Simboličnom trkom obilježili 52 godine od prvog ultramaratona kada je Božović pretrčao 100 kilometara

"Naši učenici trčaće mnogo kraću stazu, ali sa istim žarom i željom da stignu prvi, sa ciljem da proslave podvig našeg čuvenog maratonca Milete Božovića", kazala je direktorica škole, Miluša Žugić

5348 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Svetlana Mandić
Foto: Svetlana Mandić

Učenici OŠ „Ivan Vušović“ sa Vidrovana, kraj Nikšića, simboličnom trkom obilježili su 52 godine od prvog ultramaratona, kada je Gornjepoljac Mileta Božović dionicu od spomenika na Vidovanu, do Virpazara, dugu 100 kilometara, pretrčao za sedam sati i 29 minuta.

"Naši učenici trčaće mnogo kraću stazu, ali sa istim žarom i željom da stignu prvi, sa ciljem da proslave podvig našeg čuvenog maratonca Milete Božovića", kazala je direktorica škole, Miluša Žugić.

Mileta nije krio zadovoljstvo što su se sjetili da obilježe prvi ultramaraton na Balkanu i u Crnoj Gori.

Mileta Božović
Mileta Božovićfoto: Svetlana Mandić

Primarijus Radovan Raco Mijanović, koji je pratio Miletu na svim njegovim maratonima i ultramaratonima, podsjetio je da je Božovićevo vrijeme kada je 6.decembra 1970.trčao od Vidrovana do Virpazara bilo svega četiri minuta slabije od svjetskog rekorda, dakle drugo vrijeme u svijetu.

"Na Podgoričkom maratonu održanom prije nekoliko dana, pobjednik, inostrani takmičar, postigao je isto vrijeme kao i Mileta te 1970. Vrijeme neumitno teče ali, kao da ne može ništa Mileti Božoviću, svjetskom sportskom i medicinskom fenomenu", kazao je Mijanović.

Prvo mjesto u trci od spomenika na Vidrovanu, odakle je i Mileta krenuo te 1970.godine osvojio je Stefan Jovović, učenik osmog razreda, drugi je bio godinu stariji Ilija Pantovic, a treci Aleksa Piljevic, učenik sedmog razreda, mada su svi učesnici trke svojevrsni pobjednici.

foto: Svetlana Mandić

Direktorica škole je kazala da im je Sekretarijat za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje Opštine Nikšić, u čast pomenutog događaja, poklonio određen broj lopti.

Mileta je kao četrnaestogodišnjak počeo da se bavi atletikom i do 1964. trčao je uglavnom na srednjim prugama. Onda su ljekari konstatovali da je sportista sa najvećim srcem na svijetu i da mu odgovaraju isključivo duge staze i maratoni.

Svaki važniji datum Božović je obilježio trkom od 50 do 250 kilometara, jer mu je cilj bio da promoviše maraton i privuče što više mladih da se bave sportom.

Radovan Mijanović
Radovan Mijanovićfoto: Svetlana Mandić

Da je u tome uspio, svjedoče pisma onih koji su željeli da budu Mileta Božović i koji su zbog njega počeli da trče.

Najduži i najzahtjevniji maraton bio je od Tjentišta do Virpazara, koji je trčao 13. jula 1969. Dionicu, računajući i nepredviđene događaje na stazi kroz kanjon Sutjeske kada se susreo sa medvjedom, dugu 250 kilometara, pretrčao je za 19 sati.

Miluša Žugić
Miluša Žugićfoto: Svetlana Mandić

Patike u kojima je toga dana trčao i danas čuva kao suvenir.