Očekuje se da odgovorni za prepisivanje dijela crnogorskih školskih programa za nekoliko predmeta od hrvatskih kolega budu sankcionisani najkasnije do četvrtka.
Opredjeljenje Ministarstva prosvjete i Vlade, prema tvrdnjama više izvora iz izvršne vlasti, je da se odgovorni kazne do naredne sjednice, do kada treba da se jasno utvrdi odgovornost.
Direktor Zavoda za školstvo Rešad Sijarić juče nije odgovorio na pitanje “Vijesti” da li će podnijeti ostavku zbog toga što su prepisivale komisije, odnosno ekspertski tim Zavoda.
Iako pitanje nije saslušao do kraja, Sijarić je saopštio da “ne želi da daje izjave za 'Vijesti' zbog “tendencionznih pisanja u proteklih nekoliko dana”. O eventualnoj smjeni Sijarića odnosno odgovornih iz Zavoda, ali i krovnoj instituciji - Nacionalnom savjetu za obrazovanje, još nije odgovoreno iz Vlade, ni iz Ministarstva prosvjete. Iz Nacionalnog savjeta su priznali da nijesu znali da je dio planova prepisan.
“Vijesti” čekaju odgovore o tome koliko je ljudi i koliko dugo radilo na programima, za koje se nedavno otkrilo da su hrvatski, te da li su i u kojem iznosu to platili građani Crne Gore.
Vlada, na čelu sa Duškom Mrkovićem, podržala je na jučerašnjoj sjednici ministra prosvjete Damira Šehovića u njegovoj inicijativi da zatraži od Zavoda punu informaciju o slučaju poklapanja dijela teksta crnogorskog i hrvatskog kurikuluma, olekujući informacije do naredne sjednice.
Iz Vlade je saopšteno da je na sjednici ocijenjeno da sveobuhvatna reforma sistema obrazovanja ne može biti nikako dovedena u pitanje “eventualnim proceduralnim propustima pojedinaca”.
U međuvremenu, članovi hrvatskih komisija od kojih su crnogorske prepisivale ciljeve i ishode učenika iz fizičkog vaspitanja, istorije, geografije, pa i crnogorskog jezika, očekuju da će dvije države naći način da zaštite njihov osamnaestomjesečni rad, koji su građani Hrvatske platili više od 1,3 miliona eura.
Članica komisije za kurukulume iz fizičkog vaspitanja, a kojima se crnogorski Zavod poslužio od riječi do riječi, Ljiljana Hanžek kazala je juče “Vijestima” da je “u prvom trenutku bila šokirana informacijom” da su planovi tek tako preuzeti i iskorišćeni.
Hanžekova kaže da joj je drago što će nekome biti od koristi, ali ipak očekuje da “dva Ministarstva nađu način da zaštite njen i rad drugih 500 hrvatskih stručnjkaka”.
Upitana šta očekuje od crnogorskih kolega, ona odgovara da ih “u ovom trenutku možemo samo pohvaliti i poželjeti im da idu naprijed sa reformom”.
“Meni se to ne bi desilo. Jedno je proučavati teze, a drugo prepisivati ih kao svoje”, odgovorila je Hanžekova na pitanje kako bi reagovala u situaciji da je dokazano da je ona prepisala crnogorske kurikuluma.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) poručuju da nijesu radili analizu programa, ali da su detaljno ispratili ono što su utvrdili autori iz Hrvatske, koji su tome “očito pristupili temeljno” i njihovi nalazi djeluju “vjerodostojno”.
Direktorka CGO Daliborka Uljarević smatra da su institucije sistema, ignorišući “flagrantne” slučajeve plagijarizma, “kreirale klimu” u kojoj je plagijarizam postao društveno prihvatljiv.
"Naravno, ovo je i daleko štetnije jer se šalje vrlo loša poruka đacima, prosvjetnim radnicima, ukupnom društvu, a šteti i ugledu države Crne Gore. Stoga je neophodno sprovesti postupak utvrđivanja personalne odgovornosti svih onih koji stoje iza ovakvog 'reformskog uratka' i osigurati da se više ne nađu u poziciji da oblikuju bilo što u obrazovnoj politici”, kazala je Uljarevićeva “Vijestima”.
Smatra da će razrješenje ovog slučaja pokazati i da li u Vladi preovladavaju partijski koalicioni dogovori ili postoji neka svijest o značaju obrazovanja.
Ocijenila je “paradoksalnim” da nepunih dva mjeseca od kada je Crna Gora definisala plagijat kao krivično djele, imamo situaciju da “oni koji bi najviše trebalo da promovišu te odredbe, postaju akteri neovlašćenog preuzimanja intelektualne svojine”.
Iako su hrvatski eksperti potrošili 18 mjeseci na reformisane kurikulume, a građani Hrvatske platili preko 1,3 miliona eura, ta reforma obrazovanja još nije dobila epilog u učionici.
Vukčević smatra da bi reformu trebalo odložiti na godinu dana
Sindikat prosvjete tražio je od Ministarstva da reformu obrazovnog sistema odloži za narednu školsku godinu, ali taj predlog nije usvojen.
"Takav stav Sindikata zagovarala sam na sjednicama Nacionalnog savjeta za obrazovanje. Smatrali smo da je za reformu potrebna detaljnija analiza, ali i da treba da je prate i udžbenici, edukovani prosvjetari, kako bi se sve primijenilo na pravi način”, kazala je predstavnica Sindikata prosvjete u Nacionalnom savjetu Stanka Vukčević.
Bonus video:
