Neregistrovani portali i Crna Gora: Platforme mržnje, dezinformacija i propagande

Država još nema odgovor na opasne sadržaje koji se šire sa internetskih publikacija za koje se često ne zna gdje im je sjedište i ko su vlasnici

30148 pregleda 13 komentar(a)
Neregistrovani portali često služe za obračune sa neistomišljenicima, Foto: Shutterstock
Neregistrovani portali često služe za obračune sa neistomišljenicima, Foto: Shutterstock

"Cetinje je danas bez sumnje najustaškiji grad u bivšoj Jugloslaviji...", kaže se u tekstu "Od srpstva do ustaštva: Srećom, Cetinje nije Crna Gora" na portalu Srpska24.me i tvrdi da je "nevjerovatna istorija procesa, kojim je najsrpskiji grad na svijetu postao leglo patološke mržnje prema Srbima".

Srpska24.me se ne nalazi u registru Ministarstva kulture i medija (MKM), a nije ga bilo ni u registru audio-vizuelnih medija (AVM) i elektronskih publikacija koji je do 2020. godine, odnosno do promjene Zakona o medijima, vodila Agencija za elektronske medije (AEM). Vlasnik i urednik Srpske24.me Ivan Milošević za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), međutim, tvrdi da su "registrovali portal u skladu sa Zakonom o medijima".

"Navalili na crkvu pa je optužuju što njene vladike kažu da su Crnogorci izmišljena nacija, da ne postoji crnogorski jezik, da je izdaja hrliti u krilo Hrvata i Albanaca, a kidati sve veze sa Srbijom i ostale DPS teze. Ne misle to samo vladike, nego pola Crne Gore koju režim takođe na izborima, pored crkve, želi da potuče do koljena", navodi se u drugom tekstu na ovom portalu, koji potpisuje Milošević.

On, u odgovorima za CIN-CG, ističe da ne smatra da ovakvi tekstovi šire mržnju. "Da mi je muka od DPS-a jeste i to ne krijem, a bogami nije mi dobro ni od onoga što rade Albanci", kaže Milošević. I dodaje: "Naravno, ne mrzim pojedinačno ljude, pa ma ko oni bili, ali uistinu mi je muka od ideologije DPS-a i Albanaca".

Ovaj portal izvještava i o stanju na Kosovu. Među nekim od naslova su, na primjer: "Albanci uobičajeno: I djecu zloupotrebljavaju u antisrpskoj kampanji" ili "Albanci znaju šta rade: zasadili preko 100.000 stabljika marihuana".

U jednom od tekstova prozivaju se i Bošnjaci, zbog toga što navodno nijesu reagovali na napad na učenike Bogoslovije na Cetinju iz aprila 2021. riječima: "Gdje su braća muslimani ili Bošnjaci? Više ne znam ko su, a ni oni".

Ovo je samo jedan od brojnih portala koji nijesu u evidenciji MKM-a sa problematičnim sadržajima, a koji šire propagandu i vjersku i nacionalnu netrpeljivost. Takvi portali najčešće služe i za obračune sa neistomišljenicima, kao i za dijeljenje lažnih vijesti i dezinformacija, uvreda i kleveta. Crna Gora još nema razvijene mehanizme da se zaštiti od takvih internetskih publikacija.

"Crnogorci i Crnogorke, vi kako gođ 'oćete – ma se ja sa Mahmudovcima i Grobolupežinama nikad pomiriti neću" – naziv je teksta koji objavljuje Crnogorski portal, koji takođe nije u zvaničnoj evidenciji MKM-a. Nije ga bilo ni u registru AEM-a.

"Činjenica je da u Crnoj Gori žive Srbalji. Realno sagledano: njih ima da kam pukne 10 odsto (tun spadaju i Srbalji uteklice – dibidus podrepnice, iz 90-ih… Problem je cjelokupni mentalni sklop njih 28 odsto postojbnika Crne Gore. Naglašavam: 0,5 odsto oduzetih od 28,5 odsto pripadnika toga naroda, a to je jedva 1,5 odsto broja svih postojbnika Crne Gore, držim za normalne, civilizovane, proevropske ljude i iskrene crnogorske rodoljube (lično poznajem takve)", dio je spornog teksta.

Na ovom portalu, koji nema po Zakonu o medijima obavezne informacije poput impresuma, može se pronaći još problematičnih sadržaja. CIN-CG nije dobio odgovore od Crnogorskog portala na pitanja, između ostalog, da li ovaj tekst smatraju spornim, zašto se nijesu registrovali kao mediji i da li namjeravaju da to učine.

Fake news, lažne vijesti
foto: Shutterstock

Zakonom je propisano da je portal medij čiji se sadržaj širi putem interneta. U registru koji je do skoro vodila Agencija bio je 101 registrovani portal. U evidenciji MKM-a u ovom trenutku ima oko 85 registrovanih portala. CIN-CG je jednostavnom pretragom naišao na više portala koji nijesu na ovim listama. Neki od njih su u međuvremenu ugašeni.

"Internetske publikacije koje odbijaju da ozakone svoj rad se osnivaju svakodnevno", navode iz Ministarstva za CIN-CG.

Upis u evidenciju je, kako ističu, dobrovoljan, a ne obavezan. "Ne postoji zakonska mogućnost da se takvi mediji prisile na evidenciju, jer bi to bilo suprotno i međunarodnim i evropskim standardima slobode izražavanja, ali i jedan vid cenzure. To su i poruke međunarodnih partnera, Savjeta Evrope i Evropske unije (EU)", navode za ovo istraživanje iz tog resora.

I u Agenciji su sličnog stava. Ističu da ni po ranijem zakonskom rješenju, po kojem je ona bila nadležna za elektronske publikacije, nije bilo moguće natjerati portale da se registruju. "Zakon iz 2010. nije predviđao mogućnost da se elektronske publikacije koje nijesu podnijele prijavu, odnosno koje ne žele da se registruju, primoraju da to urade. Nijesmo bili u mogućnosti da samoinicijativno vršimo upis u registar", kazali su iz AEM-a za CIN-CG.

Napominju ni da tadašnjim Zakonom nije bila propisana ni upravno-nadzorna mjera, ni prekršajna odgovornost za one koji se ne registruju. AEM nije imao zakonsku mogućnost da interveniše čak ni ukoliko pružalac elektronske publikacije u prijavi za upis u registar ne dostavi tačne podatke ili se podaci iz prijave izmijene nakon upisa u registar.

Na listi MKM-a nema ni više uticajnih portala, od kojih pojedini imaju više desetina hiljada pratilaca. "Ipak, do vlasnika i urednika tih medija može se doći, što nije slučaj za mnoge koji se konstantno osnivaju, a za koje ne znamo ni ko ih je osnovao ni ko ih uređuje", upozoravaju za CIN-CG iz Instituta za medije (IMCG).

Neevidentirani portali su, kako navode iz ove organizacije, posebno u sekcijama za komentare prepoznati kao glavni kanali kojima se šire dezinformacije, govor mržnje, uvrede, lažne vijesti... Po Zakonu o medijima iz 2020, medij je dužan da takve sadržaje obriše u roku od 60 minuta od trenutka saznanja ili će biti kažnjeni sa više hiljada eura.

Neregistrovani portali, međutim, ne podliježu medijskim zakonima, napominju iz IMCG-a. "Pitanje je kako se zaštiti od tog sadržaja i koga da građanin tuži ako ne zna ko je vlasnik i urednik nekog portala", pojašnjava se u odgovoru.

Širenje mržnje tretiraju i drugi zakoni, poput Zakona o zabrani diskriminacije, Zakona o elektronskim medijima, Zakona o javnom redu i miru, Krivičnog zakonika (KZ)… ali i neki drugi propisi, kao što je Pravilnik o programskim standardima u elektronskim medijima.

Iako je Zakonom o medijima propisano da nadležni sud može na predlog državnog tužioca ograničiti dalje širenje medijskog sadržaja koje predstavlja direktno i namjerno podsticanje na činjenje krivičnih djela iz KZ-a, iz IMCG-a ističu da nikada do sada nije zabilježen slučaj da je tužilaštvo pokrenulo takvu proceduru.

Bilo je primjera da je neko odgovarao zbog širenja nedozvoljenih sadržaja, međutim, riječ je uglavnom o pojedincima, a ne medijima ili njihovim vlasnicima.

Prema analizi IMCG-a "Govor mržnje i dezinformacije u Crnoj Gori u propisima i praksi" u periodu između novembra 2019. i aprila 2021, policija je pokrenula 64 slučaja koji se odnose na izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, izazivanje panike i nereda i ugrožavanje bezbjednosti na internetu.

Do sudova je, kako se još navodi u ovoj analizi, između marta 2020. i januara 2021. godine, stiglo 13 predmeta. "U aprilu su izrečene zatvorske kazne protiv dvije osobe pod optužbom da su podsticale nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju. U maju i junu po istoj optužbi osuđene su četiri osobe, od kojih su tri poslate u zatvor, a četvrta je uslovno osuđena", navodi se u analizi.

Zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje sedam mjeseci zatvora dobio je i Nikšićanin S. K., koji je u prvoj polovini 2021. na svom Instagram profilu prenio tekst sa sajta "Bosna info" sa uvredljivim sadržajem prema pripadnicima muslimanske vjeroispovijesti.

Novi zakon i medijska strategija ne nude konkretna rješenja

Javna rasprava o Nacrtu zakona o medijima upravo je u toku. U Nacrtu se predviđa uvođenje inspektora za medije, koji bi kontrolisao i portale. Međutim, on ne uključuje konkretna rješenja za neregistrovane portale.

Ovaj problem se pominje u Nacrtu medijske strategije za period od 2023. do 2027, ali jedino u dijelu koji se tiče osiguravanja uslova za fer poslovanje medija. Predviđaju se samo redovne finansijske i tržišne kontrole neregistrovanih internetskih publikacija.

Iz MKM-a najavljuju jačanje postojećih zakonskih i institucionalnih mehanizama koji će se koristiti u slučajevima širenja spornih sadržaja na neregistrovanim portalima, poput govora mržnje ili dezinformacija. Riječ je, kako objašnjavaju, između ostalog, i o izmjenama i dopunama KZ-a sa jasno definisanom normom govora mržnje kao krivičnog djela.

Mahom šire govor mržnje i dezinformacije

U martu ove godine ugašen je portal Srpske novine Crne Gore, koji nije bio u evidenciji MKM-a, ali jeste u registru koji je vodila AEM. Na tom portalu, čiji je sajt i dalje dostupan, mogu se pronaći propagandni sadržaji portala Sputnjik koji se tiču rata u Ukrajini – senzacionalistički tekstovi u kojima se o ratu izvještava samo na osnovu izvora sa ruske strane. Savjet AEM-a je u aprilu ove godine zabranio ruske medije Raša tudej i Sputnjik, sa obrazloženjem da se tako Crna Gora usaglašava sa politikom sankcija EU prema Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

U slučaju portala Srpske novine nijesu reagovale nadležne intitucije. Uredništvo, u saopštenju iz marta ove godine kojim objašnjava zašto je portal ugašen, navodi da je ova publikacija ostala uskraćena za usluge američkog servera Namecheap zbog promovisanja proruskih propagandnih informacija. "Stičemo utisak da je naš portal ugašen isključivo zbog svog naziva i trobojke koja predstavlja njegov zaštitni znak", navodi se u saopštenju.

Nikočević
Nikočevićfoto: Privatna arhiva

Koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Nikočević ističe da postoji i jedan broj portala koji imaju uredne impresume, u skladu sa Zakonom o medijima, a koji nijesu evidentirani kod MKM-a kao internet medijske publikacije. "Neevidentirane internet medijske publikacije najčešće služe kao oruđe za obračun sa neistomišljenicima i sigurno ne doprinose jačanju medijskog profesionalizma, niti novinarskih standarda, jer se ne bi izbjegavale zakonske procedure".

Ovakvi internetski sadržaji uglavnom zaobilaze Kodeks novinara, koriste svoju vidljivost za nametanje stavova, medijsku manipulaciju, širenje lažnih vijesti, a često i otvorenu propagandu sa primjesama govora mržnje, naglašava za CIN-CG Nikočević.

Portal Udar primjer neodgovornosti nadležnih

Neregistrovani portali mogu zakupiti domen bilo gdje na svijetu, pa je borba protiv spornih sadržaja koje oni često šire još komplikovanija. Naša država još nema razvijenu ni unutrašnju regulativu po ovom pitanju.

Jedan od portala čiji se vlasnik do danas ne zna je portal Udar.me, koji je nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora u avgustu 2020. pokrenut na nacionalnom internet domenu Crne Gore (.me). Služio je za obračun sa neistomišljenicima tadašnje vlasti. Na njemu su objavljivani tekstovi u kojima su pojedini opozicionari, ali i novinari etiketirani kao saradnici stranih obavještajnih službi, izdajnici, mafijaši…

Ovaj portal je nedugo nakon izbora ugašen i nikada se nije saznalo ko je stajao iza tog portala. Uvidom u tadašnji registar koji je vodila AEM, nije bilo moguće saznati naziv pružaoca elektronske publikacije, ime i prezime ovlašćenog lica i odgovornog urednika, adresu, e-mail, telefon, niti bilo koji drugi podatak. Nije bilo moguće utvrditi vlasnika domena ni pretragom nekih servisa, poput domaintools.com.

Direktor organizacije KOD Srđan Perić i nekadašnji potpredsjednik Vlade izbornog povjerenja i gradonačelnik Cetinja Milorad Vujović su nekoliko nedjelja pred izbore 2020. tražili od AEM-a da se utvrdi porijeklo ovog portala. To, kako su im objasnili iz Agencije, nije bilo moguće, jer je Zakon o medijima po kojem su mogli da djeluju prestao da važi samo nekoliko dana prije nego su Perić i Vujović uputili dopis.

"Agencija je u tom trenutku i dalje vodila registar. Zato smo od nje i tražili da upotrijebi svoja ovlašćenja", tvrdi Perić za CIN-CG.

Slučaj je tu stao.

Ni iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ni iz Uprave policije, ni poslije više nedjelja čekanja CIN-CG nije uspio da dobije odgovore na pitanje da li su i šta preduzeli u slučaju portala Udar, niti na brojna druga pitanja.

Predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Duško Vuković za CIN-CG ističe da to što neki portali nijesu registrovani kod nadležnog državnog organa ne znači i da im se ne može ući u trag. "Takav je slučaj i sa onima koji stoje iza medija poput sramote kakav je Udar. Pitanje je samo da li postoji spremnost i sposobnost da se do tih informacija dođe i da se nakon toga djeluje", navodi Vuković.

On upozorava da neodgovornost pokazuje da društvo nije stvorilo odgovarajuće nezavisne institucionalne mehanizme koji bi se uspješno nosili sa ovim problemima. "Takve institucije, naravno, postoje u politički i ekonomski uravnoteženim, tj. zdravim društvima. Crnogorsko društvo je, na žalost većine, bolesno".

Vuković
Vukovićfoto: Boris Pejović

Djelovanje neregistrovanih medija teško kontrolisati

Sprega politike i medija je, prema mišljenju Nikočevića, u velikoj mjeri zamutila crnogorsko medijsko tržište, što je otvorilo prostor za neregulisano djelovanje propagandnih glasila. "Ta glasila često dovode u pitanje ili negiraju osnovne civilizacijske vrijednosti i ljudska prava, sve u svrhu ispunjavanja agende koju im isporučuju njihovi politički mentori. Poseban problem jeste što je najveći dio tekstova na takvim portalima – nepotpisan".

Na to ukazuju i u Centru za demokratsku tranziciju (CDT), u publikaciji "Čiji su naši mediji" iz januara ove godine.

"Nezainteresovanost nadležnih institucija pogoduje ovakvim pojavama koje najčešće prolaze nekažnjeno", navodi se u njihovom nalazu.

U Ministarstvu su svjesni da se radi o jednom od većih problema na medijskoj sceni. "Treba raditi na jačanju svih normativnih, institucionalnih i administrativnih kapaciteta na prevazilaženju ovog problema, uključujući i jačanje samoregulacije", navode.

Ova oblast, upozoravaju iz Instituta za medije, nije dobro zakonski uređena u našoj državi, ali ni u drugim zemljama regiona.

"Naš dodatni problem je to što zbog poznavanja jezika konzumiramo i medije iz regiona, a srpski tabloidi su prepoznati kao platforme za širenje dezinfomacija i lažnih vijesti u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori", navode iz IMCG-a.

Nikočević smatra da u Zakonu o medijima postoji prostor za unapređenje u dijelu kaznenih odredbi za izostanak prijave evidencije ili netačno navedene podatke u impresumu. "Vlada ne želi da se konfrontira sa medijima, čak i kad to znači dosljednu primjenu zakona. Tako imamo kontinuirano izbjegavanje odgovornih u institucijama, ali ne i valjano praćenje poštovanja zakona od strane štampanih medija i internetskih publikacija, kao ni pokretanje postupaka u slučajevima kršenja zakonskih odredbi", navodi on.

Nacrtom novog zakona, navode još iz Ministarstva, primjena se ograničava na medije koji su osnovani u Crnoj Gori.

Kazne za oglašavanje javnih preduzeća na neregistrovanim portalima

CGO je nedavno objavio informacije da Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i CEDIS imaju potpisane ugovore sa neregistrovanim portalima. Nikočević naglašava da javni organi ne bi trebalo da se oglašavaju na portalima koji zaobilaze zakone države Crne Gore.

Izmjene i dopune Zakona o medijima, čije se usvajanje očekuje do kraja ove godine, predviđaju novčane kazne od 300 do 2.000 eura za odgovorne u javnom sektoru "ako se oglašavaju u medijima koji nijesu u evidenciji resornog Ministarstva".

"Konačan cilj bi bio da se onemogući svim internetskim publikacija koje nijesu evidentirane, dobijanje bilo kakvog vida finansijske i druge podrške od strane javnog sektora, kako bi se onemogućilo da njihov rad bude 'ozakonjen', a ujedno dovedu u neravnopravan položaj svi mediji koji ispunjavaju svoje zakonske obaveze", navode još iz MKM-a za CIN-CG.

Iz IMCG-a upozoravaju da to nije dovoljno. Ističu da primarni cilj tih portala nije zarada na tržištu, već širenje spornog sadržaja za različite interese.

“Divlji” portali cvjetaju na regionalnom tržištu

Iz Udruženja novinara Srbije (UNS) u septembru ove godine su saopštili da se i oni suočavaju sa problemom sve većeg broja neregistrovanih portala, ukazavši da se na njih ne odnose ni medijski zakoni, niti samoregulacija.

Kao jedan od “divljih” portala na kojem je učestalo targetiranje i napadanje neistomišljenika navode sandzakpress.net. Prema zvaničnim podacima, do kojih je došao UNS, uplatu hostinga za ovaj neregistrovani portal do kraja marta 2021. godine plaćala je firma “Sandžak Media doo Novi Pazar” (Sandžak TV), čiji je direktor crnogorski državljanin Salahudin Fetić.

Ovaj portal ima i rubrike posvećene crnogorskom dijelu Sandžaka. CIN-CG je uvidom u registar medija ustanovio da ovaj medij nije registrovan ni u Crnoj Gori.

Crna Gora može učiti na primjeru Hrvatske

Hrvatsko Vijeće za elektroničke medije je ove godine, na zahtjev ombudsmanke, izreklo prekršajni nalog portalu Sloboda.hr od 100.000 kuna (oko 13.250 eura) zbog nepodnošenja prijave za upis u njihov registar, kako je propisano Zakonom o elektroničkim medijima.

”Prethodno je navedeni portal objavio mizogini tekst pod naslovom ‘Feminizam kao pokret ružnih žena’. U konkretnom slučaju portal nije kažnjen zbog mizoginog teksta sa otvorenim govorom mržnje, jer kao neregistrovan portal nije podlijegao aktuelnom zakonu u dijelu podsticanja diskriminacije, ali jeste kažnjen zbog nepodnošenja prijave i neevidentiranja u registar tamošnjih medijskih internet publikacija”, navodi za CIN-CG Nikočević iz CGO.

Iz hrvatskog Vijeća za CIN-CG ističu da se Zakon ispostavio kao efikasan. Oni navode i da se u vrijeme izbornih političkih kampanja aktivnosti medija, među kojima su i neregistrovani mediji, pojačavaju. “U svijetu kojim dominiraju masovne komunikacije oni su sve više oni koji određuju političku agendu... Nema nikakve sumnje da u tom procesu učestvuju i neregistrovani portali”, navodi se u odgovoru.

Na primjeru portala Sloboda.hr se, upozorava Nikočević, “vidi (ne)moć crnogorskih državnih organa. “Oni ostaju bez odgovora na svakodnevno širenje mržnje u jednom dijelu naše medijske scene”, zaključuje on.

foto: CIN-CG

Bonus video: