Agencija za sprečavanje korupcije smatra da je u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI) potrebno uspostaviti princip zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama.
Iz Agencije ističu da su više puta konsultovali institucije po pitanju sudskih troškova koje su isplatili u sporovima koji se odnose na ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama od početka 2016. do marta ove godine.
”Analizom pristiglih odgovora više od stotinu organa vlasti... utvrđeno je da se radi o iznosu od oko 1.000.000 eura sudskih troškova koje su organi vlasti od novca poreskih obveznika u predmetnom periodu isplatili u sporovima koji se odnose na ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama, a koji su potencijalno mogli biti posljedica nedostatka principa zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama u samom zakonu”, konstatuje se u mišljenju koje potpisuje direktorica Agencije Jelena Perović.
Perović, međutim, ističe da je potrebno propisati smjernice na osnovu kojih će biti moguće utvrditi zloupotrebu, koji bi obuhvatali kriterijume koji se odnose na to da se radi o jednom ili više međusobno povezanih osoba ili organizacija, da se radi o učestalim zahtjevima za dostavljanje istih ili istovrsnih informacija ili zahtjevima kojima se traži veliki broj informacija zbog kojih dolazi do opterećivanja rada i redovnog funkcionisanja institucija.
Zakon o SPI posljednji put je promijenjen prije pet godina i on je tema mišljenja Agencije. Vlada je, u međuvremenu, ponudila zakonske izmjene.
I iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) su više puta isticali da ima primjera zloupotrebe prava na slobodan pristup, odnosno da su pojedine osobe i njima bliske organizacije zatrpavanjem institucija svojim zahtjevima u posljednjih desetak godina na ime sudskih troškova naplatili stotine hiljada eura.
Protiv uvođenja principa zloupotrebe prava na slobodan pristup protivili su se predstavnici međunarodnih nevladinih organizacija.
Mada više zemalja članica Evropske unije ima institut zloupotrebe, među kojima i Slovenija, njeni stručnjaci smatraju da bi bilo pogrešno uvesti ga u slučaju crnogorskog Zakona o SPI.
”Bilo bi kontraproduktivno za gradnju povjerenja između vladinih tijela i civilnog društva prihvatiti jedno rješenje kojem se toliko snažno protivi civilno društvo”, navodi se u peer review koji su slovenački stručnjaci uradili u vezi sa postojećim Zakonom o SPI, o čemu su prije dvije godine pisale “Vijesti”.
U dijelu dokumenta o institutu zloupotrebe stoji da bi s jedne strane on “mogao pomoći da se odbace zahtjevi koji nemaju za cilj dobijanje informacija, već zloupotrebljavanje sistema”. Ali, s druge strane, postoji “opasnost da bi prvostepeni organi vlasti ‘zloupotrijebili institut zloupotrebe’ odbacujući svaki zahtjev koji nije stigao od pogodnog podnosioca ili da tražena informacija nije u korist tog organa ili zvaničnika”.
Iz Agencije smatraju i da je neophodno jasno i precizno propisati postupanje institucija kada zaprimi nepotpun, odnono nerazumljiv zahtjev, elemente koje mora da sadrži uputstvo u cilju otklanjanja nedostataka, te jasno navesti rokove za sve predviđene radnje kako bi pomoć podnosiocu zahtjeva bila svrsishodna.
Agencija je i mišljenja da je neophodno definisati smjernice koje će doprinijeti stvaranju ujednačene prakse, te otklanjanju moguće paušalnosti kad je u pitanju “preovlađujući javni interes” da neka informacija bude objavljenja.
Kad je u pitanju test štetnosti objelodanjivanja informacija, neophodno je, prema mišljenju Perović, predvidjeti smjernice ili kriterijume.
”Na ovaj način, a uz uspostavljene kriterijume ili smjernice, bila bi smanjena diskreciona ovlašćenja organa vlasti”, navodi se u mišljenju Perović.
Agencija je mišljenja da je neophodno proširiti član Zakona tako da se organ vlasti podstakne da na lako dostupnom mjestu, blagovremeno i proaktivno objavljuje i ažurira sve informacije od javnog značaja, a sve u cilju povećanja transparentnosti njenog rada.
Bonus video:
