Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić poručio je da se mora staviti tačka na uništavanje rijeke Morače i vodoizvorišta Boljesestra.
Nadležne je pozvao da preduzmu hitne mjere kako bi uklonili mehanizaciju i separacije, i u cjelosti "zaključali" sve aktivnosti u koritu rijeke.
"Pojedine firme i dalje rade po svom i da ne očekuju da će se stvari promijeniti i da će eksploatacija šljunka prestati potpuno. Pod izgovorom regulacije posljednjih petnaest godina iz rijeke Morače šljunak nijesu nosile bujice, već bageri u mutnim poslovima kroz koje se pojedinci i građevinske kompanije bogatili, a društvu se, pored nemjerljive ekološke, nanijela i više milionska ekonomska šteta. Iza ove ekološke katastrofe, stoje interesi privilegovanih krugova koji su, eksploatišući nemilice prirodno bogatstvo, dobra od opšteg interesa, zaradili milione. A državi i lokalnim samoupravama ostale su mrvice", naveo je Lakušić na Fejsbuku.
Podsjeća da su se, još 2014. na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, svi članovi složili da je ukupna oblast koncesija neuređena i da su štete po budžet države veće od 10 miliona eura.
"U posljednjoj godini legalne eksploatacije šljunka i pijeska – 2016, po osnovu koncesione naknade prihod države bio je svega 25.217 eura i 76 centi. Iako je svima u Crnoj Gori poznato da je glavni uzročnik pada izdašnosti izvorišta Boljesestra smanjenje nivoa podzemnih voda u zaleđu izvorišta, koje je prouzrokovano prekomjernom eksploatacijom šljunka i pijeska u koritu Morače", dodaje Lakušić.
Pojedinci, prema njegovim riječima, nastavljaju sa nelegalnim aktivnostima, dok na drugoj strani Vlada i Regionalni vodovod zbog takvih aktivnosti moraju izdvajati milone eura za proširenje i sanaciju vodoizvorišta Boljesestra.
"I pored preduzetih mjera i hrabre i beskompromisne akcije premijera Dritana Abazovića i Vlade u cjelini u oblasti sprječavanja nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka u koritu rijeke Morače, sprovođenjem moratorijuma i na taj način zaustavili devastaciju vodoizvorišta Boljesestra, pojedinci su se odvažili da nastave nelegalno vađenje šljunka i pijeska. Zabranom eksploatacije šljunka i pijeska stanje je poboljšano i počelo je oporavljanje izvorišta Boljesestra, ali bageri i dalje vade šljunak i pijesak, zbog čega se kraj divljanju nelegalnih eksploatatora ne nazire. Sve dok se ne ukloni mehanizacija i separacije iz Druge zone sanitarne zaštite, u kojoj je zabranjena bilo kakava privredna aktivnost i deponovanje materijala", navodi predsjednik borda Regionalnog vodovoda
Kada je u pitanju zaštita životne sredine i vodnih resursa, ističe, od nesumnjivog značaja je zaštita izvorišta Boljesestra, koje se od 2017. nalazi na Uneskovoj mapi 150 najznačajnijih izvora karsta.
"Ako čega imamo u Crnoj Gori imamo kamenja i pijeska, pa je više nego nesavjesno da aktivnosti na nelegalnoj eksploataciji pijeska u koritu rijeke Morače ugrožavaju snabdijevanje vodom za piće opštine na crnogorskom primorju. Na taj način ugrožavamo našu najznačajniju privrednu djelatnost i oko 25 odsto BDP-a. Rijeka Morača sa svojim koritom je ekosistem kojem je za prirodno i normalno funkcionisanje najbolje da je čovjek potpuno ostavi na miru, da funkcioniše zdravo, kako je hiljadama godina dok nismo odlučili da joj se umiješamo u 'posao'", dodaje Lakušić.
Poručuje da se mora konačno staviti tačka na uništavanje rijeke Morače i vodoizvorišta Boljesestra.
"Institucije u čijoj je nadležnosti zaštita i kontrola vodnih resursa, odnosno praćenje i kontrola, te sankcionisanje aktivnosti kojima se ugrožava vodoizvorište Boljesestra, treba da preuzmu odlučne mjere kako bi uklonili mehanizaciju i separacije i u cjelosti 'zaključali' sve aktivnosti u koritu rijeke Morače", naglašava Lakušić.
Zato je, kako je kazao, potrebna i odgovarajuća aktivnost tužilaštva i sudskih organa u vidu pokretanja postupaka, koji se moraju završiti sudskim presudama i zapljenom imovine.
"Regionalni vodovod je i do sada bio posvećen konceptu institucionalnog partnerstva da se sanacija korita rijeke Morače na cjelovit način uz učešće struke riješi, kako bi sačuvali naše izvorište Boljesestra", zaključuje.
Bonus video:
