Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pripremio je dokument "Procjena sposobnosti upravljanja rizicima Crne Gore", koji će biti završen u septembru 2023. godine i u vidu Sažetka poslat Evropskoj komisiji (EK) na uvid.
To je kako prenosi PR Centar saopšteno na petom i posljednjem tehničkom sastanku radne grupe za izradu ovog dokumenta, koji je organizovao Direktorat.
Koordinator projekta, mr Ljuban Tmušić rekao je da je dokument "Procjena sposobnosti upravljanja rizicima Crne Gore" pripremljen i da će narednih sedmica započeti proces prevođenja Sažetka Procjene.
"U ovom dokumentu je iskazano sve što se od članova radne grupe koji su radili na dokumentu i očekivalo. Jasno smo ukazali na dobre strane, nedostatke i probleme u oblasti smanjenja rizika od katastrofa analizirajući stanje administrativnih, tehničkih i finansijskih kapaciteta. Računamo da će donosioci odluka, u narednom periodu, imati više senzibiliteta za ove teme i ozbiljno uzeti u razmatranje potrebu unapređenja mnogih segmenata u društvu. Siguran sam da će EK biti zadovoljna sa dokumentom koji je izrađen", naveo je Tmušić.
Koordinatorka radne grupe za radijacione i nuklearne nesreće, Vesna Burić, pojasnila je da su u prvoj fazi projekta zaključili da je radijacioni rizik minimalan, dok za nuklearne nesreće postoji mogućnost od transnacionalnog akcidenta, jer Crna Gora nema nuklearnih objekata niti objekata koji proizvode nuklearne materijale.
"Poznato je da pri nepovoljnim meteorološkim uslovima, ako bi došlo do nuklearne nesreće na nekoj od nuklearnih elektrana u Evropi ili dalje, može doći do kontaminacije cjelokupne teritorije ili djelova Crne Gore", navela je Burić.
Govoreći o bazi podataka radijacionih rizika koja se takođe izrađuje u okviru ovog projekta, Burić je kazala da tu pripadaju rizici koji se koriste u medicini i industrijskoj radiografiji.
"Podaci iz baze nam ukazuju na mogućnosti, ukoliko se ne poštuju sigurnosne i bezbjedonosne procedure ili pri gubitku radioaktivnog izvora, da može doći do nesreće. Takođe, baza sadrži i najvažnije podatke o radijacionim izvorima, aktivnostima izvora, mogućnostima površinske kontaminacije na određenom rastojanju, kao i o vlasnicima tih izvora", rekla je Burić.
Predstavnica Zavoda za geološka istraživanja Crne Gore, Milica Stojadinović Miličić, koja je članica radne grupe za geološke rizike, u koju spadaju zemljotresi, klizišta i odroni, kazala je da su projekti procjena rizika i procjena sposobnosti upravljanja rizicima pokrenuli uspavano geološko tijelo koje se oslanjalo da podatke prikupljene prije tri decenije.
"Nažalost, format tih podataka nije bio zadovoljavajući i bio je sklon gubljenju. Ovi projekti su nas pogurali da napravimo baze podataka koje će biti u savremenom formatu i koje će biti korišćene od svih korisnika koji se nalaze u projektnim procesima", rekla je Stojadinović Miličić.
Pojasnila je da je zadatak radne grupe čija je članica bio da projektuju bazu onako kako bi trebala da izgleda i da unificiraju i standardizuju pristup šta baza kada su klizišta i odroni mora da ima i šta istraživač ili onaj koji tretira klizište mora da ponese sa lokacije da bi napunio bazu.
"U ovom trenutku nemamo pravilnike koji utvrđuju tačan sadržaj geološkog podatka kada su bili koji rizici u pitanju, kada je u pitanju hazard, a čak ni nadležnosti za klizišta i odrone nisu najtačnije utvrđene", rekla je Stojadinović Miličić.
Evropska komisija tj. Generalni direktorat za civilnu zaštitu i aktivnosti humanitarne pomoći odobrila je Crnoj Gori finansiranje ovog projekta koji se završava krajem septembra ove godine.
Bonus video:
