Loša postignuća crnogorskih đaka na međunarodnim testiranjima pokazuju da iza većine dodijeljenih diploma “Luča” ne stoji znanje.
To je za “Vijesti” kazala potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
”Ako hoćemo da budemo iskreni, odavno se vidi da je naše obrazovanje krenulo silaznom putanjom i da imamo hiperprodukciju ‘Luča’, iza kojih stoji neznanje”, kazala je Bošnjak.
Rezultati ovogodišnjeg PISA testiranja petnaestogodišnjaka biće poznati u decembru naredne godine, a iz Zavoda za školstvo su “Vijestima” ranije kazali da ne mogu “biti optimistični po pitanju postizanja rezultata koji bi zadovoljio očekivanja...”
Od 4. aprila do 20. maja prema međunarodnim standardima provjereno je znanje 6.342 petnaestogodišnjih učenika, od čega je 148 u osnovnim, a 6.194 u srednjim školama.
Od ukupno 7.306 polumaturanata, osnovnu školu sa diplomom “Luča” školske 2021/2022. završilo je 1.079 učenika, odnosno 14,77 odsto.
Povezani članci
Približan procenat đaka sa diplomom “Luča” završio je osnovnu školu i školske 2020/21. godine. Radi se o 1.083 učenika, odnosno 15,57 odsto, što je skoro šestina proljetos testiranih petnaestogodišnjaka.
I iz Centra za građansko obrazovanje su upozoravali da broj učenika sa diplomom “Luča” nije u saglasju sa rezultatima koji crnogorski učenici postižu na PISA testiranjima.
Prema podacima CGO, od školske 2014/2015. do 2018/2019, prosjek učenika sa “Lučom” u osnovnim školama u Podgorici i Tuzima u odnosu na broj upisanih đaka u deveti razred kretao se iznad 15 odsto.
Tako je u školskoj 2018/2019. od 2.289 učenika devetih razreda, njih 334 dobilo “Luču”, odnosno 14,6 procenata, dok je u 2017/2018. od 2.419 đaka, priznanje dobilo 371 ili 15,34 odsto.
U školskoj 2016/2017. od 2.459 đaka devetih razreda, “Luču” je dobilo njih 381, što je 15,50, dok je 2014/2015. taj prosjek bio 15,59 odsto, odnosno od 2.316 đaka, priznanje je dobio 361 osnovac.
”Uglavnom su to diplome stečene kroz razne veze, poznanstva, pritiske roditelja na nastavnike i, usudiću se reći, i zbog politike koja je odavno ušla u naše učionice i đačke klupe. Sve je to dovelo do toga da imamo hiperprodukciju lučonoša i u osnovnim i u srednjim školama, s obzirom na to da je ta diploma ulaznica za fakultete”, kazala je Bošnjak za “Vijesti”.
Ona upozorava da “niko to nije javno htio da kaže, ali prije dva dana predstavljena Analiza sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020. pokazuje gdje su naši učenici, zbog čega sistem mora značajno da se mijenja”.
”Treba da se analizira sve. Poznato je da i u osnovnim i u srednjim školama postoje takozvana VIP odjeljenja i upravo u njima ima najviše diploma Luča, iza kojih stoji neznanje. Odlični đaci iz ostalih odjeljenja su ukazivali na tu pojavu, ali niko od profesora nije htio javno da ih podrži. Moguće da je to sada manje izraženo nego ranije, ali svakako da i dalje postoji. Meni je žao jer su naša djeca talentovana, ali kad stignu do univerziteta, vidi se koliko njihove ocjene ne odražavaju njihovo znanje”, upozorava Bošnjak.
Prema njenim riječima, “očigledno je da su nam djeca nepismena, posebno u vrijeme kada djeca i ne čitaju nego se internetom koriste, pa nije ni čudo da nam je sve više đaka sve manje pismeno”.
”Ministarstvo prosvjete se mora sistemski pozabaviti ovim problemom i da kontroliše škole, kako se ne bi dozvoljavalo da se diplomom za sve petice okite i oni koji ih ne zaslužuju. Dobrih đaka imamo, biće ih uvijek i u svakom sistemu. Imamo više onih koji su prosječno dobri, ali profesori posustanu pod raznim pritiscima i daju im ocjene koje ne zaslužuju”, poručuje Bošnjak.
Ona kaže i da moramo biti realni i sagledati sve probleme u obrazovanju.
”Nekad smo se dičili sistemom obrazovanja i time da su naši kadrovi prepoznati u svijetu, što je bio naš jedini resurs za izvoz, ali sad i to upropaštavamo”, naglašava potpredsjednica Skupštine.
Prema njenim riječima, promjene koje je trebalo da se dese, a opisane su u Knjizi promjena iz 2001, zapravo su “bile odlične i trebalo je da daju rezultate”.
”Nažalost, to se sprovodilo na crnogorski način, mijenjalo se od ministra do ministra kroz zakone, i to sada i ne liči na ono što je tada zamišljeno i opisano. Trebalo bi ponovo sagledati inicijalne promjene, ali i napredak u svijetu posljednjih 20 godina, usvajati iskustva boljih i naprednijih, ali ne da ih falsifikujemo i prepisujemo, već da ih prilagodimo crnogorskim prilikama”, kaže Bošnjak.
Ključno je, upozorava ona, pronaći prave ljude koji će pisati nastavne planove i programe.
”A najvažnije - moramo izbaciti politiku iz sistema obrazovanja. Ja sam za to da početna tačka bude upravo Knjiga promjena iz 2001, iako je vremenom degradirana. I na kraju, ali ne i manje važno, moramo podržati prosvjetne radnike i što se tiče materijalnog, ali i društvenog statusa. Jer samo zadovoljan prosvjetni radnik može kvalitetno da prenese znanje na učenike”, zaključila je Bošnjak.
Analiza obrazovnog sektora za period od 2015. do 2020, koju su radili UNICEF i Ministarstvo prosvjete, ukazala je na to da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’.
”...Više od 40 odsto ovih učenika, uprkos učešću u obrazovanju, ne uspijeva da ovlada minimalnim nivoom kompetencija, dok svega neznatan procenat učenika (1,6 odsto, 1 ili manje) ostvaruje visoka postignuća (na PISA testiranju, riječ je o nivoima 5 ili 6, a u studiji TIMSS ‘naprednom’ nivou), dok je taj procenat u prosjeku oko 10 odsto u zemljama OECD-a, a u zemljama s najboljim postignućima dostiže 20 procenata ili više”, stoji u dokumentu.
Bonus video:
