Definisane prednosti sporazuma o priznanju krivice u značajnom broju slučajeva pretvorile su se u svoju suprotnost, kazali su iz Centra za građanske slobode (CEGAS).
Na to je ukazalo istraživanje efekata primjene sporazuma o priznanja krivice nakon 13 godina aktivne primjene, koje je CEGAS sproveo sa CIN CG od 2019. do 2022. godine.
"U periodu od 2010. godine do kraja 2021. godine, zaključeno je ukupno 2048 sporazuma o priznanju krivice, prema podacima iz izvještaja o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva", navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.
Dodaje se da je od 2010. godine do 2016. godine taj broj je bio značajno manji što je, kako smatraju, ukazivalo na nedovoljnu spremnost i interesovanje tužilaca, optuženih i njihovih branilaca da iniciraju pregovore o zaključivanju sporazuma o priznanju krivice.
"U periodu od 2010. do 2021. godine, ukupan broj zaključenih sporazuma u Specijalnom državnom tužilaštvu bio je 314, za 810 lica, od čega šest pravnih, kada broj zaključenih sporazuma drastično opada", naveli su.
Kazali su i da su na "značajno" smanjenje zaključenih sporazuma uticale "kontinuirane i precizne" kritike Evropske komsije, kao i promjene u tužilačkoj organizaciji.
"Posebno izbor novog Specijalnog državnog tužioca", dodali su.
Nijedan od zaključenih sporazuma, kako kažu, nije zaključen na predlog SDT-a.
"Sporazumi o priznanju krivice su bili široko korišćeni u slučajevima organizovanog kriminala koji su rezultirali zatvorskim kaznama, novčanim kaznama i oduzimanjem imovine, što su bile nesrazmjerno niske kazne s obzirom na težinu krivičnog djela. Kazne u kontekstu sporazuma o priznanju krivice kretale su se od dva i po mjeseca do tri godine i osam mjeseci zatvora, a novčane kazne od 1.500 do 50.000 eura. Neki od najkompleksnijih slučajeva, poput tzv. slučaja ’’Budva’’ su okončani primjenom ovog instituta", kazali su iz CEGAS-a.
To što se mnogi takvi predmeti završavaju u ranoj fazi krivičnog postupka, prema njihovom mišljenju, može negativno uticati na izgradnju "još uvijek nedovoljno razvijene sudske prakse" u oblasti koruptivnih krivičnih djela, posebno u korelaciji sa malim brojem pravosnažnih osuđujućih presuda za krivična djela korupcije na koji je nedavno ukazala Evropska komisija
"CEGAS apeluje na to da se ograniči mogućnost zaključenja sporazuma o priznanju krivice za određena krivična djela, kao što su trgovina ljudima, pranje novca, teško ubistvo, krivična djela protiv polne slobode, a naročito ukoliko je krivično djelo protiv polne slobode učinjeno na štetu maloljetnog lica", rekli su iz te nevladine organizacije.
Naveli su da Tužilački savjet i VDT treba da donesu smjernice o radnjama u postupku zaključenja sporazuma o priznanju krivice koji će na detaljan način urediti sprovođenje radnji tužilaca u ovom postupku.
"Smjernice treba prioritetno da riješe pitanja odmjeravanja kazne, koje ne mogu biti ispod zakonskog minimuma u ovim slučajevima. Od velikog značaja je preispitivanje kaznene politike dosadašnjih sporazuma o priznanju krivice, posebno za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i visoke korupcije, kako bi se obezbijedila ujednačenost kaznene politike na nivou suda", kazali su iz CEGAS-a.
Poručili su da se transparentnost pravosudnih organa mora povećati na način što će se presude na osnovu sporazuma o priznanju krivice redovno i blagovremeno objavljivati na internet sajtu sudova i uložiti napore na poboljšanju internet portala sudova i državnih tužilaštava.
Bonus video:
