Čudo uhapšenog Turčina uz amin budvanske vlasti

Mehmet Đoškun četvorospratnicu izgradio na litici, tik uz magistralni put Budva - Cetinje, na oštroj krivini u mjestu Borete, uz saglasnost tadašnje glavne gradske arhitektice Ane Samardžić... Đoškun je uhapšen na aerodromu u Istanbulu, kada je navodno pokušao da pobjegne u Crnu Goru, nakon što je rezidencija koju je gradio u Hataju postala grobnica za više stotina ljudi u razornom zemljotresu...

67981 pregleda 131 komentar(a)
Građevina na oštroj krivini magistralnog puta, Foto: Vuk Lajović
Građevina na oštroj krivini magistralnog puta, Foto: Vuk Lajović

Četvorospratnica koja “visi” iznad provalije u mjestu Borete djelo je prije nekoliko dana uhapšenog Turčina Mehmeta Jašara Đoškuna, a zeleno svjetlo za gradnju svojevrsnog budvanskog graditeljskog čuda dala je lokalna koaliciona vlast Demokratskog fronta i Demokrata.

Đoškun je prije tri dana uhapšen na aerodromu u Istanbulu, kada je, prema pisanju turskih medija, pokušao da pobjegne u Crnu Goru. On se našao iza rešetaka jer je izgradio rezidenciju od 250 stanova u Hataju, koja se urušila kao kula od karata u razornom zemljotresu koji je u ponedjeljak pogodio Tursku i Siriju. Ispod ruševina je, prema pisanju turskih medija, ostalo više stotina žrtava...

Đoškun je četvorospratnicu u crnogorskoj prijestonici turizma izgradio tik uz magistralni put Budva - Cetinje, na oštroj krivini u mjestu Borete, uz saglasnost tadašnje glavne gradske arhitektice Ane Samardžić.

Prema Centralnom registru privrednih subjekata, Mehmet je sa svojim bratom Huseinom Jalcinom Đoškunom osnivač firme “Antis Montenegro”, koja je prije četiri godine dobila zeleno svjetlo od budvanske vlasti da izgradi zgradu.

Dio javnosti bio je šokiran odlukom da im se dozvoli gradnja na tom mjestu.

Budva je decenijama sinonim urbanističkog haosa, pa praktično da nema godine kada javnost ne iznenadi neko novo arhitektonsko čudo. Zgrade niču na parcelama od pedesetak kvadrata, nerijetko su “umetnute” između kuća i bez prilaza...

Jedno od takvih čuda svakako je zgrada turskih graditelja, jer je građena na parceli za koju je teško bilo i pretpostaviti da može biti urbanizovana.

Za budvansku vlast, međutim, sve je bilo uredu, pa su braća Đoškun 7. juna 2019. godine dobili amin za gradnju, kada je saglasnost na idejno rješenje zgrade sa podrumom, suterenom, prizemljem i četiri sprata, ukupne bruto-površine 1.412 kvadrata, i garaže od 635,88 kvadrata, dala tadašnja glavna gradska arhitektica Ana Samardžić.

Dozvolu dobili 2019.
Dozvolu dobili 2019.foto: Vuk Lajović

Zahtjev za saglasnost predali su mještani - vlasnici zemlje, dok je ugovor o komunalijama sa Opštinom zaključila firma “Antis Montenegro”.

Prilikom davanja saglasnosti Samardžić se pozvala na važeći planski dokument - Detaljni urbanistički plan “Bečići”.

”Glavni gradski arhitekta je razmotrio predmetni Zahtjev sa idejnim rješenjem, te dao svoju saglasnost na dostavljeno idejno rješenje zgrade projektovane na dijelu urbanističake parcele UP 48.1, u bloku 48, na k.p. 768/7 KO Bečići u zahvatu DIP-a ‘Bečići’. Saglasnost se daje na osnovu Državnih smjernica razvoja arhitekture. Do donošenja Državnih smjernica razvoja arhitekture primjenjuju se uslovi iz planskog dokumenta koji se odnose na oblikovanje i materijalizaciju objekta. Smjernicama za arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju objekata u okviru DUP ‘Bečići’ utvrđeno je da se ‘arhitekturom objekata treba težiti stvaranju savremenog arhitektonskog i likovnog izraza karakterističnog za urbani gradski prostor mediteranskog karaktera. Oblikovanje planiranih objekata mora biti usklađeno sa kontekstom u kome objekat nastaje, predviđenom namjenom i osnovnim principima razvoja grada u pravcu visokog turizma…’. Kod izloženog pravnog i činjeničnog stanja glavni gradski arhitekta je našao da su se stekli uslovi za davanje saglasnosti”, piše u rješenju u koje su “Vijesti” imale uvid.

Prema ugovoru o komunalijama, “Antis Montenegro” je za gradnju platio 108 hiljada eura, a omogućen mu je popust od 20 odsto jer je kompanija platila u kešu.

Mehmet Đoškun uhapšen je, prema navodima turskih medija, po nalogu glavnog javnog tužilaštva.

Zgrada koju je gradio u razorenom turskom gradu Hataju postala je, kako prenosi turski CNN, “grobnica za stotine ljudi”.

Navodno je pod ruševinama rezidencije ostalo više od 800 ljudi.

Portal Cumhuriyet objavio je da je Đoškun pokušao da pobjegne sa novcem u Crnu Goru.

Portal Takvim objavio je da su braća kompaniju “Antis Japi” osnovali 1990. godine i da su 2017. godine aktivnosti prebacili u Crnu Goru, gdje je sada i sjedište kompanije.

Firma navodno ima filijale u Istanbulu, Hataju i Ankari, a u Crnoj Gori se bavi konsultantskim uslugama, a u Crnoj Gori navodno pruža konsultantske usluge o privremenom boravku i državljanstvu, uz građevinske aktivnosti.

Bonus video: