Koordinatorka programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Tamara Milaš kazala je da ostaje činjenica da još niko nije odgovarao za ubistvo ljudi u Kaluđerskom lazu 1999. godine, što kako kaže obavezuje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) da adekvatno sprovede istragu i utvrdi sve činjenice ovog zločina.
Iz CGO -a su to saopštili povodom 18. aprila, dana kada je u Kaluđerskom lazu 1999. godine, u prvom talasu ubijeno šest a ranjeno pet lica, i kasnije ubijeno još 11 lica.
"Povodom 24 godine od ratnog zločina u Kaluđerskom lazu, Centar za građansko obrazovanje koristi priliku da pozove Specijalno državno tužilaštvo da, u skladu sa obavezama iz Strategije o istraživanju ratnih zločina, ali i zauzetog pristupa preispitivanja mnogih slučajeva iz prethodnog perioda, uzme u razmatranje i ovaj slučaj, a kako bi se konačno utvrdile sve okolnosti i činjenice i došlo do održivih optužnica i osuđujućih presuda", navodi se u saopštenju.
Povezani članci
Podsjećamo, penzionisani pukovnik Predrag Strugar i pripadnici bivše Vojske Jugoslavije, oslobođeni su optužbe za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, koji je, prema optužnici, počinjen u Kaluđerskom lazu u proljeće 1999. godine. Oni su bili optuženi da su kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupili prema civilnom stanovništvu albanske nacionalnosti.
Milaš ističe da je "Tužilaštvo u optužnici, podignutoj 30. jula 2008. godine, navelo da je 18. aprila 1999. godine, u mjestu Kaluđerski laz, ubijeno šest a ranjeno pet lica, a da je u drugim slučajevima koji su se odigrali od 18. aprila do 21. maja 1999. godine na više lokacija ubijeno još 11 lica".
Povezani članci
"Sve žrtve su bile albanske nacionalnosti, a među njima je bilo i maloljetnih lica, žena i starijih osoba. Tužilaštvo je ovo kvalifikovalo kao ratni zločin i za isti optužilo osam lica", kazala je Milaš.
Podsjeća i da su nakon sedam godina postupka i odbacivanja dijela optužnice, svi optuženi oslobođeni.
"Oko ovog zločina i dalje ima dosta nejasnoća jer su se prije, tokom i nakon postupka pojavile različite informacije o broju žrtava, vremenu ubistava i nezakonitom pomjeranju leševa žrtava", dodaje Milaš.
Kako kaže, iako su napravljene određene promjene u SDT-u, na žalost, kad je riječ o ratnim zločinima ostaju stare loše prakse koje prati izostanak spremnost da se ovi slučajevi izvedu valjano i do kraja.
"CGO ukazuje da je upravo valjano procesuiranje ratnih zločina i jedna od ključnih obaveza iz pregovaračkog poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava), odnosno da to Evropska komisija, takođe, procjenjuje u pristupnim pregovorima Crne Gore i EU", kazala je Milaš.
Dodaje da postoje i drugi obavezujući dokumenti, poput Memoranduma o razumijevanju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, o čijim rezultatima saradnje kako kaže, do danas SDT nije obavijestilo javnost.
"CGO uvažava činjenicu da se pred crnogorskim tužilaštvom nalaze mnogi izazovi, ali pitanje neadekvatnog suočavanja sa ratnom prošlošću, koje kreće od utvrđivanja krivične odgovornosti, ne smije biti marginalizovano upravo radi stabilne budućnosti Crne Gore", tvrdi Milaš.
Ističe da na to opominje i izrazito polarizovano i radikalizovano društvo, što je jedna od posljedica i institucionalnog zanemarivanja ključnih procesa, poput suočavanja sa prošlošću.
"Međutim, kako ratni zločini ne zastarijevaju, još uvijek postoji šansa da SDT pokaže odlučnost i da, kroz konkretne optužnice, krene u uspostavljanje pravde za žrtve ratnih zločina, ali i za crnogorsko društvo", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
