Između 30 i 40 tona ljekova i medicinskog materijala sa isteklim rokom trajanja nalazi se u skladištu Crvenog krsta Crne Gore, a nadležni još nijesu pronašli rješenje za taj otpad, niti novac koji je potreban za njegovo uništenje.
O ovoj situaciji upoznata je i inspekcija koja je posjetila prostorije u kojima su lagerovani propali ljekovi, a za čiji transport i uništenje u Austriji se prema nezvaničnim informacijama trenutno traži novac u budžetu. Prema nezvaničnim saznanjima, operateri su ponudili nadležnim institucijama da se po povlaštenim uslovima izveze i uništi otpad po cijeni umanjenoj za 35 odsto.
Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” nijesu odgovorili zbog čega još nije pokrenut postupak povlačenja i uništenja ljekova, koliko tona tih medikamenata je van roka upotrebe, ni koliko novca je potrebno za njihovo uništenje. Iz resora kojim rukovodi Dragoslav Šćekić nijesu odgovorili ni na to da li su ti ljekovi kupljeni ili donirani, ali ni kada će biti povučeni i poslati na uništenje.
Iz Crvenog krsta “Vijestima” su juče potvrdili da je u magacinima te institucije skladišteno između 30 i 40 tona ljekova i medicinskog materijala, u skladu sa ugovorom zaključenim sa Montefarmom i kompanijom Don Ze koji je, kako tvrde, istekao prije više od deceniju.
“Nakon isteka ugovorenog roka o skladištenju robe, roba nije preuzeta, pa smo više od 10 godina, u stalnoj formalnoj i neformalnoj komunikaciji sa Ministarstvom zdravlja, kao garanta preuzetih obaveza, Agencijom za zaštitu životne sredine, DOO Montefarmom i drugim institucijama zaduženim za zaštitu životne sredine, oko preuzimanja predmetne robe i uništenja iste”, piše u odgovoru Crvenog krsta.
“Montefarm”: Nismo nadležni mi, već ministarstvo
Iz javne zdravstvene ustanove “Montefarm” koja je zadužena za nabavku i distribuciju ljekova za bolnice i domova zdravlja i državne apoteke, “Vijestima” su odgovorili da nemaju nikakve nadležnosti nad medikamentima koji se nalaze uskladišteni u Crvenom krstu.
Iz te ustanove rekli su da je ugovor o skladištenju ljekova u prostorijama Crvenog krsta potpisalo Ministarstvo zdravlja i to 2003. godine.
“Na osnovu člana 1 Ugovora o uskladištenju broj 01-425 iz 2003. godine koji glasi da ‘Crveni krst Crne Gore se obavezuje da primi i čuva ljekove i drugi medicinski materijal prema specifikaciji Ministarstva zdravlja i da preuzme sve potrebne mjere radi očuvanja robe u kojem je primljena’ proizlazi da Montefarm nema ingerencije nad predmetom Vašeg interesovanja, te samim tim nijesmo u mogućnosti da pružimo precizne informacije”, piše u odgovoru ustanove čiji je direktor Goran Marinović.
Iz “Montefarma” su kazali da redovno predaju na uništenje robu koja se uskladišti u toj ustanovi.
“Što se tiče ljekova, medicinskih sredstava i potrošnog materijala koji se uskladišti u ‘Montefarmovom’ skladištu, bilo da je donacija ili nabavka izvršena na osnovu zakonom utvrđenih postupaka, a kojima je rok istekao ili je došlo do fizičko-hemijskih promjena, redovno se predaju na uništenje i to u skladu sa važećom regulativom i po standardima EU. Ovlašćena firma Hemosan iz Bara preuzima iz našeg skladišta takozvani medicinski otpad iz karantina i šalje na uništenje u Beč-Austrija”, navodi se u odgovoru.
Godišnje se proizvede oko 3.500 tona otpada
Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) “Vijestima” nijesu odgovorili na to da li je ekološka inspekcija postupala povodom informacije da se u prostorijama Crvenog krsta nalazi više desetina tona ljekova sa isteklim rokom trajanja, ali ni šta je utvrđeno tim povodom.
U državnom planu upravljanja otpadom za period 2015-2020. piše da još ne postoje valjani podaci o količinama medicinskog otpada koji nastaje na teritoriji Crne Gore, kao i da je veoma teško napraviti procjenu njegovog nastajanja. Tim dokumentom predložena je izrada posebnog katastra kojim bi se evidentirale količine medicinskog otpada, kako bi u budućnosti bilo moguće napraviti precizan plan za upravljanje.
Novi državni plan za period od ove do 2028. godine je u pripremi.
Prema ranijim procjenama, količina generisanog medicinskog otpada u Crnoj Gori je 2.148 tona godišnje. Od toga je 874 tone opasnog, uglavnom infektivnog.
“Smatra se da je ukupna količina medicinskog otpada koji nastaje u Crnoj Gori na godišnjem nivou veća od navedene vrijednosti za oko 50 odsto, što znači da ona iznosi 3.496,5 tona, odnosno 874 tone opasnog medicinskog otpada godišnje”, piše u tom dokumentu.
U Crnoj Gori, kao ni na prostoru bivše Jugoslavije, ne postoji postrojenje za obradu farmaceutskog, hemijskog i nuklearnog otpada, već ga barska kompanija “Hemosan” izvozi u zemlje EU, najčešće u Austriju. Na osnovu ugovora o koncesiji, i kompanija “EkoMedika” zadužena je za sakupljanje, transport i obradu medicinskog otpada. Taj medicinski otpad uništava se, odnosno obrađuje, u postrojenjima izgrađenim u Podgorici i Beranama.
Zakonom o upravljanju otpadom propisane su novčane kazne za odgovorne osobe od 30 do 2.000 eura, a za kompanije i ustanove od 1.000 do 40.000 eura. Za pravna lica predviđene su kazne i do 40.000 eura, ukoliko se, na primjer, ne vodi evidencija o količini i vrsti otpada ili se opasni otpad miješa sa ostalim.
Bonus video:
