Budvu brani 12 službenika

Dok u Opštini ima viška radnika, u ključnom Sekretarijatu je dva puta manje zaposlenih od predviđenog. Lokalnu upravu tuže svi, pa ti službenici mjesečno imaju i po stotinu zakazanih ročišta

37813 pregleda 21 komentar(a)
Zgrada Opštine Budva, Foto: Vuk Lajović
Zgrada Opštine Budva, Foto: Vuk Lajović

Uprkos tome što zvanični podaci govore da u Opštini Budva radi preveliki broj zaposlenih, u Sekretarijatu za zaštitu imovine situacija je potpuno suprotna, pa imovinu metropole turizma brani nekoliko službenika i to vrlo uspješno.

Iako je sistematizacijom predviđeno da ih bude dva puta više, u tom opštinskom sekretarijatu, kako je “Vijestima” kazao sekretar za zaštitu imovine Đorđe Zenović, radi svega 12 službenika.

Godinama je Opština Budva suočena sa brojnim tužbama za naknadu štete, protiv nje se vode milionski sporovi, i upravo Sekretarijat za zaštitu imovinu je taj koji uspijeva da brojne sporove rješava u korist Opštine. Time je nebrojeno puta u proteklih pet godina uspio da izbjegne finanijski kolaps koji bi nastao u kasi Opštine Budva ukoliko bi neki od sporova bio završio negativno po grad. A Opštinu tuže svi, od građana, preko brojnih kompanija i biznismena, te službenici mjesečno imaju i po stotinu zakazanih ročišta.

Prema riječima Zenovića, u Sekretarijatu za zaštitu imovine, u kojem funkcionišu Upravna i Sudska kancelarija, trenutno ima svega 12 zaposlenih službenika, što je dva puta manje od broja predviđenog sistematizacijom.

”U upravnoj kancelariji koja je zatrpana predmetima eksproprijacije zemljišta, rješavanja u upravnim postupcima, postupanje u postupcima pred katastrom, u postupcima legalizacije bespravnih objekata, sačinjavanje ugovora o kupoprodaji i zakupu zemljišta, stanova i poslovnih prostora, praćenja i vođenja evidencije imovine Opštine trenutno imamo svega tri stalno zaposlena službenika sa zvanjima samostalnih savjetnika, od čega dvoje sa diplomom pravnog fakulteta. U Sudskoj kancelariji koja se bavi zastupanjem Opštine pred sudovima i pripremom pravnih sredstava radi zaštite imovine trenutno imamo samo jednu službenicu sa zvanjem samostalnog savjetnika sa stalnim radnim angažmanom, dok je troje zaposlenih pravnika angažovano na osnovu privremenih ugovora. Oni zastupaju Opštinu dominantno pred kotorskim Osnovnim sudom, ali i drugim osnovnim sudovima u Crnoj Gori, kao i Višim, Privrednim, Apelacionim, Upravnim i Vrhovnim sudom”, kazao je Zenović.

”Ako vam naglasim”, kako je dodao, “da mi u prosjeku na mjesečnom nivo imamo i preko 100 zakazanih ročišta, jasno vam je u kakvim uslovima radimo”.

“To su ročišta u kojima se vrijednost spora kreće od 500 eura do nekoliko desetina miliona eura. Uprkos tome, svi ovi službenici odgovorno i savjesno zastupaju interese Opštine i rezultat toga je to da su svojim radom svi oni doprinijeli da je od 2016. godine vraćeno u budžet grada preko 50 miliona eura. Ali, iz tog razloga sam sebi kao prioritet postavio to da svima njima obezbijedim elementarne uslove za rad i u smislu radnog okruženja, ali prije svega materijalne satisfakcije u okvirima zakoskih mogućnosti. Za posao koji obavljaju i odgovornost koji isti ispred njih postavlja, posebno iz razloga što se moraju ispoštovati vrlo kratki prekluzivni rokovi, smatram da su nedovoljno plaćeni i to je glavni razlog zbog kog smo u deficitu sa stručnim kadrom, pa posežemo za pomoći od strane advokata čije usluge su ipak znatno veće”, kazao je Zenović.

Zenović: Rade na ivici fizičkih i psihičkih mogućnosti

Prema riječima Zenovića, definitivno se Zakonom o zaradama u javnom sektoru moraju predvidjeti mnogo veći koeficijenti za službenike koji zastupaju i lokalne samouprave i državu.

”Svi smo u istom problemu, a odgovornost i potrebno znanje i stručnost kod ovakvih poslova su takvi da ljudi definitivno moraju biti nagrađeni jer čuvaju javni interes, što je danas u Crnoj Gori jako izazovno. Moram da naglasim da od 2016. godine uživamo apsolutnu podršku svih rukovodstava Opštine i da nam oni zaista izlaze maksimalno u susret kada su zakonske mogućnosti nagrađivanja službenika u pitanju, ali da država mora posvetiti pažnju tome da se ljudi stimulišu i motivišu da se zaposle na ovakvim poslovima. U suprotnom ćemo i dalje raditi na ivici fizičkih i psihičkih mogućnosti kako bismo sačuvali imovinu građana”, naglasio je Zenović.

Bonus video: