Napredak Crne Gore u Svjetskom indeksu, sloboda medija ugrožena političkim miješanjem, nekažnjenim napadima...

"Nova vlast i dalje pokušava da kontroliše pojedine medije i novinare", navodi se u izvještaju Reportera bez granica

26395 pregleda 14 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Crnogorski Ustav i zakoni garantuju slobodu govora i izražavanja, ali je sloboda medija i dalje ugrožena političkim miješanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima, navodi se u Svjetskom indeksu slobode medija za 2023. godinu, koji je objavila međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF), povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija.

Crna Gora je ostvarila značajan napredak, i sa 63. pozicije došla do 39. mjesta na listi od 180 zemalja.

Od zemalja regiona, bolje od naše države rangirana je samo Sjeverna Makedonija, na 38. mjestu. Slijede Hrvatska (42), Slovenija (50), Kosovo (56), Bosna i Hercegovina (64), dok su najslabije kotirane Srbija (91) i Albanija (96).

Iz te organizacije navode da su pritisci vlasti i napadi na novinare donekle smanjeni nakon odlaska Demokratske partije socijalista (DPS) sa vlasti 2020. godine, ali da nova vlast i dalje pokušava da kontroliše pojedine medije i novinare. Štaviše, postoji zabrinutost da će strani vlasnici nekih medija uticati da uređivačka politika "služi interesima drugih vlada (srpske, na primjer) ili interesima njihovih lokalnih političkih miljenika", ističe se u izvještaju.

"Uprkos maloj populaciji (620.000 stanovnika), Crna Gora ima više od 150 registrovanih medija, uključujući tri dnevna lista, četiri TV emitera sa nacionalnim frekvencijama – uključujući javni servis, RTCG – i jednu novinsku agenciju. Tri od četiri televizijske mreže sa nacionalnom pokrivenošću su djelimično ili u potpunosti u stranom vlasništvu, uglavnom kompanija iz susjedne Srbije", navode iz RSF-a.

Podsjeća se da je sloboda govora zagarantovana, a kleveta dekriminalizovana. "I pored toga što je posljednjih godina pretrpio nekoliko promjena, zakonski okvir i dalje ima praznine u pogledu slobodnog pristupa javnim informacijama i zaštite povjerljivosti novinarskih izvora, što dovodi do toga da je nezavisnost medija nedovoljno zaštićena od političkih i ekonomskih uticaja. Isto važi i za RTCG koja nije pošteđena političkih pritisaka uprkos usvajanju novog zakonskog okvira 2020. godine", napominje se u izvještaju.

Kao glavni oglašivač, navode iz RSF-a, država je posljednjih decenija većinu svojih sredstava raspodijelila „lojalnim” medijima. "Dok se RTCG i lokalni javni emiteri uglavnom finansiraju iz državnog budžeta, privatni mediji su u velikoj mjeri podložni uticaju oglašivača i nestabilnosti tržišta. Nakon strašnih ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa na medije, vlada im je pružila finansijsku podršku koja se pokazala nedovoljnom da obezbijedi njihovu održivost", ukazuju.

U izvještaju se ocjenjuje i da je crnogorsko društvo duboko podijeljeno po etničkim, vjerskim i političkim osnovama, pored "autoritarne političke kulture naslijeđene iz prošlosti". "U takvom okruženju, mediji se često optužuju da rade za strane interese i izdaju naciju ili crkvu. Kampanje protiv profesionalnih novinara često vode političari iz vladajućih i opozicionih partija", ističe se.

Iz RSF-a u izvještaju navode i da su skoro svi napadi na novinare koji su se desili u posljednjih godinu dana razriješeni, ali da mnogi od onih koji su se dogodili unazad, mnogi ostaju nekažnjeni, uprkos obećanjima vlade koja je došla na vlast 2020. da će preduzeti korake da ih riješi. "Jedan od takvih slučajeva je i ubistvo glavnog urednika Duška Jovanovića i pokušaj ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić. Novinar Jovo Martinović je 2023. godine, poslije sedam godina postupka, konačno oslobođen neosnovanih optužbi za pripadnost kriminalnoj grupi", podsjeća se u izvještaju.

Bonus video: