Jelušić: Crne Gora ne smije biti društvo u kojem je nasilje prihvatljiva norma na bilo koji način

Jelušić je kazala da su četiri femicida, koja su se prošle godine dogodila u Crnoj Gori, pokazale nemoć institucija da prevenira nasilje na adekvatan način

4633 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Skupština Crne Gore/Igor Šljivančanin
Foto: Skupština Crne Gore/Igor Šljivančanin

U Crnoj Gori neophodno je unaprijediti postojeću pravnu regulativu i adekvatno kategorizovati žrtve nasilja, kao i pronaći način da se sankcioniše govor mržnje i verbalno nasilje kojem su žene sve više izložene na društvenim mrežama, poručeno je na sjednici Ženskog parlamenta.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić kazala je da na globalnoj mapi nasilja nad ženama Crna Gora nije među najgorima, ali ni najboljima, i da je od izuzetnog značaja da Skupština kao institucija trajno šalje jasnu poruku o nultoj toleranciji na nasilje.

Kako je rekla, Crne Gora ne smije biti društvo u kojem je nasilje prihvatljiva norma na bilo koji način.

"Nažalost, u našoj zajednici sistemske nepravde patrijarhata, nasilje nad ženama i djevojčicama još spada u prilično skrivene i stigmatizovane teme o kojima se rijetko, nerado ili nespretno govori, upravo zbog toga što je utemeljena na patrijahalnoj kulturi”, istakla je Jelušić.

Jelušić je kazala da su četiri femicida, koja su se prošle godine dogodila u Crnoj Gori, pokazale nemoć institucija da prevenira nasilje na adekvatan način.

"Ostali smo zajednica u kojoj se femicidi događaju, i što je još gore, u kojoj je normalno da se iskazuje preferencija ka muškom potomstvu, i da još imamo selektivnih abortusa”, rekla je Jelušić.

Prema njenim riječima, prijavljivanje nasilja, informisanje i podrška institucija su prvi koraci ka njegovom sprječavanju.

“Ukoliko ćutimo o nasilju dopuštamo da žene i djevojčice i dalje žive kao žrtve. Zbog toga je neophodno da Skupština jasno pokaže političku volju da se mora okončati svaki oblik nasilja nad ženama”, dodala je Jelušić.

Ona je kazala da je u Crnoj Gori zakonski okvir dobar, ali da je činjenica da to nije dovoljno i da ono što u zakonu stoji nekada u praksi nije prisutno.

Jelušić je naglasila da je Skupština, kao zakonodavna grana vlasti, dužna da uradi sve kako bi se stanje promijenilo, pogotovo što novo vrijeme, vrijeme digitalizacije, nameće nove oblike nasilja.

“U digitalnom okruženju, u kome svako sebi dozvoljava da kaže bilo šta, žene su najčešće žrtve. Tu se ne preza od nasilja nad ženama iz političkog i društvenog života, pa i do mogućnosti da se naprave svojevrsni diplomatski skandali. Takve primjere treba najozbiljnije sankcionisati i u medijskoj sferi tražiti rješenja za nakažnjivost ovakve vrste nasilja i njegovu prevenciju”, rekla je Jelušić.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da je rodno zasnovano nasilje jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava.

Pandemija koronavirusa, tokom koje je broj slučajeva nasilja značajno uvećan, prema riječima Đurović, pokazala je da dom nije sigurno mjesto da žrtve nasilja, dodatno oslabljene ekonomskim i socijalnim položajem.

Ona je kazala da nasilje košta i da cijelo društvo plaća njegovo cijenu.

“Ono uzrokuje ogromne troškove za zajednicu, za javno blagostanje, zdravlje i bezbjednost, kao i za obrazovanje, produktivnost, sprovođenje zakona, i javne programe i budžete”, dodala je Đurović. Ona je kazala da nasilje državu Crnu Goru košta 9,2 miliona EUR.

“Neprijavljeno nasilje sa posljednicama iznosi 233,2 miliona EUR, što je značajno veći iznos od institucionalnih troškova saniranja i predupređenja daljeg nasilja kroz djelovanje institucija”, navela je Đurović.

Takve brojke, kako je rekla, izazivaju zabrinutost, posebno uzimajući u vidu učestale slučajave femicida koji su se desili u Crnoj Gori u posljednjem periodu.

“Pozivaju nas da preispitamo postojeće sisteme podrške, kako zakonodavni okvir, tako i njegovu primjenu kroz uspostavljenu institucionalnu mrežu i sistem prevencije. Moramo preispitati svoje djelovanje kako bi sve uočene nedostatke ispravili”, poručila je Đurović.

Ona je kazala da se mora poslati bezrezervna podrška primjeni Istanbulske konvencije, očuvanju stečenih prava žena i borbi za njihovo unaprjeđenje, tamo gdje još nijesu to uspjeli.

“U Crnoj Gori je neophodno unaprijediti postojeću pravnu regulativu i adekvatno kategorizovati žrtve nasilja u svim zakonima, i podzakonskim aktima kojima se tretira ovo pitanje”, ocijenila je Đurović.

Kako je dodala, mora se posvetiti veća pažnja ranjivim grupama koje osim nasilja trpe višestruke oblike diskriminacije, obezbijediti odgovarajuća raspodjela ljudskih i finansijskih resursa za politike mjera i propisa sa ciljem sprječavanje i suzbijanja nasilja nad ženama.

“Takođe, obezbijediti potpunu primjenu disciplinskih mjera protiv službenika koji ne obavljaju svoje dužnosti i kraj prakse alternativnog rješavanja porodičnih sporova sa istorijom nasilja u porodici, kao i uvođenju sveobuhvatne procjene rizika”, rekla je Đurović.

Ona smatra da je potrebno povećati nivo javne svijesti o nasilju nad ženama i u porodicu kroz kvalitetniji nivo informisanosti javnosti o uzrocima i posledicama nasilja, kao i postojećim mehanizmima zaštite od nasilja.

“Za efikasan odgovor moramo djelovati udruženo. Vrijeme je da shvatimo da sve nejednakosti podstiču i održavaju nasilje porodici i da smo svi odgovorni za njegovo iskorjenjivanje”, poručila je Đurović.

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kazala je da su se u Crnoj Gori prošle godine dogodila četiri femicida i naglasila da su žrtve upozoravala i obavještavale državne organe o prijetnjama.

“Znači sistem je zakazao. Nijesmo napravili sistem koji treba da da štiti, nego imam osjećaj da se često dešava muška solidarnost sa onima koji vrše nasilje, a ne žrtvama. To moramo da mijenjamo”, poručila je Bošnjak.

Ona je rekla da je tokom prošle godine verbalno nasilje nad ženama bilo dominantnije u odnosu na fizičko, koje je ponekad intenzivnije i teže za trpjeti.

“Vidjeli ste koliko je govora mržnje bilo tokom prošle godine na sve žene u javnom životu, ne samo političarke. Na društvenim mrežama i komentarima na elektronskim medijima je sve dozvoljeno i taj vid nasilja vrlo utiče na psihu, jer to čitaju nečija djeca, javnost. Ovih dana vrlo aktuelno postale meta i ambasadorke koje izražavaju jasno svoje stavova. Osude sistema na takve stvari nema”, rekla je Bošnjak.

Ona smatra da se mora mijenjati zakonska regulativa, femicid biti propisan kao krivično djelo, kao i pronaći način da se zaustavi govor mržnje i verbalno nasilje.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bijeković rekao je da svi indikatori ukazuju na zabrinjavjaući stalan trend nasilja nad ženama.

Na tu pojavu se, kako je naveo, često gleda kroz prizmu porodičnog nasilja i zaboravlja da su žene targetirane kao javne ličnosti, nositelje važnih državnih i društvenih funkcija ili one koje dižu glas dajući doprinosi raspravi od šireg javnog interesa.

“Svaki put kad pokazuje snagu društvenog bića nerijetko veću od one koju posjeduje drugi pol, žena postaje meta mizoginije, uznemiravanja, vrijeđanja, prijetnji. Ukratko rečeno različitih oblika nasilja manifestovanog ponekad najgrubljim, pa čak i smrtnim ishodom”, kazao je Bjeković.

Kako je dodao, posebno zabrinjava zamjena uloga i teza po kojoj je žrtva ujedno i krivac i to samo zato što ne pristaje na teror naših zabluda o ženi kao manje korisnoj i manje ravnopravnoj, što ne zatvara oči pred istinom.

Bjeković je rekao da broj predmeta na godišnjem nivou pred sudovima različite nadležnosti se ne smanjuje, a da sankcije i dalje ne daju željene rezultate.

“Još analiziramo sve uzroke, ali oni izvjesno počinju od zakonodavstva sa simboličnom sankcijom za osnovni oblik prekršaja do nejasne distinkcije između ovog delikta i nasilja u porodici kao krivičnog djela”, napomenuo je Bjeković.

On smatra da strateški dokumenti nijesu na odgovarajući način implementirani, “a da civilni sektor upućuje ozbiljne signale da je posljednji čas odavno otkucao i da se sve više nosimo sa posljedicama”.

“Zato danas i ovdje još jednom pozivam na odlučnu akciju u cilju promocije prava i zaštite žrtava, a još više na mnogo na pojačani rad na prevenciji i eliminaciji nasilja nad ženama već kod prvih znakova postojanja rizika. U protivnom, čini mi se da ćemo, kao i mnogo puta do sada, zakonima kaskati za nedostajućom društvenom podlogom”, rekao je Bjeković.

Prema njegovim riječima, najbitnija je eliminacija stereotipa i predrasuda da je nasilje nad ženama privatna stvar pojedinaca i ekskluzivna obaveza organa gonjenja.

To bi, dodao je Bjeković, bila još jedna od naših zabluda koja mnoge žene može skupo koštati.

“Nadam se da ovaj naredni minut i svaki sljedeći neće biti vrijeme potrošeno uzalud, sa željom da nasilja nema ili da ga bude što manje, upozoravam da mržnja prema bilo kome, a naročito prema ženama nije mentalno zdravo stanje čovjeka”, poručio je Bjeković.

Šefica misije OEBSa-u Crnoj Gori, Dominik Vag, rekla je da nasilje nad žena ostaje ozbiljan problem na globalnom nivou, a da svijest o borbi protiv njega raste.

“Uznemiravanje i govor mržnje prema ženama su u porastu, a suptilnijim oblicima nasilja kao što su psihičko, ekonomsko, visoko-tehnološko se ne pridaje dovoljna pažnja uprkos stepenu štete koju mogu da nanesu žrtvama”, ocijenila je Vag.

Ona je kazala da je najbolji način kako zaštiti žene i djevojčice jeste da se prepozna da se nasilje provlači kroz sve segmente društva i da ono nije privatna i poročna stvar.

Vag je navela da su istraživanja pokazala da je osnovni uzrok nasilja nad ženama u nejednakostima između muškaraca i žena, kao i da je jedna od pet žena barem jednom u životu doživjela fizičko ili seksualno nasilje.

Ona je kazala da je većina nasilja nad ženama fizičke prirode, koja je i najteža vrsta, ali da je nedavno sprovedeno istraživanje, koje je naručila misija OEBS-a u saradnji sa Sigurnom ženskom kućom, pokazao da trećina ispitanica doživjela barem jedan oblik psihičkog nasilja.

“Bilo je iznenađujuće što više od polovine žrtava to nije prijavila dok se samo trećina obratila porodici”, dodala je Vag.

Kako je navela, u Crnoj Gori i dalje postoji okrivljavanje žrtava, a osobe koje su preživjele nasilje se često osjećaju izolovano i stigmatizovano.

Vag je istakla da parlament ima ključnu ulogu u sprovođenju okvirnih dokumenata koje je Crna Gora ratifikovala i da bi poslanici trebalo da procijene svaki zakon kako utiče na žene i muškarce.