Nezakoniti otkaz ili zloupotreba bolovanja

Dvoje zaposlenih na Policijskoj akademiji optužuju direktora za mobing i najavljuju krivične postupke. Stanišić tvrdi da Tomić i Zejnilović izbjegavaju radnu odgovornost i da su optužbe neutemeljene

25991 pregleda 43 reakcija 14 komentar(a)
Stanišić otkaze uručio prošle sedmice, Foto: Policijska akademija
Stanišić otkaze uručio prošle sedmice, Foto: Policijska akademija

Zaposleni na Policijskoj akademiji u Danilovgradu Jelena Tomić i Damir Zejnilović tvrde da im je direktor Vladimir Stanišić prošle sedmice protivzakonito uručio otkaze o radu, ali i da trpe mobing, pritiske i torturu.

Stanišić, međutim, tvrdi da su njihovi navodi zlonamjerni i neutemeljeni i da pokušavaju da izbjegnu radnu odgovornost, kao i da je Zakon o radu u potpunosti ispoštovan.

Rukovoditeljka odjeljenja za međunarodnu saradnju Jelena Tomić i nastavnik Damir Zejnilović u izjavi “Vijestima” ističu da su 24. maja dobili otkaze zbog banalnih razloga, suprotno Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti zlostavljanja na radu, zbog čega je, kako smatraju, Stanišić ušao u zonu krivične odgovornosti. Najavili su da će pokrenuti i krivične postupke u nadi da će se konačno stati na put takvim i sličnim bezakonjima.

Inspektor dijeli mišljenje zaposlenih

Tomić i Zejnilović pojašnjavaju da su otkaze dobili zbog navodne zloupotrebe bolovanja, jer nijesu u roku od tri dana od početka privremene spriječenosti za rad dostavili potvrdu izabranog doktora.

Tvrde da im doktori nijesu izdali tu potvrdu jer Ministarstvo zdravlja, nadležno za sprovođenje te odredbe Zakona o radu, nije donijelo propis o formi i načinu izdavanja te potvrde, što je bilo dužno da uradi…

“Shodno članu 214 Zakona o radu zakonska odredba se ne primjenjuje do donošenja ovog podzakonskog akta, što Ministarstvo zdravlja i potvrđuje u službenom mejlu”, istakli su Tomić i Zejnilović. U tom mejlu, u koji su “Vijesti” imale uvid, Ministarstvo potvrđuje da podzakonski akt još nije donesen.

Zejnilović
Zejnilovićfoto: Boris Pejović

Oni su dostavili i nalaz inspekcije rada, koji potpisuje inspektor Vlatko Popović, a koji smatra da se, kako još nije donesen propis koji se odnosi na način i formu izdavanja potvrde o nastupanju bolovanja, ne mogu preduzimati mjere u cilju prestanka radnog odnosa.

“Iako su dostavljeni Stanišiću, ovi dokazi koji eliminišu bilo kakvu odgovornost zaposlenih, isti ih svjesno zanemaruje i donosi odluku o otkazima ugovora o radu, bez obzira sto su mu izvještaji o privremenoj spriječenosti za rad (doznake) dostavljeni u zakonskom roku”, tvrde Tomić i Zejnilović.

Direktor: Pokušaj izbjegavanja odgovornosti

Direktor Stanišić, u odgovoru “Vijestima”, tvrdi da je Zakon o radu ispoštovan i da je u pitanju propust zaposlenih.

“U konkretnom slučaju zaposleni Z. D. i T. J. nijesu saglasno odrebama iz člana 90 stav 3 Zakona o radu dostavili potvrdu doktora medicine o privremenoj spriječenosti za rad, lično ili preko drugog lica, čime su se stekli uslovi za otkaz ugovora o radu saglasno odredbi iz člana 172 stav 6 Zakona o radu. Dakle, u konkretnom slučaju ne radi se o nezakonitom otkazu ugovora u radu, već o zakonitom”, kazao je Stanišić.

On smatra da su navodi zaposlenih da od Ministarstva zdravlja nije dobijena forma potvrde o otvaranju bolovanja zamjena teza i pokušaj zaposlenih da izbjegnu radno-pravnu odgovornost. U prilog tome, Stanišić je rekao da je Zejnilović u ranijem periodu blagovremeno dostavljao potvrde doktora medicine o bolovanju, te da mu tada navodna forma Ministarstva nije bila prepreka za to.

“U odnosu na zaposlenu T. J. ističemo da je u porukama koje je uputila preko mejla dana 04. 05. 2023. godine i 07. 05. 2023. godine direktoru, kao razlog privremene spriječenosti za rad navela zdravstvene preglede, dok je u potvrdi ZU Dom zdravlja glavnog grada, u napomeni navedeno ‘po preporuci pedijatra otvoreno bolovanje radi njege djeteta od 05. 05. 2023. godine narednih 7 dana’. Osim, što je navedenu potvrdu dostavila neblagovremeno i suprotno odrebi iz člana 90 stav 3 Zakona o radu, očigledno je da je zloupotrijebila pravo na odsustvo zbog privremene spriječenosti za rad, navodeći neistinite podatke”, naglasio je Stanišić.

Policijska akademija (arhiva/ilustracija)
Policijska akademija (arhiva/ilustracija)foto: Boris Pejović

Istakao je da im je putem mejla od resornog ministarstva ukazano na učestale zloupotrebe bolovanja i date instrukcije da se na takve pojave reaguje u skladu sa zakonom, kao i da su naročito uputili na odredbu koja se odnosi na dostavljanje potvrde doktora u roku od tri dana...

O mobingu će odlučivati sud i Agencija

Zejnilović i Tomić tvrde da Stanišić zavodi diktaturu i grubo krši ljudska, radna i profesionalna prava zaposlenih, naročito onih koji imaju svoj stav, zbog čega su pokrenuli i zahtjeve za zaštitu od mobinga koji su sada pred sudom i Agencijom za mirno rješavanje sporova.

“To što su dugogodišnji zaposleni ove ustanove, a Damir Zejnilović jedini nastavnik sa akademskim zvanjem, nije prepreka za silu ukoliko iskažete svoje neslaganje i suprostavite se bezakonju po kojem je nažalost ova ustanova stekla reputaciju u dužem vremenskom periodu. Razlozi leže u apetitima tekućih političkih moćnika koji u kontinuitetu prepoznaju njen značajan resurs i mogućnost da na godišnjem nivou primi od 60 do 90 učenika, koji shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima po automatizmu zasnivaju radni odnos nakon završenog školovanja”, naveli su Zejnilović i Tomić.

Stanišić, u odgovoru “Vijestima”, tvrdi da su optužbe neutemeljene i zlonamjerne i da se rad na Policijskoj akademiji odvija uz puno uvažavanje ličnosti zaposlenih i bez diskriminacije, ali i da su navodi zaposlenih njihov subjektivni doživljaj...

Istakao je da ustanova broji 75 zaposlenih, dok tri ili četiri zaposlena u kontinuitetu iskazuju “ničim opravdano nezadovljstvo, ne prema sadašnjem menadžmentu, već i prema prethodnim”.

Stanišić: Mišljenje inspektora nije obavezujuće

Upitan zbog čega nije postupio po nalazu inspekcije rada, Stanišić je odgovorio da je u pitanju stav, odnosno mišljenje inspektora koje nije obavezujućeg karatera po Zakonu o inspekcijskom nadzoru.

“Konačan sud o zakonitosti odluka može donijeti isključivo sud. Dakle, ne radi se o nalogu Uprave za inspekcijske poslove koji bi imao imperativni karakter, već o stavu postupajućeg inspektora, koji nužno ne mora značiti da je pravilan”, istakao je Stanišić.

Bonus video: