Vlada je juče objavila nacrte medijskih zakona, čija bi primjena u budućnosti trebalo da dovede do unapređenja položaja novinara i informisanja građana, povećanja nezavisnosti javnog servisa, suzbijanja govora mržnje i uvećanja izdvajanja za medije iz budžeta države...
Takođe, mijenja se i član zakona koji je najviše kritikovan u javnosti, a tiče se zaštite izvora, pa je predviđeno da je samo na osnovu odluke nadležnog suda moguće da novinar otkrije izvor informacija, a kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite zdravlja...
Novim Nacrtom Zakona o medijima prvi put je uvrštena odredba kojom se daje definicija novinara, ali i uvođenje inspektora za medije...
Nacrtom je predviđen dodatni vid zaštite za zaposlene u medijima, kojima ne može prestati radni odnos, smanjiti se zarada, promijeniti status u redakciji ili utvrđivati odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izraženo u skladu sa profesionalnim standardima i programskim pravilima.
”Dalje, korigovan je u dijelu primjene ovog zakona na medije koji su osnovani u Crnoj Gori i čije se uredničke odluke donose u Crnoj Gori, tako što je ogranična primjena zakona samo na medije koji su osnovani u Crnoj Gori, kako bi se izbjegla situacija da mediji koji su osnovani u Crnoj Gori, a uredničke odluke donose u inostranstvu zaobiđu zakonsku odgovornost”, objasnili su.
U nacrtu piše da je preciznije određeno da pravna i fizička lica kao osnivači medija moraju da budu registrovana u skladu sa zakonom kojim se reguliše njihovo osnivanje, jer se u ulozi osnivača mogu javiti različite organizacije, kao NVO, sindikalne, sportske, vjerske organizacije, privredna društva... Predloženo je brisanje odredbe po kojoj mediji nemaju svojstvo pravnog lica.
”Ovo iz razloga što vlasnici više medija ne moraju osnivati više pravnih lica nego mogu svoju djelatnost obavljati preko jednog pravnog lica koje je osnivač više medija. Brisanjem tog stava, takođe se ostavlja mogućnost da osnivač bude jedno, a medij drugo pravno lice. Na taj način se bolje štite prava novinara”, navodi se.
Nacrtom je zabranjeno objavljivanje informacija u medijima koji predstavljaju govor mržnje, ali u odnosu na sve nacionalne i etničke zajednice, a ne samo manjinske...
Novim Nacrtom zakona o RTCG trebalo bi postići dalje jačanje nezavisnosti, eliminaciju bilo kakvog političkog uticaja, te krajnju depolitizaciju javnog medijskog servisa koji kao takav treba da služi isključivo javnom i interesu građana.
”Kao jedne od glavnih zamjerki sa, prvenstveno adrese Evropske komisije, ističu se dalja potreba za jačanjem nezavisnosti RTCG u pogledu rada Savjeta, te oslobađanje bilo kakvog političkog uticaja i puno poštovanje profesionalnih standarda u radu. Osim toga, neophodno je dodatno razraditi kriterijume za imenovanje članova Savjeta RTCG, revidirati broj članova Savjeta i postojeće kriterijume za predlagače”, piše u izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja ovog propisa.
U dokumentu koji je juče objavljen navodi se da se to postiže jačanjem kriterijuma, većim ovlašćenjima, ali i mogućnostima sudske zaštite, kako u slučaju imenovanja, tako i u slučaju razrješenja članova Savjeta, generalnog direktora, direktora Radija javnog medijskog servisa, direktora Televizije i Ombudsmana, kao i prekompozicijom većine potrebne za odlučivanje u Savjetu. Tako je planirana novina po kojoj univerziteti Crne Gore predlažu po dva člana, a Advokatska komora jednog člana Savjeta, čime bi se dala prednost institucijama obrazovanja sa jedne, i većoj političkoj neutralnosti sa druge strane.
”U duhu pooštravanja kriterijuma za članove Savjeta, a sa ciljem jačanja profesionalnosti i potrebnog znanja i iskustva, uvećan je kriterijum u pogledu radnog iskustva za člana Savjeta, direktora RTCG i direktora Radija i Televizije javnog servisa na deset godina u VII1 nivou kvalifikacija obrazovanja. U pogledu programske nezavisnosti, predviđeno je da, iako je RTCG nezavisna u uređivanju programa, ona mora biti u skladu sa programskom osnovom koja je sastavni dio odobrenja koje izdaje regulator”, piše u izvještaju.
Ti ciljevi predviđeni su i prvom Medijskom strategijom koja je još u formi nacrta, kao i Programom rada Vlade za ovu godinu.
Za Fond 0,20 odsto iz budžeta
Nacrtom zakona o medijima predviđeno je da se iz budžeta za Fond za medijski pluralizam izdvaja 0,20 odsto, umjesto dosadašnjih 0,09.
”Ta sredstva nijesu obezbijeđena u budžetu za tekuću fiskalnu godinu, niti su u ovom trenutku planirana za narednu fiskalnu godinu. Ministarstvo finansija je konsultovano u toku intersektorskog usaglašavanja u vezi sa uvećanjem sredstava iz tekućeg budžeta za Fond, što je uslijedilo prije javne rasprave, gdje je postignuta saglasnost po ovom pitanju”, piše u analizi procjene uticaja propisa.
Bonus video:
