Kvalitet obrazovanja u Crnoj Gori je nizak u poređenju s drugim zemljama, kako u četvrtom razredu osnovne škole, tako i u prvom razredu srednjeg obrazovanja.
”...Dodatni razlog za ozbiljnu zabrinutost predstavlja distribucija rezultata: na dva relevantna međunarodna testiranja, više od 40 odsto učenika bilo je ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’ - više od 40 odsto ovih učenika, uprkos učešću u obrazovanju, ne uspijeva da ovlada minimalnim nivoom kompetencija, dok svega neznatan procenat učenika (1,6 odsto, 1 ili manje) ostvaruje visoka postignuća (na PISA testiranju, riječ je o nivoima 5 ili 6, a u studiji TIMSS ‘naprednom’ nivou), dok je taj procenat u prosjeku oko 10 odsto u zemljama OECD-a, a u zemljama s najboljim postignućima dostiže 20 procenata ili više”, rezultati su juče predstavljene Analize sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020, koju su radili UNICEF i Ministarstvo prosvjete.
Povezani članci
U dokumentu se navodi da, iako je analiza utvrdila značajna poboljšanja u različitim područjima obrazovnog sektora u periodu 2015-2020, “određeni napredak u učinku mogao bi biti (privremeno) unazađen zbog uticaja pandemije kovida-19”.
”Analizom je utvrđeno da se i prije pandemije kovida-19 obrazovni sistem suočavao s nekim ozbiljnim slabostima. Ove slabosti zahtijevaju posvećenost Vlade i dovoljna finansijska izdvajanja, uz istovremeni rad na oporavku i daljem jačanju obrazovnog sistema”, stoji u dokumentu i dodaje da je izuzetak od ovih nepovoljnih rezultata matematika, gdje se i u TIMSS studiji i na PISA testiranju otkrivaju validni pokazatelji napretka i inovacija.
Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da sama struktura Analize ukazuje na to da se želi razmišljati na drugačiji način.
”Zato imamo nalaze i preporuke grupisane oko poglavlja koja se odnose na kontekst razvoja sistema obrazovanja, školsku infrastrukturu, upis i efikasnost, kvalitet, jednakost, finansiranje, uticaj kovida. Ono što želimo da izmijenimo u odnosu na prethodni period jeste nedostatak jednog ključnog dokumenta koji bi objedinio strateška opredjeljenja koja se odnose na period do 2030. godine. Time ćemo dati dodatni podstrek doprinosu podizanja ciljeva održivog razvoja, s akcentom na obezbjeđivanje inkluzivnog i pravičnog, kvalitetnog obrazovanja i promocija prilika za cjeloživotno učenje”, rekao je Vojinović.
U narednom periodu, kako je dodao, Ministarstvo će se zalagati za empatičan odgovor na razvojne i akademske promjene nastale uticajem koronavirusa, a tokom saniranja posljedica biće posebno važan jednak pristup i dostupnost uloga i podrške u cilju jačanja kvaliteta učenja i ličnog funkcionisanja.
”Iskreno vjerujemo da ćemo definisanjem budućih akcija na ovakvim temeljima potvrditi svoju punu posvećenost u izgradnji pravičnog društva koje će pružiti svakom pojedincu dostupno, kvalitetno obrazovanje sa jednakim šansama za sve. Takođe, želim da iskažem zadovoljstvo što će UNICEF biti uz nas i u narednim fazama, od kojih će prva biti izrada dugogodišnje, sveobuhvatne Strategije razvoja obrazovanja do 2030. godine”, istakao je Vojinović.
Jovanović: Učimo samo za ocjenu
Prvi set problema, navodi se u analizi, podrazumijeva faktore koji su odlučujući na nivou vremena i uslova za učenje.
”Crna Gora ima relativno mali broj radnih školskih dana u toku godine, što ograničava stepen izloženosti nastavi i vjerovatno doprinosi nepovoljnim rezultatima. Zbog neravnoteže u mreži škola u Crnoj Gori, postoje škole s velikim brojem učenika kojima je teško upravljati i u čijim odjeljenjima uči preveliki broj učenika, što jasno ograničava konstruktivnu i ka učenju orijentisanu interaktivnu nastavu...Konačno, srednjoškolsko obrazovanje još uvijek nije obavezno u Crnoj Gori, stoga obrazovni sistem ne šalje dovoljno snažnu poruku mladim generacijama da bez barem srednjeg obrazovanja pronalaženje pristojnog zaposlenja nije moguće”, samo su neki od uočenih izazova.
Drugi set problema, navodi se u dokumentu, može proisteći iz “nedovoljno razvijenih vještina nastavnika da nastavu realizuju u skladu sa programom koji je orijentisan na ishode i kompetencije, što rezultira tradicionalnim pristupom, tj. predavanjima i zahtijevanjem da učenici prosto reprodukuju naučeno i da uče kod kuće”.
”Zasnovan na rezultatima PISA testiranja i potvrđen kroz intervjue, obrazac koji doprinosi niskim postignućima proizlazi iz pretežno stroge disciplinske klime u školama, u kombinaciji s tolerisanjem velikog broja izostanaka s nastave i kašnjenja na nastavu. Na osnovu određenih neformalnih informacija, koje takođe odgovaraju podacima kojima raspolaže Ispitni centar, a tiču se poređenja previsokih školskih ocjena s rezultatima nacionalnih provjera znanja, učenici veoma često izostaju iz škole krajem proljeća, kada se bliži vrijeme završetka razreda i testiranja/provjera, jer često ostaju kod kuće kako bi se pripremili za iste. Nadalje, ovaj obrazac podrazumijeva visok procenat učenika s ‘fiksnim načinom razmišljanja’, pogrešnim ubjeđenjem da se inteligencija ne može promijeniti, te da dalji razvoj iste zapravo nije moguć”,... pojašnjeno je u dokumentu.
Na strogu disciplinsku klimu je tokom jučerašnje konferencije upozorila i srednjoškolka Jelena Jovanović.
”Dok cijeli svijet napreduje, mi smo na istom mjestu. Nama profesori i dalje diktiraju. Nespremni dolazimo na fakultet, bez praktičnog znanja. Bez konkretnih primjera, brzo zaboravljamo. Sistem nam je nametnuo da učimo samo za ocjenu. A, ocjenjivanje nije pravedno - profesori favorizuju odlikaše, ponižavaju one sa nižom ocjenom. Mislim da smo odavno izgubili onaj vaspitni dio obrazovno-vaspitnih ustanova”, poručila je Jovanović.
Kazala je da sistem mora da se digitalizuje.
”Mi ćemo zamijeniti vas u svim institucijama i privatnim firmama. Pa ne bi valjalo da naše znanje tada bude kao vaše sada, čast izuzecima”, poručila je Jovanović.
Usavršava se tek svaki četvrti nastavnik
U Analizi je ukazano i na to “postoji određena vrsta nedosljednosti obrazovnih politika prilikom upisa studenata, budućih nastavnika na fakultetima koji obrazuju nastavni kadar i potreba samog obrazovnog sistema”.
”Anketa koju smo sproveli radi predmetne analize ukazuje na veliko nezadovoljstvo nastavnika u mnogim aspektima njihove profesije (društveni status, zarade, materijalni i pedagoški uslovi u školama i problemi vezani za realizaciju nastave tokom trenutne epidemije izazvane kovidom-19)”, stoji u dokumentu.
Kako ukupna populacija stari, navodi se u analizi, tako stari i starosna struktura nastavnika: “I očekuje se da će u bliskoj budućnosti doći do većeg osipanja nastavnog kadra zbog penzionisanja. Sve navedeno ukazuje na smjer jasne potrebe za budućim planiranjem infrastrukture, uzimajući u obzir ove demografske promjene”.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander kazao je da tek svaki četvrti nastavnik pohađa programe za profesionalni razvoj.
”Ulaganje više sredstava u kontinuirano, stručno usavršavanje svih nastavnika, kazao je Santander, prioritet je “ako želimo bolji kvalitet obrazovanja”.
Na to da nastavnici nijesu zadovoljni svojim statusom, ali ni platama ukazali su predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović i predsjednica Prosvjetne zajednice Olivera Leković.
”Možemo da opremimo škole najsavremenijom opremom, ali ona sama od sebe ne prenosi znanje učenika. To može jedino nastavnik. Da bi to uradio, mora biti motivisan”, kazao je on.
Istakao je da se Sindikat trudi da se prosvjetarima povećaju plate, ali i da budu bolja prava i sigurnost za sve nastavnike, kako bi bili motivisaniji.
”Nemamo kriterijume za zapošljavanje. Uglavnom o svemu odlučuje direktor. To može biti demotivišuće”, rekao je Božović.
Ukazao je da nije sjajna situacija i da “nije siguran da najbolji srednjoškolci upisuju učiteljske fakultete”.
Predsjednica Prosvjetne zajednice poručila je da je analiza nesumnjivo pokazala da su nastavnici nezadovoljni primanjima i statusom.
”Nedavna analiza Prosvjetne zajednice u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje i Univerzitetom pokazala je da smo u deficitu sa nastavnicima matematike, biologije, informatike, njemačkog jezika... U 2019. je bilo 370 oglasa za nastavnika matematike, a zaposleno 111, a na biroima rada bilo je tek četiri. To znači da se na te oglase javljaju ljudi koji nisu iz struke, a to utiče na kvalitet obrazovanja, ali i rezultate istraživanja PISA”, kazala je Leković.
Poručila je da ako “nastavimo da ne ulažemo u nastavnika i infrastrukturu, nastavimo da ga omalovažavamo ili ga ne uključujemo u donošenje odluka, bićemo sve dalje od društva znanja”.
Ministar Vojinović najavio je da će već ove sedmice biti nastavljeni razgovori o povećanju plata u prosvjeti.
Profesorica Filozofskog fakulteta i direktorka Pedagoškog centra Crne Gore Biljana Maslovarić juče je ukazala na to da “niko više nema ni vremena ni života da sluša prazne političke fraze”, ali i da se od Ministarstva prosvjete očekuje hitna reakcija.
”Ovo je analiza sektora. Prije 10 godina nije bilo političke volje da se unaprijedi obrazovni sistem, a tada je bilo šanse za to. Čak i danas, sa nama ovdje sjede neki koji su tada cenzurisali evaluatore ili su se oni samocenzurisali, kako bi se izbjeglo da se podaci objave”, kazala je ona.
Vojinović je odgovorio da u njegovom radu nema ništa političko i politikantsko, navodeći da je i sam “čovjek iz učionice”, kao i da dolazi iz porodice koja “ima 120 godina staža u prosvjeti”, dodajući da je njegov kabinet uvijek otvoren za saradnju sa svima koji žele dobro crnogorskom obrazovanju.
Troši se više na obrazovanje, ali nedovoljno
Troškovi Vlade Crne Gore za obrazovanje, navodi se u dokumentu, porasli su u posljednjih pet godina, ali su prema međunarodnim standardima i dalje niski.
”Iako su pokazatelji koji se tiču efikasnosti pozitivni, postoji zabrinutost u vezi s kvalitetom obrazovanja. Stoga je važno poboljšati efikasnost obrazovanja kako bi se dobila bolja vrijednost za uloženi novac, posebno u aspektima upravljanja i pružanja usluga”, stoji u dokumentu.
Takva ukupna niska izdvajanja za sektor obrazovanja u Crnoj Gori, navodi se, najvjerovatnije predstavljaju važan činilac povećanja disbalansa između troškova za zarade zaposlenih i drugih troškova.
”Vlada je u posljednjih šest godina potrošila 30,4 miliona eura na školsku infrastrukturu. Od toga je 32 odsto uloženo u predškolsko obrazovanje, 26 u visoko obrazovanje, dok su u osnovno uložena 24 procenta, a u srednje stručno obrazovanje 17 odsto.
”Udio ukupnog kapitalnog budžeta potrošenog na obrazovanje značajno se smanjivao iz godine u godinu, od 2016, da bi dostigao nivo od samo pet odsto u 2020. Ovako skromno izdvajanje je u oštrom kontrastu s urgentnošću i ozbiljnošću situacije u pogledu školske infrastrukture koja pogađa većinu djece u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju”, navodi se u dokumentu.
Santander je kazao da dvoje od troje djece u Crnoj Gori je u osnovnim školama s nedovoljnom infrastrukturom, a u prosjeku je 16 učenika na jedan kompjuter u osnovnim i srednjim školama.
Prema njegovim riječima, podaci ukazuju na to da treba hitno obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih objekata i adekvatno opremanje svih škola novim tehnologijama.
Djevojčice imaju bolje rezultate, dječaci češće ponavljaju razred
Kad je u pitanju pravičnost, u analizi je naglašeno da, iako školarine ne postoje, obrazovanje nije potpuno besplatno.
”Paradoksalno, pravičnost obrazovanja ozbiljno je ugrožena na nižim nivoima obrazovanja, a manje na višim, koji obuhvataju manji broj učenika, a djeca iz različitih ranjivih grupa rjeđe pohađaju školu u odnosu na osnovno obrazovanje”.
Problemi pravičnosti u Crnoj Gori, navodi se u dokumentu, primarno ne potiču iz tipičnih rodnih razlika, kako u ranim fazama obrazovanja, tako i u srednjem obrazovanju.
”Prema nekoliko pokazatelja, čini se da je rodna neravnoteža donekle obrnuta i da djevojčice postižu bolje rezultate, dok su dječaci češće među ponavljačima i onima koji rano napuštaju školu”, naglašeno je.
Problemi s pravičnošću u Crnoj Gori uglavnom su povezani s indikatorima bogatstva.
”Pripadanje donjem kvintilu u pogledu porodičnih prihoda glavni je faktor koji ograničava napredovanje obrazovanja djeteta. Razlike su uočljive već pri upisu u jaslice i vrtiće, a još su izraženije prilikom završetka osnovne škole, upisa u srednju školu i završavanja srednje škole. Podaci ukazuju na to da djeca iz siromašnijih porodica, djeca iz ruralnih područja i djeca čiji su roditelji/staratelji niskog nivoa obrazovanja nemaju iste mogućnosti za rani razvoj i da je, kao posljedica toga, potrebno da se u većoj mjeri uključuju u predškolsko obrazovanje i da se njihovi roditelji podrže u stvaranju porodičnog okruženja pogodnog za njihov rani razvoj.
Činjenica da siromašna djeca u velikom procentu ne završavaju osnovnu školu predstavlja rizik od nemogućnosti izlaska iz začaranog kruga siromaštva”, stoji u analizi.
Najviše su, precizirano je, ugroženi učenici iz romske i egipćanske zajednice koji žive u izdvojenim naseljima, suočavajući se s višestrukim barijerama koje do sada sprovedene mjere integracije polako ublažavaju, ali ne uspijevaju u potpunosti da otklone.
”Na nivou države ne postoje podaci o broju djece sa smetnjama u razvoju, te je neophodno detaljnije i pouzdanije prikupljanje podataka u ovoj oblasti, kojima bi se politike i prakse rukovodile u budućnosti i kako bi se osiguralo da djeca sa smetnjama u razvoju uče i napreduju u skladu sa svojim punim potencijalom. Pored toga, potrebno je snažno i efikasno uvezivanje svih relevantnih resora, posebno u dijelu rane detekcije i pružanja usluga rane intervencije”, obrazloženo je.
I EU će podržati kvalitetnije školstvo
Analiza je crnogorskom obrazovnom sistemu ponudila i preporuke, pa je tako neophodno poboljšati kvalitet obrazovanja, kao i stepen pravičnosti, podstaći upis i ostanak u školi, mapirati postojeću infrastrukturu, uspostaviti pouzdane nacionalne baze o ljudskim resursima. Potrebno je i poboljšati i uskladiti obuku nastavnika tokom bazičnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, kao i podsticati izgradnju boljeg i povoljnijeg okruženja...
Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da obrazovanje i obuka igraju važnu ulogu u stvaranju pravednijeg i inkluzivnijeg društva.
Popa je navela da sveobuhvatna analiza sektora obrazovanja, koja je sada dostupna zahvaljujući zajedničkoj inicijativi Ministarstva prosvjete i UNICEF-a, prvi je korak u tom pravcu.
”Vjerujem da može poslužiti kao dobra osnova za izradu sveobuhvatne i višegodišnje strategije razvoja obrazovanja i detaljnog akcionog plana, koji je neophodan za njeno sprovođenje. To bi omogućilo otpočinjanje dalje reforme obrazovanja u Crnoj Gori, koja bi na kraju rezultirala obrazovnim sistemom sposobnim da odgovori na aktuelne i nove izazove”, rekla je Popa.
Ona je najavila da će Evropska unija sa milion eura finansijski podržati buduću strategiju i neke druge aktivnosti kroz plan projekta sa našim partnerima iz UNICEF-a i Vlade.
Izvršna direktorka Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ocijenila je da je od presudne važnosti da se “napravi realistični plan za sprovođenje preporuka”.
”Plan nije plan bez budžeta. Plan nije plan bez praćenja realizacije. Zato insistiramo na praćenju onoga što mijenjamo i svi snosimo odgovornost”, zaključila je Mihailović.
Možda nije prijatno čuti podatke, ali moramo u promjene
Nađa Durković iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva kazala je da “možda nije prijalo da čujemo koliko naših učenika nije pokazalo funkcionalnu pismenost na PISA testiranju”, ali je to dovelo do zaključka - uče samo za ocjenu.
”To će nam pomoći u daljim planovima. Kvalitet udžbenika zavisi od predmetnih programa. Moramo krenuti u promjene”, poručila je Durković.
Vršiteljka dužnosti direktorke Zavoda za školstvo Zoja Bojanić Lalović kazala je da je impresionirana izlaganjem učenice Jelene Jovanović.
”Međutim, uzalud sve analize, ako ne ostvarimo povjerenje, profesionalizam i nemamo viziju. Stanje u obrazovanju odraz je društva u kome živimo. Moramo voditi računa o tome da nas neko posmatra, a posmatraju nas naši učenici”, zaključila je Bojanić Lalović.
Bonus video:
