Iz šetnji kroz prirodu koju voli, u fotelju da je štiti - Gajević na čelu Agencija za zaštićena područja Glavnog grada

“Rijetko se kome pruži prilika da u ovim godinama dobije posao o kojem se nije usuđivao ni da mašta”, kazala je u razgovoru za “Vijesti” autorka bloga “Jasnina putovanja”, koja je nedavno imenovana za v. d. direktora Agencije za zaštićena područja Glavnog grada Podgorica

36454 pregleda 517 reakcija 21 komentar(a)
Jasna Gajević, Foto: Boris Pejović
Jasna Gajević, Foto: Boris Pejović

Evo je prošlo 10 godina od kad Udruženje ljubitelja Gorice i prirode brine o Gorici. Svijest je lijepo rasla pa smo od ‘budala koje čiste’ polagano postajali, makar u očima šetača, tihi heroji. Jedna od prvih koja nam se pridružila u radnim akcijama je bila Jasna Gajević.

Tim riječima aktivista i režiser Mladen Ivanović prije nekoliko dana na društvenoj mreži Facebook podsjetio je javnost na početke akcijanja na brdu u centru Podgorice, koje je u međuvremenu dobilo i status spomenika prirode. Tim riječima, Mladen je onima koji ga prate, javio i da će Jasna sada nastaviti da o Gorici brine na drugačiji način - Jasna Gajević nedavno je, nakon ostavke Dragutina Đekovića, imenovana za vršioca dužnosti direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice.

“Rijetko se kome pruži prilika da u ovim godinama dobije posao o kojem se nije usuđivao ni da mašta, kao što je to slučaj sa mnom. Ukazala mi se prilika da vodim brigu o zajedničkim prirodnim dobrima svih građana Podgorice i ja se nadam da ću je iskoristiti na opšte zadovoljstvo”, rekla je ona u razgovoru za “Vijesti”.

Govorila je i uopšte o značaju jedne takve agencije, izazovima koji predstoje. Kazala je da je Agenciju neophodno kadrovski ojačati, pa će za početak, kako je rekla, udvostručiti broj rendžera.

Autorka popularnog bloga “Jasnina putovanja” kaže i da će vjerovatno imati manje vremena za pisanje, ali i da će se truditi da, kad god bude mogla, čitaoce obraduje novim pričama.

“Materijala neće faliti, sigurna sam”, kazala je.

Šta postojanje Agencije znači za građane, životnu sredinu?

Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice postoji od 2020. godine, ali tek prije dvije godine su se stekli prostorni i kadrovski uslovi da počne sa radom. Još smo u fazi razvoja službi i jačanja kapaciteta. Do trenutka kada će građani osjetiti benefite njenog postojanja potrebno je još dosta toga da se uradi. Prije svega, ona mora kadrovski da ojača i to je jedan od mojih trenutnih prioriteta u radu. Od četiri zaštićena područja koji su u nadležnosti naše Agencije - Spomenik prirode “Park šuma Gorica”, Park prirode “Komovi”, Park prirode “Rijeka Zeta” i Spomenik prirode “Pećina Magara”, građani Podgorice su najviše upućeni na Goricu. Šteta je što ona odavno nije zaštićena i što je građevinskom “okupacijom” značajno smanjena površina koja je ostala u drugoj zoni zaštite, ali - bolje ikad, nego nikad.

Jasna Gajević
foto: Privatna arhiva

Da li ste već evidentirali neke probleme, koji su, i koji je redoslijed njihovog rješavanja?

Problema ima dosta i ne mogu se rješavati bez pomoći Grada i gradskih preduzeća koja zajedno sa nama brinu o zaštićenim područjima. Prije svega, to su Služba zaštite i spašavanja, “Čistoća” i “Zelenilo”. Jedan od najvećih problema sa kojima se suočavamo na teritoriji Parka prirode “Rijeka Zeta” su mnogobrojne divlje deponije koje se nalaze na prostoru Mareze. Moje kolege rendžeri alarmiraju “Čistoću” i dostave podatke o lokaciji deponije, ali se često dešava da su deponije na privatnom zemljištu pa “Čistoća” ne može da reaguje. Deponije daju ružnu sliku zemlje koja sebe naziva ekološkom, a potencijalni štetni uticaj na prirodu tek treba da se utvrdi. Sve se to dešava na prostoru Mareze odakle se grad snabdijeva vodom. Gledajući te ružne slike pomislila sam da nam je jedan od najvećih zadataka podizanje svijesti građana o životnoj sredini.

Koji su kadrovski i drugi kapaciteti Agencije?

Agencija nije kadrovski spremna da prati sve zadatke koje se pred nju postavljaju. Nisu popunjena sva mjesta predviđena sistematizacijom. Trenutno u Agenciji postoji samo osam zaposlenih (zajedno sa mnom) i nalazimo se na dva prostorno udaljena mjesta. Preduzeti su koraci da se adaptira dodatni prostor u dijelu gdje se nalazi rendžerska služba (u prostorijama Streljačkog centra na Zabjelu) kako bi svi zaposleni, sadašnji i budući, bili smješteni na jednom mjestu. Agencija nema ni pravnika ni ekonomistu bez kojih ni jedna firma ne može da funkcioniše. S obzirom na to da je dobar dio teritorije koja je pod našom zaštitom pokriven šumom, planiramo da ojačamo stručnu službu zapošljavanjem jednog šumarskog inženjera. Imamo velike planove kad je u pitanju ekološko obrazovanje djece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, kao i turistička valorizacija ovih područja. Pod pojmom “valorizacija” mislim na upoznavanje ljubitelja prirode iz zemlje i inostranstva sa ljepotama ovoga područja. I za ove poslove planiramo da zaposlimo jednu osobu. Rendžeri, čuvari zaštićenih područja su najeksponiraniji dio Agencije. Njihov zadatak je veoma značajan, a broj nedovoljan. Za sad ih ima samo tri i planiramo da zaposlimo još tri, za prvu ruku.

Jasna Gajević
foto: Privatna arhiva

Uz kadrovsko jačanje, koji su još prioriteti u radu Agencije?

Pošto sam počela sa radom prije nedjelju dana nisam uspjela da posložim sve korake koje treba da preduzmem. Još sam u fazi “izviđanja” i generalnog planiranja. Odgovor na ovo pitanje ću imati kad prođe mjesec, dva. Prve dane sam provela upoznajući se sa zaposlenima i njihovim radnim zadacima. Sa rendžerskom službom sam obišla dio zaštićenih područja koji su u nadležnosti Agencije, Spomenik prirode “Park šuma Gorica” i Park prirode “Rijeka Zeta”. Za sljedeću nedjelju smo planirali obilazak dijela Parka prirode “Komovi” koji pripada Podgorici, pa time i spada pod našu zaštitu. Pećina Magara je zaštićeno područje još od 1968. godine, ali se na njenoj zaštiti, sve to vrijeme uradilo vrlo malo. Jedino što je moglo da se uradi po pitanju njene zaštite je da se na ulazu postave specijalna vrata koja sprečavaju ulazak ljudi i njenu dalju devastaciju, a ujedno štite četiri vrste slijepih miševa koji u njoj borave, a spadaju u zaštićene vrste, što je i učinjeno. Zaštita ove pećine podrazumijeva niz koraka koje treba da naprave druge institucije. Da bi se pećina Magara predstavila javnosti potrebno je uložiti poprilična sredstva. Radovala bih se kad bi se to desilo tokom moga mandata i sigurna sam da će zaposleni u Agenciji učiniti sve što je u našoj nadležnosti i u okviru naših mogućnosti.

Često ste na terenu, šetate i obilazite predjele Crne Gore, o njima pišete. Ima li neko područje za koje je nadležna Agencija, a da to niste posjetili?

Tokom šetnji po Crnoj Gori obišla sam većinu područja za koja sam sad nadležna. Jedino nisam do sad imala priliku da uđem u pećinu Magaru, ali se nadam da hoću uskoro. Takođe, kad smo obilazili dio Parka prirode “Rijeka Zeta” (kojeg “dijelimo” sa opštinom Danilovgrad) stigli smo u selo Lužnica, koje sam vidjela prvi put i koje me oduševilo. Tamo ne da nema divlje deponije, nego ni papirića na putu.

Sa suprugom
Sa suprugomfoto: Privatna arhiva

Zašto su vama važna ta područja i šta biste i zbog čega preporučili građanima Podgorice, Crne Gore i turistima da posjete?

Goricu su, pretpostavljam, posjetili svi stanovnici Podgorice, a i gostima i turistima je sigurno na prvom mjestu kad žele da vide neku znamenitost Podgorice. Živjela sam 20 godina u Zagoriču i vrlo često sam išla na Goricu, a kasnije sam bila i aktivni član Udruženja ljubitelja Gorice i prirode. Gorica je jedna oaza zelenila, mira, čistog vazduha na koju bi svaki grad bio ponosan. Dio parka prirode “Komovi” koji pripada Podgorici obuhvata Bukumirsko i Rikavačko jezero, kao i dio Komova od sela Opasanica, pa do katuna Carine. Sve su to biseri prirode koji su već prepoznati od naših ljubitelja prirode, planinarskih društava. Možda nisu dovoljno prepoznati od turista, pa treba poraditi na tome. Mada, putna infrastruktura je dijelom ograničavajući faktor za to. Priroda ovih prostora je reprezentativna u svakom pogledu, a čak Bilo od Carina neki smatraju i najljepšim dijelom naše zemlje.

“Šteta je što Gorica odavno nije zaštićena”
“Šteta je što Gorica odavno nije zaštićena”foto: Boris Pejović

Da li će Jasnina putovanja nastaviti da postoje i tokom ovog mandata?

Ja bih voljela da “Jasnina putovanja” ne zamru zbog mojih obaveza, ali vjerovatno neću moći da im se posvetim u mjeri u kojoj sam do sada. Ako stignem jednu novu priču mjesečno da ispričam, biću zadovoljna. Materijala neće faliti, sigurna sam.

Da li će Jasna nastaviti da učestvuje u akcijama poput onih na Gorici?

Što se raznih akcija čišćenja tiče, učestvovala sam na mnogim godinama unazad. Godine se gomilaju, pa nisam fizički spremna kao nekad što sam bila, ali kad god se organizuje neka veća akcija, ja se pridružim, ne samo na Gorici, nego i na obali mora, oko Solane, oko Skadarskog jezera, pored puta Podgorica - Nikšić. Učestvovaću i dalje, to je sigurno, a vjerovatno ću sada biti, uz pomoć kolega, u prilici da budem i inicijator i organizator sličnih akcija.

Jasna Gajević
foto: Privatna arhiva

Neophodna bliža saradnja sa Upravom za šume

Da li i koliko sarađujete sa drugim institucijama, pa i obrazovnim, NVO, na koji način?

Agencija sarađuje sa nevladinim organizacijama Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Green Home, Udruženjem ljubitelja Gorice i prirode, NVO Psiho-vodič i NVO Parkovi Dinarida, a u planu je poziv svim NVO koje se bave ekologijom, turizmom, edukacijom… da se uključe u naš rad, da daju ideje, da nas uključe kroz svoje projekte. Što se institucija tiče, osim nabrojanih opštinskih službi, imamo blisku saradnju sa Ministarstvom ekologije, urbanizma i prostornog planiranja, Agencijom za zaštitu životne sredine, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Trebali bi da imamo i blisku saradnju sa Upravom za šume, ali nemamo, pa je i to ono na šta stavljam akcenat kada su budući planovi u pitanju. Takođe, imamo saradnju i sa Univerzitetom Crne Gore, kao i sa predškolskim ustanovama i osnovnim školama, ali tu saradnju ćemo umnogome intenzivirati.

Bonus video: