiteta i kontinuiteta“, rekla je predsjednica Opštine.
O djelu Starca Milije govorila je profesorica književnosti i predsjednica Savjeta Centra za kulturu Snežana Šćepanović Đurasović.
Bonus video:
