Tradicionalne igre kolašinskog kraja zaštićene su kao kulturno dobro, a u gradu sada imamo dvadesetak osoba koje baštine gotovo izgubljeni vid crnogorske igre i pjesme i bez njih bi one zauvijek nestale, ali od države nemamo ništa osim statusa.
To je u intervjuu “Vijestima” kazao Davor Sedlarević, osnivač tradicionalnog Etno kampa “Kolašin” umjetnički rukovodilac KUD “Mijat Mašković” i direktor Savjeta Centra za kulturu Kolašin.
Zahvaljujući trudu Sedlarevića, KUD “Mijat Mašković” na repertoaru ima uglavnom autentične crnogorske plesove, ali i koreografije nadahnute starim plesovima Balkana. Između ostalog i tradicionalne igre kolašinskog kraja. KUD je i osnivač međunarodne istraživačke laboratorije posvećene plesnoj i muzičkoj praksi…
Kako vidite mjesto tradicije, istraživanja i prezentovanja onog što zabilježite na terenu u turističkoj ponudi Kolašina?
Da podsjetim na činjenicu da su tradicionalne igre kolašinskog kraja zaštićene kao kulturno dobro, a riječ je o 14 arhaičnih plesova koji su izvođeni samo uz pjesmu ili ritam koraka. “Đude”, koje postoji u okviru KUD-a, vjerovatno je posljednja formalna ženska grupa kod nas koja baštini arhaični tip pjevanja sa povremenim sazvukom sekunde. Može se konstatovati da ti elementi nijesu u dovoljnoj mjeri pronašli mjesto u turističkoj i kulturnoj ponudi Kolašina, ali ni države. Da pojasnim: u gradu imamo dvadesetak osoba koje baštine jedan gotovo izgubljeni vid crnogorske igre i pjesme - bez njih bi zauvijek nestale. Da je to slučaj bilo gdje drugo u svijetu, ti ljudi bi mogli da žive od te svoje vještine.
Na koji način se, do sada, ostvarivala ta “konekcija” između turističke ponude i tog dijela kolašinske, to jest tradicije sjevera?
Imamo dobru komunikaciju sa Turističkom organizacijom Kolašina. Što se tiče Nacionalne turističke organizacije oni su dosad imali svoje “favorite” za međunarodne sajmove turizma. Tek nedavno smo ostvarili neku konekciju na moju inicijativu, te se nadam promjeni na tom polju. Sa nekoliko turističkih agencija imamo solidnu saradnju.
Koliko su mladi zainteresovani za istraživanje nešeg kulturnog nasljeđa, kako se to uklapa u njihov životni stil i sisteme vrijednosti?
Etno-kamp je uticao na to da mi više ne možemo svima koji bi htjeli da učestvuju u terenskom radu finansijski da obezbijedimo odlazak na teren - eto toliko je veliko interesovanje! Mladi, makar oni koji su u KUD-u, savršeno balansiraju sa modernim trendovima jer im od starta govorim da se mi na neki način bavimo “tradicijom”, ali nijesmo “tradicionalisti”. Kada oni svake godine imaju otvorenu komunikaciju sa najboljim studentima i profesorima regionalnih fakulteta, onda to doprinosi i njihovom ličnom razvoju. Recimo da imamo djevojke koje preko dana pjevaju arhaične pjesme na radionicama, a uveče imaju klupske svirke sa mahom pop-rok muzikom.
Koliko sa lokalnog i državnog nivoa poklanjaju pažnju onom što radite u KUD-u i u okviru Etno-kampa i kako vidite buduću njihovu podršku? Šta bi trebalo mijenjati, šta unaprijediti, a koji vid nove podrške bi dobrodošao?
Od države nemamo ništa osim statusa. Opština Kolašin je naš glavni partner i zaista su otvoreni za svaku vrstu pomoći. Ipak smo mi jedna rijetka organizacija čiji članovi su preko cijele godine u Kolašinu, žive tu i dijele sve dobro i loše sa sugrađanima. Prvo što bi trebalo promijeniti jeste povećanje sredstava za Etno kamp i za inostrane promocije igara kolašinskog kraja na minimum 20.000 eura godišnje. Potrebno je izgraditi nove prostorije za probe KUD-a jer se povećanjem programa u Centru za kulturu gube termini za rad.
Više puta ste pominjali da u Crnoj Gori ne postoji u okviru formalnog obrazovanja mogućnost za izučavanje etnomuzikologije. Na koji način bi to trebalo mijenjati, ima li ljudskih potencijala i interesovanja za uvođenje tih smjerova?
Imam sjajnu saradnju sa ekspertima i već formiran plan, koji čeka da se nekom od nadležnih obuzda ego i da prihvati konstataciju da nam je tzv. “folklor” na najnižim granama ikad. Kad se to desi, a desiće se jer iza nas stoji nauka, za dvije godine mogu da sredim stanje na tom polju na nivou države.
Na čelu ste novog Savjeta Centra za kulturu. Kako vidite ulogu te ustanove u budućem periodu i kako djelatnosti koje se u Centru realizuju mogu uticati na obogaćivanje turističke ponude, ali i kvaliteta ovog segmenta života Kolašinki i Kolašinaca?
Važno je da prvo definišemo profile publike. Potom, potrebno je ciljano zapošljavanje - tehničko osoblje za realizaciju programa, za medijsku promociju i za koordinaciju i pisanje projekata. Prije svega treba hitno rekonstruisati salu i obezbijediti stalno grijanje. Kad se to sve realizuje, onda će Centar za kulturu vrlo jednostavno osmisliti programe koji će biti atraktivni za turiste, ali, prije svih, za sugrađanke i sugrađane.
Bonus video:
