Nasilje (ne) oduzima pravo na hraniteljstvo

Djeca iz dvije hraniteljske porodice, nakon što su prijavila nasilje, u januaru i aprilu su upućena u ustanove dječje i socijalne zaštite

27198 pregleda 27 reakcija 1 komentar(a)
Djeci kojoj je djetinjstvo prekinuto odsustvom roditeljske brige potrebna porodica da ih voli, da joj pripadaju... (Ilustracija), Foto: Shutterstock
Djeci kojoj je djetinjstvo prekinuto odsustvom roditeljske brige potrebna porodica da ih voli, da joj pripadaju... (Ilustracija), Foto: Shutterstock

Dvoje djece koja su bila u hraniteljskoj porodici, nakon što su prijavili fizičko nasilje u tom okruženju, premješteno je u Centar za djecu i mlade “Ljubović”, u Podgorici. Iz policije “Vijestima” nisu odgovorili u vezi sa prijavom koja je podnijeta u tom slučaju, a iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) kazali su da nisu formirali predmet povodom tog događaja.

Predmet, kako su odgovorili, nije formiran ni u drugom slučaju prijavljenog nasilja u hraniteljskoj porodici, koji se, prema informacijama “Vijesti”, dogodio početkom godine.

“Povodom vašeg pitanja, obavještavam da u ODT u Podgorici nisu formirani predmeti povodom navedenih događaja”, navodi u odgovoru rukovodilac Duško Milanović.

Milanović
Milanovićfoto: Boris Pejović

Osoba protiv koje je početkom godine podnijeta prijava, i dalje ima hraniteljsku licencu i kod nje je, prema podacima redakcije, u međuvremenu na hraniteljstvu bilo još najmanje jedno dijete.

Procedura preispitivanja licence u nadležnosti je centara za socijalni rad (CSR), kazali su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Iz podgoričkog Centra pojasnili su i u kojim slučajevima se to događa.

“U slučaju saznanja da se nad djetetom vrši bilo koji vid nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja, dužni smo da svaku sumnju prijavimo nadležnim institucijama, koje će utvrditi da li su sumnje osnovane, dok će Centar za socijalni rad preduzeti sve radnje radi zaštite prava i interesa lica. U slučaju da su sumnje osnovane i da se protiv hranitelja pokrene postupak, pokreće se i postupak preispitivanja licence”, rekla je “Vijestima” Marija Nikolić, direktorica podgoričkog CSR.

Iz resora ministra u tehničkom mandatu Admira Adrovića kazali su da “nisu evidentirane situacije u kojima se dogodilo da se više djece izmjesti iz jedne hraniteljske porodice”. Kazali su i da su u nekoliko slučajeva vodili postupke za oduzimanje licence, ali nisu govorili i o ishodu tih postupaka.

Hraniteljstvo je privremeni oblik zaštite djeteta. Strategija za razvoj hraniteljstva usvojena je 2012. godine.

Licencu za hranitelja u prošloj godini imale su 323 osobe. Od toga, 62 za nesrodničko, a 319 srodničko hraniteljstvo.

Usluga porodičnog smještaja-hraniteljstva i porodičnog smještaja pruža fizičko lice u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Porodičnim zakonom i Pravilnikom o bližim uslovima za pružanje i korišćenje usluga porodičnog smještaja-hraniteljstva i porodičnog smještaja. Ulogu hranitelja može da obavlja svako fizičko lice koje se procijeni kao podobno za vršenje navedene uloge, uspješno je završilo obuku i dobilo licencu za pružanje te usluge”, rekli su “Vijestima” iz CSR Podgorica, dodajući i da procjenu podobnosti budućeg hranitelja, stručnu podršku i obuku, vrše centri za socijalni rad.

Zbog nasilja upućeni u “Ljubović” i Bijelu

U brošuri koja je pratila promociju hraniteljstva u Crnoj Gori, pored ostalog, piše da “postoje djeca kojima je djetinjstvo… surovo prekinuto odsustvom roditeljske brige o njima”.

“Gubitak roditeljskog doma je najveći izvor njihove patnje, koja prodire duboko i ostavlja ožiljke na duši. Ovoj djeci nije dovoljno obezbijediti kuću, krov nad glavom, njima je potrebna porodica da ih voli, da joj pripadaju, da im pomogne da zaliječe svoje rane i okrenu se budućnosti”, navodi se u brošuri.

Na pitanje redakcije o slučajevima nasilja u hraniteljskim porodicama koji su u ovoj godini prijavljeni policiji, ali i broju djece koja se zbog toga izmještaju iz hraniteljskih porodica, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kazali su da je toga malo.

“Mali broj djece se upućuje iz hraniteljskih porodica u ustanove dječje i socijalne zaštite. U većini centara za socijalni rad nisu zabilježene ovakve situacije. Možemo reći da u centrima u kojima postoje zabilježeni slučajevi, isti predstavljaju pojedinačne slučajeve koji se dogode jednom u nekoliko godina”, rekli su iz tog resora.

U Dječiji dom “Mladost” u Bijeloj, prema riječima direktorice Marele Savić, za osam godina, iz hraniteljskih porodica u ustanovu je vraćeno 13 djece.

“Ovaj broj se odnosi samo na djecu koja su boravila u ustanovi, zatim bila izmještena u hraniteljsku porodicu, a onda ponovo vraćena u ustanovu. Navedeni podaci nisu u potpunosti pouzdani, jer se u prethodnom periodu nije vodila precizna evidencija”, rekla je Savić “Vijestima”.

Dječiji dom “Mladost” u Bijeloj
Dječiji dom “Mladost” u Bijelojfoto: dombijela.me

Od početka ove godine, prema njenim riječima, dvoje djece je iz hraniteljske porodice smješteno u Dom u Bijeloj.

“U oba slučaja, prema podacima organa starateljstva, razlog za smještaj je bio nasilje u hraniteljskoj porodici”, rekla je Savić “Vijestima”.

Kazala je i da, tokom pregleda, nije bilo tragova fizičkog nasilja. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, jedna prijava hranitelja odnosi se na seksualno uznemiravanje.

Iz Bijele su pojasnili i da oni nemaju kontakte sa hraniteljima, jer to nije njihova nadležnost, pa ne znaju i o daljem postupanju organa starateljstva - nadležnog centra za socijalni rad, u konkretnom slučaju podgoričkog.

U drugoj ustanovi dječije i socijalne zaštite, Centru “Ljubović”, nemaju podatke od 2012, ali su kazali da je podgorički CSR u posljednje dvije godine iz hraniteljskih porodica u tu ustanovu uputio pet korisnika.

“Razlozi smještanja u Centar ‘Ljubović’ u dva slučaja su bila skitnja, u jednom bjekstvo od kuće, dok u preostala dva slučaja korisnici su pretrpjeli fizičko nasilje od strane hranitelja i smještaj je bio kratkotrajan”, rekla je “Vijestima” direktorica Nina Delević.

Delević
Delevićfoto: Luka Zeković

Na pitanje da opiše konkretnu situaciju i postupanje nadležnih u slučaju prijavljenog nasilja, rekla je da su djeci, pored ostalog, konstatovane i povrede.

“Dana 9. aprila, u pratnji socijalne radnice i inspektora Centra bezbjednosti u ranim jutarnjim časovima, malodobna djeca su smještena u JU Centar ‘Ljubović’, pošto su ista prijavila nasilje koje su pretrpjeli u hraniteljskoj porodici, a zbog čega su i izmješteni iz hraniteljske porodice. Djeci je ukazana psihološka i medicinska pomoć, takođe konstatovane su povrede. Narednog jutra, stručni radnici Centra ‘Ljubović’ su ponovo odveli djecu na medicinske preglede, kako bi im bila pružena adekvatna terapija, jer su se žalili na bolove”, rekla je ona.

Centar za djecu i mlade “Ljubović”
Centar za djecu i mlade “Ljubović”foto: Luka Zeković

Ta djeca su, kako je rekla, odlukom nadležnog CSR, smještena u drugu hraniteljsku porodicu.

Delević je kazala i da im je podgorički CSR od 2020. godine iz hraniteljstva uputio šestoro djece na dnevni boravak.

Kako se gubi licenca

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja “Vijestima” su rekli da se dešava da i u toku procjene za hraniteljstvo, potencijalni hranitelji ne budu procijenjeni kao podobni i tvrde da su “dobra procjena i selekcija potencijalnih hranitelja razlog što u toku pružanja ove usluge, mali broj hranitelja izgubi licencu”.

I kad dobiju licencu, pojašnjavaju dalje iz resora Adrovića, hranitelji su u obavezi da pohađaju obuku. Za sve vrijeme smještaja, kako su kazali, organ starateljstva (CSR) prati razvoj djece i utvrđuje da li se njihovo čuvanje, njega, vaspitanje i školovanje ostvaruje u skladu sa zakonom i ugovorom o smještaju.

“Licencu hraniteljima može suspendovati, odnosno oduzeti Komisija koju obrazuje nadležni CSR, ukoliko se utvrdi da su ispunjeni uslovi za suspenziju, odnosno oduzimanje licence prije roka na koji je izdata. Na teritoriji Crne Gore, centri za socijalni rad su u par slučajeva vodili postupke za oduzimanje licence”, rekli su iz resora Adrovića. Nisu pojasnili i koji je ishod tih postupaka, odnosno da li je i koliko licenci oduzeto i zbog čega.

Adrović
Adrovićfoto: Vlada Crne Gore

Na pitanje koji su to razlozi da se djeca koja su jednom smještena u hraniteljske porodice, od njih upute u instituciju, odnosno ustanovu dječije i socijalne zaštite, kazali su da je to ako se desi bilo kakvo odstupanje od predviđenog plana usluga:

“U slučaju procjene bilo kakvih odstupanja od predviđenog plana, o svemu se obavještava i sami hranitelj, a organ starateljstva donosi odluku o promjeni oblika zaštite za dijete, ukoliko je to u njegovom interesu”.

U slučaju saznanja da se nad djetetom vrši bilo koji vid nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja, kako su dodali, centri za socijalni rad dužni su da svaku sumnju prijave nadležnim institucijama.

“Koje utvrđuju da li su sumnje osnovane, dok centri za socijalni rad preduzimaju sve radnje radi zaštite djece. U slučaju da se protiv hranitelja pokrene postupak zbog nasilja, pokreće se i postupak za preispitivanje/oduzimanje licence”, rekli su “Vijestima”.

Osnovna naknada pružaocima usluge porodičnog smještaja-hraniteljstva iznosi 350 eura.

Hranitelji su dužni da djeci, pored ostalog, obezbijede odgovarajući stambeni prostor, urednu odjeću i obuću, predmete za ličnu upotrebu i higijenu, odgovarajuću ishranu i staranje o zdravlju, podršku u zadovoljavanju socijalnih, religioznih i kulturnih potreba, kao i zaštitu od zanemarivanja, zlostavljanja i eksploatacije...

Zaštitnik ukazivao na propuste i slabosti

Na određene probleme i izazove koji prate hraniteljstvo, u izvještajima o radu za 2021. i 2022. godinu, ukazivao je i Zaštitnik za ljudska prava i slobode (Ombudsman).

“U radu je bilo predmeta koji se odnose na porodični smještaj i probleme sa kojima se suočavaju djeca smještena u hraniteljskim porodicama, kao i na izazove u dijelu praćenja ove usluge. Zapaženo je više raznorodnih problema, od nedovoljnog praćenja hraniteljstva, nesprovođenja adekvatne podrške hraniteljima, do problema sa licencom i slično”, piše, pored ostalog, u izvještaju za 2021.

Zaštitnik je u izvještaju naveo zapažanje “da centri ne sprovode sve potrebne aktivnosti kontrole hranitelja, pa ne registruju promjene koje se događaju u hraniteljskoj porodici, koja bi zbog izmijenjenih okolnosti trebalo da izgubi licencu za obavljanje ove usluge”.

Uz navode konkretnog slučaja, konstatovano je i da je nadležno ministarstvo, u takvim “i sličnim situacijama, imalo veoma pasivan stav i pored zakonske mogućnosti, odnosno obaveze da izvrši stručni nadzor nad radom pružaoca usluge”. Pohvalili su postupanje Inspekcije socijalne i dječje zaštite.

Godinu kasnije, Zaštitnik u izvještaju o radu konstatuje da hraniteljstvo još nije razvijeno, “ni približno, u obimu u kome to propisi predviđaju i omogućavaju”.

U preporukama, pored ostalog, navodi da treba “analizirati propise i praksu koji se odnose na postupak, procjenu i licenciranje hranitelja/ki, kako bi se izmjestile ove nadležnosti iz centara za socijalni rad”.

Unicef: Djecu mlađu od tri godine ne smještati u ustanove

Iz Unicefa su juče saopštili da djecu mlađu od tri godine ne treba smještati u ustanove i da Crna Gora treba da podstiče dalji razvoj hraniteljstva i usvajanja djece.

“Smještanje u porodicu svakog djeteta koje nema odgovarajuće roditeljsko staranje i mlađe je od tri godine treba da bude hitan nacionalni prioritet”, poručila je Oana Kristina Popa, ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori.

Saopšteno je i da Ministarstvo rada i socijalnog staranja radi na izradi prve Strategije deinstitucionalizacije, čiji je cilj da se se smještanje djece u institucije zamijeni njegom u porodici.

Bonus video: