Ukoliko do druge polovine septembra ne dobiju odgovor na zahtjeve koje su još u maju predali Vladi, izabrani ljekari ne samo da će nastaviti sa protestima, već je aktivirati i jedan od zakonskih modela koji bi im u kratkom roku omogućio pravo na štrajk.
To je “Vijestima” kazao predsjednik Sindikata izabranih doktora Crne Gore (SIDCG) Igor Ljutica.
“SIDCG je nakon protesta, mjera i javnih apela odlučio da sačeka izbor nove Vlade najkasnije do 15. septembra, ne bi li izabrani ljekari makar u novim funkcionerima naišli na partnera i sagovornika u rješavanju problema koje je napravila pogrešna zdravstvena politika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nakon toga, izabrani ljekari ne samo da će nastaviti sa protestima, već će aktivirati jedan od zakonskih modela koji bi mogli u kratkom roku omogućili i pravo na štrajk”, istakao je on.
SIDCG se prije skoro tri mjeseca obratio Vladi i Ministarstvu zdravlja dopisom tražeći sastanak sa premijerom i ministrom kako bi riješili nezavidnu poziciju u koju su, tvrdi, dovedeni lošom zdravstvenom politikom 43. Vlade. Tražili su da se vrati stari model obračuna zarada, uz kapitacije i usluge, što je ukinuto posljednjim Granskim kolektivnim ugovorom, ali i da se reguliše pitanje dežurstava.
“Okupljeni ljekari ne samo da ni nakon dva protesta i brojnih javnih poziva nisu primljeni na razgovor već je nakon toga krenuo ‘Lov na vještice’ odnosno još veća represija na ljekare primarne zdravstvene zaštite... Tako smo imali priliku vidjeti da ministar Dragoslav Šćekić na javnom servisu u udarnom terminu analizira clanove SIDCG koji su bili na protestu, kao i njihove plate, a izabrane ljekare targetira kao kriminalce navodeći da se dio njih bavio nezakonitim radnjama”, naglasio je Ljutica.
On je rekao da SIDCG u prvoj polovini septembra planira kongres na koji će biti pozvane i uticajne kolege iz evropskih zemalja, a tokom kojeg će zvanično prezentovati dalje korake u slučaju da ne dođe do dogovora sa nadležnima.
Pacijenti ne osjećaju posljedice borbe
Ljutica tvrdi da se, iako ugnjetavani, izabrani ljekari maksimalno trude da pacijenti ne osjete posljedice borbe za ostvarivanje ukinutih prava.
“Što se tiče direktora ustanova i menadžmenta, od početka naših protesta imamo za sada dobar i korektan odnos. Veliki broj njih su kolege i solidarišu se sa nama po tom pitanju i daju podršku onoliko koliko je to u njihovoj moći...”, naglasio je.
Ljutica je istakao da na nivou države, po podacima Instituta za javno zdravlje, nedostaje 150 ljekara, iako je taj broj vjerovatno veći.
“Nemamo tačnih projekcija po gradovima. Onda se naravno postavlja pitanje zašto nema podataka? Više od 10 godina nije bilo popisa na osnovu kojeg bi se konkretno znalo po gradovima koliko ljekara treba da bude zaposleno na dati broj stanovnika. Prema podacima iz 2020. u Podgorici živi 187.000 stanovnika i na tu cifru imamo oko 93 izabrana doktora za odrasle koliko broji Dom zdravlja Glavnog grada. Može se steći utisak da je to skoro pa odgovarajuća brojka za regularan proces rada. Međutim, u ovom trenutku u glavnom gradu gravitira oko 260.000 stanovnika jer imamo i one koji su poslom iz drugih gradova vezani za Podgoricu, pa kada na to dodamo činjenicu da je od tih 93 doktora funkcionalno prosječno oko 84, zbog bolovanja ili odmora, dobijamo situaciju da je samo u Podgorici potebno još 23 ljekara kako bi se odvijao proces rada približno propisanim normama”, smatra on.
Teška situacija u Nikšiću, Tuzima, HN...
Ljutica tvrdi da u svakom gradu u Crnoj Gori postoji nedostatak ljekara u domovima zdravlja. Posebno je, smatra, teška situacija u nikšićkom Domu zdravlja, gdje informacije sa terena pokazuju da je potrebno dvostruko više izabranih doktora kako bi se proces rada nesmetano odvijao.
“U Domu zdravlja Tuzi imamo samo po jednog ljekara u smjeni u cijeloj opštini, pa ljekari obavljaju posao za tri do četiri ljekara i redovno pružaju usluge za preko 100 pacijenata. Dom zdravlja Herceg Novi trenutno doživljava najbolniji period u kojem dolazi do neracionalnih reformi po mišljenju SIDCG na štetu pacijenata gdje usljed izmjena timova i izmještanja ljekara iz svojih ambulanti stare i bolesne pacijente tjeraju da putuju po 10 kilometara kako bi došli do svog izabranog doktora kojeg ne žele da mijenjaju”, naglasio je Ljutica.
On je kazao da postoje brojna žarišta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja, umjesto da se saniraju, guraju se pod tepih ili prepuštaju nestručnim pojedincima.
“Nedostatak izabranih ljekara se ne rješava pravilnikom koji predviđa 2.000 pacijenata po ljekaru, bez obzira na godine i sama oboljenja, već stvaranjem i zapošljavanjem novih ljekara, kao i planiranjem i sprovođenjem kvalitetne zdravstvene politike”, istakao je.
U Baru polovina izabranih ljekara starija od 58 godina
Ljutica je rekao da je u podgoričkom Domu zdravlja četvrtina ljekara starija od 58 godina, u nikšićkom trećina, a u Baru polovina.
“Uskoro neće imati ko da liječi stanovništvo. Mladi ljekari izbjegavaju domove zdravlja jer im je izuzetno stresno da rade u ustanovama gdje se ne poštuju normativi usljed pritiska koji su nametnuli sistem i donosioci odluka. Nije privlačna ni činjenica da za razliku od svojih kolega u drugim ustanovama nemaju plaćeno dežurstvo. Ljekare treba stimulisati ojačavanjem započete reforme od prije 20 godina, a ne vraćanjem primarne zdravstvene zaštite deceniju unazad”, zaključio je Ljutica.
Bonus video:
