Kodeks novinara koji prihvataju svi mediji u Crnoj Gori zastario je i ne daje jasne smjernice medijima kako da se izbore sa izazovima u digitalnom okruženju, pokazalo je istraživanje Instituta za medije (IMCG).
Iz IMCG saopštili su da je istraživanje pokazalo da mediji nemaju etičke smjernice kako da urede važna pitanja poput moderacije sadržaja i upravljanja društvenim mrežama, borbe protiv dezinformacija i provjere istinitosti u reklamnom sadržaju.
IMCG je, kako su naveli, analizirao sadržaj etičkih dokumenata koja se odnose na medije, razgovarao sa novinarima, medijskim ombudsmanima, predstavnicima regulacije i samoregulacije, medijskim ekspertima i ispitivao potrebu za unapređenjem Kodeksa novinara Crne Gore.
Istraživanje IMCG pokazalo je da je medijskoj sceni potrebna jača samoregulacija, koja ima autoritet da ukaže na propuste i da da smjernice kako da se unaprijedi kvalitet izvještavanja.
Iz IMCG rekli su da medijski ombudsmani privatnih medija i samoregulatorno tijelo primaju relativno mali broj žalbi i da uglavnom izostaje njihovo proaktivno djelovanje.
„Njima je potrebno više resursa za unapređenje rada, za bolju promociju i veću vidljivost“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, u slučaju ombudsmanke Radio Televizije Crne Gore, potrebna veća podrška menadžmenta te medijske kuće, kako bi ona mogla da izgradi autoritet i bude pouzdana adresa kojoj se građani obraćaju u zaštiti svojih prava.
Iz IMCG rekli su da dio sagovornika u istraživanju, iako svjesni političkog ambijenta i sve izraženijeg udaljavanja unutar same medijske zajednice, smatra da treba razmotriti nove modele za stvaranje jače samoregulacije.
„Uz podršku međunarodne zajednice i medijskih organizacija, treba pokrenuti raspravu o mogućem formiranju jedinstvenog, profesionalnog samoregulatornog tijela“, jedan je od zaključaka istraživanja.
Iz IMCG kazali su da država posljednjih godina finansijski pomaže samoregulaciju u medijima i da se u procesu izmjena medijskih zakona najavljuje i uvođenje obaveze za medije da razviju samoregulatorne mehanizme, kao preduslov za podršku države kroz Fond za medijski pluralizam.
Istraživanje IMCG je pokazalo da crnogorskim propisima u oblasti medija tek predstoji uskađivanje s evropskim zakonodavstvom.
Zato je, kako su rekli iz IMCG, neophodno pokrenuti rasprava o izmijenjenoj Direktivi o audiovizuelnim uslugama, Aktu o digitalnim uslugama i Predlogu evropskog akta o slobodi medija o kojima se intenzivno raspravlja u zemljama Evropske unije.
„Kao i o drugim važnim pitanjima za medijsku zajednicu, poput novih oblika monetizacije medijskog sadržaja, uticaja algoritama na održivost medija, kao i uticaja vještačke inteligencije na rad novinara i kvalitet sadržaja“, naveli su iz Instituta.
IMCG je istraživanje sproveo u okviru projekta „Naši mediji: Inicijativa za unapređenje medijske pismenosti, dijalog i aktivizam“.
Projekat se sprovodi u saradnji s Mrežom za profesionalizaciju medija Jugoistočne Evrope i njenim članicama Mediacentar Sarajevo, Albanski medijski institut, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet, partnerom izvan mreže Vijećem za štampu Kosova, i uz finansijsku podršku Evropske komisije.
Bonus video:
