Ljekarska komora Crne Gore predstavila je dokumentarni film o istorijatu crnogorske zdravstvene kulture, sa fokusom na ljekarsku profesiju. Svečana projekcija filma, autora Mitra Miranovića, održana je u subotu, 3. decembra na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a iste večeri je film imao i televizijsku premijeru.
Predsjednica Ljekarske komore dr Žanka Cerović je, uz podsjećanje na Hipokrata koji je, između ostalog, rekao da “svaki ljekar mora znati šta ljekari prije njega otkriše, ispitaše i zasnovaše”, naglasila značaj dokumentarca o razvoju medicine u Crnoj Gori jer, kako je navela, poznavanje tradicije jeste preduslov za uspješan profesionalni i kulturološki napredak.
Iz Ljekarske komore saopšteno je da su u filmu prikazani različiti pravci razvoja medicine na prostoru današnje Crne Gore.
"Primorje s Kotorom ostvarivalo je evropski nivo zdravstvene zaštite već od 14. vijeka, kada su u tom gradu radili ljekari, hirurzi i apotekari sa diplomama fakulteta iz Italije, tada rukovodeće države u medicini. Središnji dio Crne Gore je sve do druge polovine 19. vijeka poznavao samo narodnu medicinu, dok je sjeverni dio Crne Gore sve do 1912. godine, pored narodne medicine, imao zastupljenu i islamsko arapsku medicinu", navode iz komore.
Cerović je istakla važnost dokumentarca jer prikazuje i vrijeme kada Crna Gora napušta narodnu medicinu i usvaja savremene medicinske standarde.
"Posebno se izdvaja vrijeme knjaza i kralja Nikole kada u Crnu Goru dolaze prvi stalni školovani ljekari koji su sticali diplome u najeminentnijim svjetskim zdravstvenim centrima. U tom periodu bilježimo dolazak doktora Milana Jovanovića Batuta, Jovana Kujičića, a naš, crnogorski najistaknutiji ljekar, koji završava pravo u Beogradu, pa medicinu u Moskvi, dr Petar Miljanić postaje prvi načelnik saniteta i upravnik bolnice Danilo I. Osim što kao država, prvi put, stvaramo svoj medicinski kadar, otvaraju se i prve bolnice i to u Nikšiću, Podgorici i Orjoj Luci”, navela je ona.
Cerović je naglasila da su tadašnji ljekari u Crnoj Gori bili cijenjeni više od okružnih sudija, da su profesionalno slobodno djelovali i da su imali najveća primanja u zemlji.
Kada su prva zvanična dokumenta u pitanju, 1891. godine usvaja se prvi Zbornik pravila, propisa i naredaba u sanitetskoj službi Kneževine Crne Gore.
“Njime se prvi put reguliše javno-zdravstveni aspekt i zabranjuje vidarima i travarima da se bave liječenjem”, kazala je Cerović.
U Zborniku se, kako je istakla, između ostalog, još navodi: “Bolnica je za bolesne ljude, i u nju će se primati bonici, imućni i siromasi, bez razlike vjere, pola, uzrasta i narodnosti”.
“Dakle, i formalno, naša država zvanično zabranjuje diskriminaciju, a jačanju te svijesti posebno doprinosi medicina. To je, između ostalog, dokaz da zdravstvena kultura spaja, ona ne zna za podjele po bilo kom osnovu, a jačanje takve svijesti nasušno je potrebno i nama današnjima u Crnoj Gori”, rekla je predsjednica Ljekarske komore.
Dokumentarac približava i podatke o prvoj vakcinaciji u Crnoj Gori krajem 19. vijeka koja je, prema dostupnim informacijama, bila 100 odsto uspješna.
“To je početak razvoja zdravstvene kulture u našoj zemlji”, kazala je Cerović.
Iz Ljekarske komore dodaju da je za njih, kao krovnu organizaciju svih ljekara Crne Gore, značajno što dokumentarac prati začetak i razvoj inicijative za formiranje crnogorskog ljekarskog udruženja. Ta ideja je obznanjena 30. avgusta 1903. u “Glasu Crnogorca”.
“Zato će današnja Ljekarska komora predložiti da se 30. avgust posebno godišnje obilježava, poštujući savremenu ideju i trud prvih crnogorskih ljekara”, najavila je Cerović.
Ljekarska komora Crne Gore danas je, kako je dodala, nezavisna, stručna i krovna organizacija čiji su članovi svi ljekari Crne Gore. "Zadatak Ljekarske komore je podizanje nivoa zdravstvene zaštite i zdravstvene kulture građana, ali i zaštita profesionalnih interesa ljekara Crne Gore. U posljednjih godinu, komora može biti ponosna na činjenične, ostvarene rezultate", smatra ona.
“Učestvovali smo u regulisanju statusa doktora medicine kroz inovirani Zakon o zaradama u javnom sektoru, a i u segmentu krivičnog zakonodavstva kojim se napad na doktore smatra krivičnom djelom”, naglasila je predsjednica Ljekarske komore.
Osim toga, dodaje se, Ljekarska komora aktivno učestvuje u svim aktivnostima Ministarstva zdravlja, a trenutno je fokus na izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Komora je takođe, prvi put od osnivanja, formirala elektronsku bazu podataka koja je neophodna za planiranje zdravstvene zaštite u cijeloj državi.
Formirane su i brojne komisije, među kojima se posebno ističe komisija za mlade doktore, navode iz komore.
“To je trenutno vodeća i naša najvažnija inicijativa čiji je cilj zadržavanje mladih ljekara u zemlji”, kazala je Cerović.
Sagovornici u filmu su mr. sci dr Tamara Bajić, mr sci. dr Žanka Cerović, dr Danojla Dakić, dr Tea Dakić, prof. dr Mihailo Kuliš, prim. dr Milenko Lainović, dr Ljiljana Radulović, prof. dr Miodrag Radunović, mr sci. dr Aleksandra Ražnatović, prof. dr sci. dr Novica Vujošević, arhitekta Pavle Popović i istoričar Srđa Martinović.
Svečanoj projekciji, između ostalih, prisustvovali su državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Vladimir Obradović, direktorica Kliničkog centra dr Ljiljana Radulović, dekan Medicinskog fakulteta, dr Miodrag Radunović, bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, poslanik Miodrag Lekić, savjetnik predsjednika Crne Gore Amer Halilović, predstavnici različitih esnafskih udruženja, otpravnica poslova ambasade Srbije Jelisaveta Čolanović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić Mijović i drugi.
Bonus video:
