CGO: Ministarstvo kulture i medija da pažljivo analizira komentare oko medijskog zakonodavstva

"Ti tekstovi donose određena unaprijeđena rješenja, ali i neka koja predstavljaju korak unazad ili propuštaju prilika da važna pitanja riješe na način koji suštinski podržava slobodu i razvoj medija", kazao je koordinator za razvoj

1406 pregleda 0 komentar(a)
Nikočević, Foto: CGO
Nikočević, Foto: CGO

Centar za građansko obrazovanje (CGO) predao je niz sugestija za izmjene i dopune Nacrta zakona o medijima i Nacrta zakona o javnom medijskom servisu Crne Gore, koje je Ministarstvo kulture i medija dalo na javnu raspravu.

To je saopštio koordinator za razvoj CGO -a Damir Nikočević, kazavši da, "ti tekstovi donose određena unaprijeđena rješenja, ali i neka koja predstavljaju korak unazad ili propuštaju prilika da važna pitanja riješe na način koji suštinski podržava slobodu i razvoj medija".

Nikočević navodi da, "u dijelu komentara koji se odnose na Nacrt zakona o medijima, cijenimo da je neprihvatljivo da se mijenja vremensko određenje za uklanjanje komentara na portalima sa komentara koji imaju nezakonit sadržaj sa sadašnjih 60 minuta na 8 sati, jer to čitavu normu obesmišljava".

Kako kaže, "ukoliko mediji nemaju dovoljno kapaciteta da reaguju brzo po prijavi onda mogu zatvoriti prostor za komentare, umjesto da svjesno, radi veće čitanosti, doprinose ukupnom unižavanju kulture govora, širenju lažnih vijesti i kontaminaciji, a da pri tom oni ne snose odgovornost dok građani i građanke ostaju bez efektivne zaštite".

Naglašava da je potrebno uspostaviti i efikasniji sistem kontrole procesuiranja prijava komentara, pri čemu Ministarstvo kulture mora biti ključno.

"Podržavamo predloženo rješenje da javni organi ne smiju da se oglašavaju na neregistrovanim i neevidentiranim medijima, i u tom dijelu predlažemo da pored evidencije u nadležnom Ministarstvu to moraju biti registrovani subjekti, a što uključuje i transparentnost vlasništva", navodi se u saopštenju CGO.

Nikočević dodaje da mediji imaju pravo na svoju uređivačku politiku, ali i obavezu da poštuju zakonski okvir države, a institucije i javna preduzeća ne smiju biti izvor finansiranja onima koji ne posluju po crnogorskim zakonima.

"Treba napomenuti i da najveći dio takvih portala služi za najprizemnije obračune sa neistomišljenicima, dijeljenje dezinformacija, plasiranje uvreda i kleveta, a novac poreskih obveznika ne bi smio biti podrška za tako nešto", kazao je Nikočević.

Naglašava da bi, "ovaj zakonski tekst morao da doprinese povećanju produkcije o temama koje su od značaja za građane, a to se može uraditi tako što će se dodjela sredstava iz Fonda za medijski pluralizam vezati za produkciju, odnosno da sredstva ne mogu dobiti mediji koji nemaju minimum 50 odsto sopstvene produkcije i to sa temama iz Crne Gore".

Kako kaže, dodjelu ovih sredstava treba vezati i za jačanje profesionalnih standarda pa oni mediji koji ih krše, ne bi imali ni pravo konkurisanja.

Iz CGO ostaju pri stavu da se samoregulacija medija ne može finansirati iz budžetskih sredstava, jer se time pretvara u regulaciju, a "ulaganje medija u samoregulatorne mehanizme i njihovu promociju je i ogledalo posvećenosti tih medija etičkim standardima".

Nikočević ukazuje da, "Nacrt zakona o medijima unosi definiciju novinara, naglašava značaj samoregulacije, uvećava sredstava za finansiranje medija za gotovo 120 odsto, ali i precizira određene kriterijume i uspostavlja bolju kontrolu utroška tih sredstava".

Dodaje da je značajno što je unaprijeđena zaštita novinara, da ne može da trpi posljedice zbog drugačijeg mišljenja u odnosu na medij u kojem radi, ali i način na koji mogu štititi izvore.

"Kao korak naprijed vidimo i pooštravanje uslova za izbor generalnog direktora, ali i preciziranje potencijalnog sukoba interesa što je posebno važno imajući u vidu posljednji, kontroverzan izbor generalnog direktora RTCG-a", ističe Nikočević.

Kako kaže, pozitivno je što su precizirani kriterijumi za izbor članova Savjeta iz NVO u dijelu referenci samih NVO, kao i dio oko obezbjeđenja sudske zaštite u slučajevima razriješenja člana Savjeta, što do sada nije bio slučaj.

Nikočević dodaje da, "Savjet RTCG ne treba koncipirati kao glomazan, jer to nije način da se obezbijedi pluralizam stavova, ali jeste pristup koji može dodatno usložiti funkcionisanje ovog tijela i stvoriti uvjerenje da svaka društvena grupacija treba da ima svog predstavnika čime se ograničava efektivnost Savjeta".

Ističe da je neprimjereno da lična svojstva kandidata presuđuju prilikom izbora a ne profesionalne reference.

"Obesmišljava se čitav Nacrt zakona ukoliko se odmah po njegovom usvajanju ne pristupi izboru novih rukovodnih organa RTCG-a", istakao je Nikočević.

Dodaje da, "novi zakonski tekst unosi nove kriterijume u vidu kvalifikacija i radnog iskustva članova Savjeta, kao i nova pravila za NVO kao predlagače, pa je nelogično da se odmah po usvajanju Zakona ne pokrenu postupci izbora novih rukovodećih organa u RTCG-u, a naročito imajući u vidu da jedan dio aktuelnog menadžmenta ne ispunjava uslove koje se predviđaju predloženim izmjenama zakona".

"Obaveza je Ministarstva kulture i medija, koji je nosilac ovog procesa, da pažljivo razmotri sve pristigle komentare i sugestije i obezbjedi sistemsko unaprijeđenje okvira i ambijenta za rad i djelovanje medija u Crnoj Gori, koji bi bili u skladu sa najboljim međunarodnim standardima i praksama", zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: