Očuvanje 13 rijeka jugoistočne (JI) Evrope, među kojima su i crnogorske Bistrica i Ćehotina, Mrtvica i Morača, uspostavljanje novih zaštićenih područja uz te rijeke, to je, pored ostalog, cilj inicijative “Zajedno za rijeke”, koja je predstavljena juče u Karlovcu, u Hrvatskoj.
Iz The Nature Conservancy i šest partnerskih organizacija iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Srbije, poručili su da se u JI Evropi nalaze neke od posljednjih divljih rijeka na kontinentu, da su one žile kucavice zajednica i ekosistema koje osiguravaju pitku vodu, podržavaju biološku raznolikost i čine život mogućim, ali i da su danas rijeke sve ugroženije zbog zagađivanja, uništavanja staništa, neodrživog razvoja i klimatskih promjena.
“Riječ je o globalnom problemu koji ima lokalno rješenje: od 1970. godine, na globalnoj nivou brojnost populacija slatkovodnih vrsta smanjila se za 83 odsto, a izgubili smo 30 odsto slatkovodnih ekosistema”, saopšteno je na konferenciji, koja je okupila novinare iz regiona, među kojima i crnogorske.
Direktorica Programa za JI Evropu u organizaciji The Nature Conservancy Dragana Mileusnić kazala je da inicijativa počiva na uvjerenju da je “uključivanje i osnaživanje lokalnih zajednica ključno za efikasnu i trajnu zaštitu rijeka”.
“Sarađujemo sa brojnim akterima, uključujući i nevladine organizacije, privatni sektor, lokalne zajednice i vlade, kako bismo razvili jedinstvena i dugoročna rješenja za zaštitu naših rijeka”, kazala je ona.
Osim organizacije The Nature Conservancy, članovi inicijative su “Eko-tim” iz Crne Gore, Centar za životnu sredinu, Udruga “Dinarica” i Omladinski klub “Novi val” iz BiH, Ekološko udruženje “Rzav” iz Srbije i “Eko-svest” iz Sjeverne Makedonije.
Inicijativa “Zajedno za rijeke” aktivno radi na zaštiti 13 rijeka u regionu, sa ciljem podsticanja novih lokalnih inicijativa za zaštitu rijeka. Kroz naučna istraživanja i razumijevanje potreba i stavova lokalnih zajednica, inicijativa, kako je saopšteno, nastoji da osigura rano i transparentno uključivanje svih aktera, poštujući pritom jedinstvene prirodne, društvene i kulturne karakteristike svake rijeke.
Rijeke obuhvaćene inicijativom, uz Birstricu i Ćehotinu u Crnoj Gori, su Veliki Rzav u Srbiji, Vrbas, Buna i Neretva u BiH, Zrmanja i Mrežnica u Hrvatskoj, Vardar u Sjevernoj Makedoniji.
Kako su kazali inicijatori, kada se uspostavi zaštita i osigura dobro upravljanje zaštićenim područjem, to će biti direktan doprinos ispunjavanju međunarodnih obaveza.
Iz inicijative su kazali da očuvane rijeke osiguravaju pitku vodu, podržavaju biološku raznolikost i omogućavaju život, te da se zaštitom rijeka, ulažemo u održivu budućnost.
Domaćini u Karlovcu govorili su o planovima za zaštitu lokalnih voda, konkretno rijeke Mrežnice, na čemu se, kako je saopšteno, radi već 18 godina.
Milija Čabarkapa iz NVO “Eko-tim” podsjetio je da se, kada su u pitanju rijeke u Crnoj Gori, vode dva odvojena postupka zaštite za gornji tok Ćehotine, na teritoriji opština Pljevlja i Bijelo Polje, Mrtvice i gornjeg toka Morače, na teritoriji kolašinske opštine, te zaštiti rijeke Bistrice u Đalovića klisuri u opštini Bijelo Polje.
Regionalnom inicijativom “Zajedno za rijeke” obuhvaćeno je 400 kilometara rijeka jugoistočne Evrope.
Bonus video:
