Grupa građana na nikšićkom Trgu slobode organizovala je proslavu 13. jula, Dana državnosti.
Reditelj Danilo Marunović je poručio da "nema predaje i ćutanja" i da je na primitivizam potrebno odgovoriti dostojanstvom.
"Tu smo i nema nam nazad. Da pamtimo i podsjećamo koliko god i koga god treba - na Ljuba, na Joku, na Savu, na Milicu, na Muharema, na svih sedam Kovačevića - narodnih heroja, na sve njihove saborkinje i saborce koji su svojim životima gradili slobodu za nas. Jer, ako se samo za trenutak odreknemo sjećanja na njih i ideje antifašizma, neće nas biti. Zbrisaće nas ideološka đeca onih koji su poraženi prije 80 godina. Hoćemo li im se predati i hoće li nas ućutkati? Hoćemo li im dozvoliti da nam, u sred ponositog Nikšića, opoganjuju Ljuba i da njihov srednji prst postane uticajniji od čitavog sistema? Nema predaje i nema ćutanja. Nema povlačenja pred poplavom primitivizma i fašizma. Nema posustajanja u borbi za spas države. Nema slobode ako je sami ne osvojimo", kazao je Marunović.
Kazao je da je neophodno slijediti one koji su prije 82 godine "krenuli u dugu i mukotrpnu borbu, do konačne pobjede antifašizma".
"Ako nam oni skidaju zastave sa institucija, sami ćemo podići svoje zlatne orlove, najviše. Ako nam oni skraćuju himnu, pjevaćemo je sami, najglasnije. Ako oni prijete našim prijateljima i komšijama zbog drugačijeg imena, sami ćemo ih braniti. Ako nam pokazuju srednji prst na državne simbole, odgovorićemo im sa visoko podignuta dva prsta. Na njihov ćemo primitivizam odgovarati dostojanstvom dostojnim onoga što jesmo – nepokoreni, slobodarski, prvi ustanički narod u Evropi", kazao je on.
Kazao je da se Nikšić nikad predavao "ni silnijima od aktuelnih uzurpatora grada, neće ni sad".
"Mala Crna Gora je organizovala prvi antifašistički ustanak na tlu Evrope. Jesmo li svjesni kakva je luda hrabrost jednog naroda bila krenuti u borbu protiv najveće vojne sile onog vremena? Mi smo potomci tih gorostasa i dugujemo im da ne posustanemo u odbrani vrijednosti antifašizma i Crne Gore, onakve kakvom su je oni stvarali za nas. Oni su naš temelj i uporište, odgovor na svaku dilemu koju imamo, izvor i utoka naših života. Zato nama nema nazad nikud odavde. Ni iz Nikšića, ni sa Cetinja, ni iz Podgorice, Pljevalja, Rožaja, Budve, Kotora... Nulta tolerancija na fašizam je naš glas i zato nećemo ćutati, nikad", zaključio je.
Program je vodio Esad Krcić, dok su, osim Marunovića, govore održali Tanja Pavićević, Nebojša Mrvaljević, Julija Milačić i Zoran Vujović.
Krcić je podsjetio, na početku događaja, da je Nikšić oslobođen od fašističke okupacije 18. septembra 1944. i da je tada bio najveći oslobođeni grad u Jugoslaviji.
Akademik DANU Sreten Vujović poručio je kako je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević pokazao srednji prst cijeloj Crnoj Gori i time uvrijedio cijelu državu, kao i kompletno nacionalno i kulturno crnogorsko biće.
Glumac Zoran Vujović rekao je, citirajući Vita Nikolića, da je Nikšić nekad bio grad "pun pjesme, pucnjave, momačkih kola, titovki, zastava zagrljaja i ruševina".
Glumica Julija Milačić Petrović Njegoš kazala je da nas Dan državnosti tjera da vjerujemo isključivo u antifašističku Crnu Goru.
"Baš ovdje u Niksiću gradu junaka, slavnom Niksiću iz kog će se uvijek čuti „Smrt fašizmu, sloboda narodu“. Uprkos konstantnim pokušajima da se to junaštvo i sloboda nipodaštaju, istinu koju je crnogorski narod ispisivao davne '41, kada je odlučio da kaže stop fašizmu, stop šovinizmu, stop zlu kome je jedini cilj uništenje svega čistog, iskonskog, svega junačkog, niko ne može poreći. Luča antifašističke Crne Gore zasijala je tada i sijaće vječno, njena osnova je istorija dostojna najvećih naroda", istakla je ona.
Ona je građanima poručila da ne treba da im "klone snaga pred prizorima nacionalizma i fašizma". "Neka svaki uperen prst u pravcu uništenja naše zemlje ostane da leluja u vazduhu. Blažo Jovanović je rekao da je Crna Gora 14. jula bila sva u plamenu, nije se tada dala, nikada se neće dati, vječna je. Na kraju i neprijatelj je te davne '41. .priznao da 'umiriti Crnogorce je isto što i orati more'. No pasaran", poručila je glumica.
Građanski aktivista i izvršni direktor Foruma slobodnih građana "Luča“ Nebojša Mrvaljević kazao je da je Nikšić uvijek bio bio među prvima tamo gdje se "branilo pravo, čast i sloboda" Crne Gore.
Ocijenio je da se temelji građanske države posljednjih godina, uprkos načelime Ustava, "stalno ljuljaju".
"Danas, po ko zna koji put, ti temelji ponovo trpe udare! Ljudsko, izvorno i moralno pravo svih nas koji na ovom prostoru živimo, u elementarnom, građanskom smislu, bez obzira na uobičajene I svakodnevne, neiskreno plasirane fraze koje se tiču nacionalnog, vjerskog, kulturnog… je - da se rušenju tih temelja suprotstavimo. I to nas, u pravom smislu riječi koja se odnosi na slobodu ljudskog bića legitimiše na najbolji način.
"Ovaj 13. jul – koji označava ne samo Dan ustanka protiv fašizma jednog malog, a u slobodarstvu odavno istorijski utemeljenog - velikog naroda, dan je za ponos svima koji su se, ma kako se molili ili kakve nacije bili - u tom vremenu priključili zovu slobode, koju su željeli da dožive Crnu Goru kao zajedničku kuću. To je i datum koji nas makar simbolički opominje da temelje države - a samim tim i temelje nas samih, i naših prava kao građana koji je konstituišemo - moramo očuvati. To je konačno, datum koji označava počast i slavu svima onima iz cijelog naroda Crne Gore, koji su još jednom odbranili temelje njene slobode, nezavisnosti i državnosti", dodao je Mrvaljević.
Građanska aktivistkinja i novinarka Tanja Pavićević kazala je da je 13. jul "dan kojim smo iz vremena trajanja upisani u vječnost postojanja" i simbol borbe da "ostanemo gospodari sopstvene sudbine, a ne periferija tuđeg svijeta".
Kako ja kazala, građani u Nikšiću su se, prije svega, okupili da proslave najsvjetliji trenutak crnogorske istorije.
"Okupili smo se, iznad svega, da trinaestojulskim plamenom, makar na trenutak, baš odavde, iz sjene Ljuba Čupića, rastjeramo sjenku koja bi da se nadvije nad njegovim osmijehom, nad obrazom Nikšića, nad likom Crne Gore. Nije to samo sjenka istorijskog revizionizma, nego i istorijskog revanšizma. Koja se nije nadvila samo nad nama. To je sjenka aveti koja je prije dvije godine Dan pobjede u Beogradu slavila uz Ljotićeve koračnice, uz koje su ubijani kragujevački đaci. Aveti, koja se prije dva dana veselila u Srebrenici, dok su majke oplakivale svoje mrtve, ubijene u genocidu", kazala je ona.
Rekla je da predsjednik Opštine Marko Kovačević "nije slučajnost", već "slika ovog vremena". "Opet će antifašizam pobijediti sjenku istorijskog vampira koji živi od krvi, a za tlo. Naravno, tuđe. Sa ovog mjesta poručujemo: antifašizam će pobijediti fašizam", dodala je.
Na skupu su sa razglasa puštane pjesme o Crnoj Gori, a intonirana je i državna himna.
Bonus video:
