Dvostruka diskriminacija problem u Crnoj Gori i regionu: LGBT Romi, nevidljivi u zajednici

CIN-CG: Posljednji izvještaj Evropske komisije pokazuje da su, uz osobe sa invaliditetom, romska i LGBT zajednica najugroženije grupe u Crnoj Gori i da je u porastu prema njima diskriminacija i govor mržnje. Patrijarhalno uređenje romske zajednice razlog jer se, oni koji se tako osjećaju, ne izjašnjavaju kao pripadnici/ce LGBT zajednice

18603 pregleda 8 komentar(a)
Većinska zajednica često diskriminiše članove manjina, Foto: Shutterstock
Većinska zajednica često diskriminiše članove manjina, Foto: Shutterstock

Rasna diskriminacija nešto je sa čime se najprije susreću, a kasnije u životu suočeni su i sa diskriminacijom na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

Ovo je ukratko iskustvo crnogorskih i balkanskih Roma i Romkinja koji su dio LGBT zajednice.

”Sve ovo otežava Romima i Romkinjama da se uklope u društvo koje je sklono diskriminaciji, pa se vrlo često dešava da moraju da sakriju barem jedan dio sopstvenog identiteta i to koriste kao strategiju za preživljavanje. LGB Romi i Romkinje su nevidljivi i time se na neki način negira njihovo postojanje kako u romskoj zajednici, tako i u LGBT zajednici”, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) 33-godišnja Ana Jovanović, transrodna Romkinja.

Posljednji izvještaj Evropske komisije pokazuje da su upravo romska i LGBT zajednica, uz osobe sa invaliditetom, najugroženije grupe u Crnoj Gori i da je u porastu prema njima diskriminacija i govor mržnje. Situacija nije mnogo drugačija u regionu.

Sagovornica CIN-CG je prilikom odrastanja voljela da se igra sa lutkama, nosi majkinu odjeću i ponaša se kao djevojčica. Majka nikada nije imala problema sa tim, ali se njenom očuhu nije dopadalo pa joj je predočeno da to nije način na koji bi dječaci trebalo da se ponašaju.

Prije tačno deset godina, ova danas 33-godišnja Novosađanka je imala saobraćajnu nezgodu, tokom koje je od šoka izgubila glas. Njena majka je primijetila da je postajala depresivna i drugačija. U međuvremenu, kako se Ana oporavljala od udesa, počele su da razgovaraju o njenim osjećanjima.

”Molim te reci mi ako si gej, znam da gubitak glasa nije samo zbog udesa”, kazala je njena majka, prenosi Ana iskustvo.

Ana joj je odgovorila da nije gej, nego da je trans žena. Njena majka je prihvatila njen identitet.

Mada ima podršku majke, Jovanović je često na meti dvostruke diskriminacije.

”Sama činjenica da sam Romkinja i transrodna osoba u Srbiji je već odličan materijal za diskriminaciju u svim segmentima života: posao, stan, zdravlje, međuljudski odnosi i lista bi mogla da ide još dalje. Međutim, svjesna ovog rizika, ja sam sama preduzela sve moguće korake kako bi sebe zaštitila od diskriminacije i okružila sam se ljudima koji mi pružaju podršku, a koji dolaze i iz romske i iz LGBG zajednice”, kazala je ona.

foto: AraArta

Trenutno, najmanju diskriminaciju doživljava u oblasti zapošljavanja, jer radi za nevladinu organizaciju koja se bavi zaštitom ljudskih prava.

”Međutim, kada su u pitanju oblasti zdravlja i obrazovanja, ovdje dijelim sudbinu sa svima koji spadaju pod LGBT kišobranom, samo što ja imam još jedan dodatni teret, a to je boja kože. Dakle, svi problemi koji dolaze sa procesom tranzicije, sva zakonska zavrzlama koja dolazi sa promjenom imena na diplomi, sve je to apsolutno isto i doživljavam istu muku kao i sve transrodne osobe u Srbiji. S obzirom da sam ušla u proces tranzicije, i tek me čeka promjena dokumentacije i sve ostalo, očekujem da ću se u budućnosti suočavati sa intenzivnijim slučajevima diskriminacije, jer prosto živimo u državi koja je transfobična”, kazala je ona.

Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava su svjesni sve veće prisutnosti homofobije i rasizma.

”Istorijski tokovi rasizma i homofobije prilično su slični. U oba slučaja se odnose na osobe koje se pokušavaju marginalizovati. Kao takve one ne mogu uticati na kreiranje socijalnih politika i na poboljšanje svog položaja u društvu”, kazali su za CIN-CG iz resora ministra Fatmira Đeke.

U odgovoru se dodaje da anticiganizam i višestruka diskriminacija predstavljaju osnovne razloge za njihovo društveno isključivanje, dok razloge njihovog nepovoljnog položaja čini visoka stopa nezaposlenosti, niske stope upisa i završetka škole i ukupno loši uslovi života.

Ministarstvo trenutno radi na novom Zakonu o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije. Nacrt novog zakona prepoznaje teže oblike diskriminacije, među kojima se nalazi i višestruka diskriminacija, odnosno diskriminacija učinjena prema istom licu ili grupi lica po više osnova koji se mogu razdvojiti. Takođe, prepoznata je i intersekcijska diskriminacija, odnosno diskriminacija učinjena prema istom licu ili grupi lica po više osnova koji međusobno djeluju u isto vrijeme na način da se ne mogu razdvojiti.

Ovim Nacrtom zakona zaprijećene su i visoke kazne za počinioce težih oblika diskriminacije, koje se kreću do 3.000 za fizička i do 30.000 eura za pravna lica.

”Smatramo da će novi Zakon o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije biti jaka okosnica, koja će nam omogućiti sve jaču i odlučniju borbu protiv svih vidova diskriminacije, a naročito protiv težih oblika diskriminacije kao što su višestruka i intersekcijska diskriminacija”, poručuju iz Ministarstva.

Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić Kurti kazala je za CIN-CG da pred tom institucijom nije bilo slučajeva dvostruke diskriminacije po osnovu pripadnosti romskoj i egipćanskoj zajednici i LGBT populaciji istovremeno.

”Pripadnici romske zajednice i LGBT zajednice predstavljaju jednu od ranjivih grupa koje su najizloženije riziku od diskriminacije”, kazala je ona, dodajući da u prilog tome govori i posljednje istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Nerma Dobardžić Kurti
Nerma Dobardžić Kurtifoto: Ombudsman.co.me

U istraživanju koje je predstavljeno u decembru navodi se, između ostalog, da je najčešći govor mržnje prema Romima i Egipćanima, ženama i LGBT osobama.

Izvršni direktor NVO Centar za afirmaciju RE populacije (CAREP) Nardi Ahmetović kazao je za CIN-CG da kako u “romskoj zajednici vlada patrijahat i kako je diskriminacija prema LGBT zajednici tabu tema, imamo lica koja se iz tog razloga ne izjašnjavaju kao pripadnici/ce LGBT zajednice”.

”Isto tako vjerujemo da postoje osobe koji su članovi naše organizacije, a da su pripadnici/ce LGBT zajednice i mi kao organizacija koja se bavi ljudskim pravima poštujemo i podržavamo borbu marginalizovanih grupa, u ovom slučaju LGBT zajednice”, kazao je on.

On ističe da nisu do sada imali primjedbi ili traženje pomoći od strane Roma i Romkinja koja pripadaju LGBTIQ zajednici.

”Vjerujemo da postoje lica koja pripadaju LGBT zajednici i da u navedenim oblastima trpe dvostruku diskriminaciju”, kazao je on, dodajući da romska zajednica poštuje različitosti iako “sama ima mnogobrojne probleme”.

Iz CAREP-a ističu da su jedina romska omladinska organizacija koja je dala glas i podršku koaliciji “Zajedno za LGBT prava”. Član NVO koalicije je i Centar za romske inicijative.

Nardi Ahmetović
Nardi Ahmetovićfoto: Privatna arhiva

”Vjerujem da će u skorije vrijeme ova tema biti prepoznata u romskoj zajednici, a mi ćemo kao organizacija njegovati i poštovati ljudska prava i težiti da romska zajednica, pripadala LGBT+ zajednici ili ne, sa svim svojim različitostima bude ravnopravna u crnogorskom društvu”, poručio je Ahmetović.

Ahmetović poručuje i da je edukacija ključna, napominjući da romska LGBT zajednica nije jedina koja trpi dvostruku diskriminaciju već i njeni pripadnici koji su osobe sa invaliditetom.

”AraArt” je jedina nevladina organizacija u Evropi koja se isljučivo bavi romskom LGBT manjinom i višestrukom diskriminacijom.

Prema riječima direktora “AraArta” Davida Tišera, u cilju smanjenja dvostruke diskriminacije potrebno je da se dese dvije svari.

”Prva, na intersekcijsku diskriminaciju mora se odgovoriti na sistematski i održiv način. Moramo edukovati ljude na ovu temu i učiniti ih svjesnim različitih grupa ljudi na koje utiče intersekcijska diskriminacija. Drugi nivo tiče se zakonodavstva”, kaže za CIN-CG Tišer.

Na stranici “AraArt” se pojašnjava da nije slučaj samo da većinska zajednica često diskriminiše članove manjina zbog njihovog etničkog porijekla ili seksualne orijentacije i rodnog identiteta, nego i da romska zajednica diskriminiše LGBT, jer je romsko društvo obično veoma tradicionalno orijentisano i na pripadnike seksualnih manjina gleda sa neprihvatanjem. Romska zajednica ili porodica mogu otići toliko daleko da isključe osobu koja je LGBT+, koja nekad ostaje bez krova nad glavom, porodice ili prijatelja.

Ova organizacija dijelila je i iskustva Roma iz različitih djelova Evrope. Osim Jovanovića, prenijela je i iskustvo 21-godišnjeg Marka iz Češke.

”Prvi pokušaj ubistva imao sam sa deset godina. Bio sam žrtva maltretiranja. Ne zato što sam Rom, nego zato što sam gej. Romi su na rubu češkog društva. A gej populacija je na rubu romskog društva”, kazao je on o svom iskustvu.

Ima li ovako potresnih iskustava u Crnoj Gori, teško je znati, jer je tema LGBT u romskoj zajednici još tabu.

foto: CIN CG

Bonus video: