Država mora naći mehanizme da odgovori na uticaj antivakserskih grupa i dezinformacija o vakcinama, i ne dozvoli da opadanje obuhvata imunizacijom dovede do teških posljedica, upozorio je epidemilog Milko Joksimović.
Joksimović je u intervjuu agenciji MINA kazao da pad obuhvata MMR vakcinom nije jedini problem, već da pada obuhvat i ostalim vakcinama.
Kako je rekao, od 2013. godine u Crnoj Gori prisutan je silazni trend prihvatanja imunizacije kao beskompromisno vrhunske mjere u prevenciji zaraznih bolesti.
Upitan šta je razlog i kako je moguće da u 21. vijeku ljudi ne žele da se vakcinišu, a da su prije 15 godina bili spremni, Joksimović je naveo da od kada postoje vakcine, postoje i protivnici vakcinacije.
„Čak se ni u Jugoslaviji, kada smo imali visoke obuhvate rutinskim vakcinama, kada je to bilo i obavezno i postojao dosta strog sistem, nijesu svi vakcinisali“, dodao je Joksimović.
Prema njegovim riječima, ljudi koji šire dezinformacije, iz raznih razloga, dobili su ogroman prostor na kojem mogu da šire ideje i na taj način utiču na veliki broj osoba.
Jokismović je dodao da ljudi ranije nijesu mnogo ni postavljali pitanje da li treba da se vakcinišu oni i njihova djeca.
On je rekao da su se suočili sa velikim prilivom dezinformacija, prije svega putem interneta.
„A, sa treće strane, ni zdravstveni radnici nijesu baš bili spremni da u nekoj direktnoj komunikaciji sa građanima odgovore na brojna pitanja, koja su nastojala usljed širenja tih dezinformacija. Generalno, iz ta tri ugla bih sagledao zašto je došlo do tih problema“, naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, otpori vakcinaciji, strahovi i zablude postojali su i ranije, a vakcine su kroz istoriju poznate kao žrtve sopstvenog uspjeha.
„Vi kada vakcinacijom uspijete da određenu bolest iskontrolišete, ili da je nemate kao veliki problem u određenom prostoru, ljudi pomisle: „Više nema bolesti, zašto bih se više vakcinisao““, naveo je Joksimović.
Među zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori, kako je kazao, nema toliko glasnih protivnika vakcinacije.
„U smislu da oni šire dezinformacije javno, kao što se to dešavalo u zemljama regiona, u Srbiji, Bosni i Hercegovini (BiH) i nekim drugim“, dodao je Joksimović.
On je kazao da im građani u neformalnoj komunikaciji sugerišu da postoje kolege koje, nažalost, iskazuju određenu sumnju kada je u pitanju imunizacija.
„Nije samo problem što ima takvih pojedinaca i u crnogorskom zdrastavnom sistemu, već je problem i ono što se dešava u zemljama sa kojima dijelimo zajedničko jezičko područje, prije svega u Srbiji i BiH“, rekao je Joksimović.
Kako je naveo, sve ono što se plasira preko njihovih medija i društvenih mreža vrlo lako dolazi do crnogorskih građana.
U struci i nauci, kako je naglasio Joksimović, postoji ogroman konsenzus po pitanju djelotvornosti i bezbjednosti vakcina.
„Ni ne možemo na osnovu onoga što tvrde pojedinci ili neke manje grupe, pa bili čak i zdravstveni radnici, da osporimo ono što misli više od 95 odsto stručne i naučne javnosti“, kazao je Joksimović.
On je, odgovarajući na pitanje koliko je jak antivakserski lobi u Crnoj Gori i koga prepoznaje kao glavnog nosioca te ideje, rekao da najvećim dijelom prepoznaje problem u društvenim mrežama i nedovoljnoj angažovanosti zdravstvenih radnika da na to odgovore.
„To sa čim se mi suočavamo - da se šire neistine društvenim mrežama i u javnom prostoru, da postoje pojedinci među zdrastvenim radnicima koji šire takve dezinformacije ili ih na aktivan ili pasivan način podržavaju, sa tim se svočavaju i sve naše kolege širom Evrope. Da neko nema dilemu da misli da je nama teže nego drugima“, naveo je Joksimović.
Međutim, kako je kazao, problem niskog obuhvata imunizacijom, najviše je izražen u ovom dijelu Evrope.
Joksimović je rekao da su zdravstveni sistemi Zapadne i Sjeverne Evrope, država Beneluksa i drugi, našli načine da, iako imaju velike probleme, obuhvat imunizacijom ipak održavaju na vrlo visokom nivou.
„Dakle, uticaj antivakserskih grupa je sigurno značajan, međutim, država mora naći mehanizme da na to odgovori i da ne dozvoli da opadanje obuhvata imunizacijom zaista dovede u nekoj bliskoj budućnosti do katastrofalnih posljedica“, naveo je Joksimović.
On je kazao da je, osim pada obuhvata u imunizaciji protiv morbila, zaušaka i rubele, bio izražen i pad obuhvata vakcinom protiv hepatitisa B.
Joksimović je dodao da tu nije toliki razlog bio to što su roditelji odbijali da vakcinišu djecu nego je često dolazilo do nestašica te vakcine, što je veliki problem.
Primjećuju se, kako je rekao, manji, ali ipak određeni padovi u vakcinaciji protiv difterije, tetanusa, pertusisa (DTPr vakcina).
„Kada je u pitanju vakcinacija protiv Covida-19, mi ni do danas nijesmo dostigli polovinu naših građana koji su primili makar jednu dozu vakcine“, kazao je Joksimović.
Taj obuhvat je, kako je dodao, značajno slabiji od prosjeka na nivou Evropske unije, ili čak i na nivou evropskog regiona Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Joksimović je, odgovarajući na pitanje, rekao da opasnost od pojave slučajeva malih boginja u Crnoj Gori i dalje postoji.
„Ne mogu da vam uopšte kažem da je nešto značajno manja nego što je bila, recimo, prošle godine u ovo doba“, naveo je Joksimović.
On je istakao da su ulagani veliki napori da se obuhvat MMR vakcinom popravi.
Joksimović je dodao da je najveći progres ostvaren u januaru i februaru, nakon što su u susjednoj državi, u Smederevu, registrovani slučajevi morbila.
„Malo usljed straha, malo usljed kampanje, ali veliki broj djece vaksinisan je u kratkom periodu. Međutim, nakon toga je opet došlo do određenog ritma, frekvencije vaksinisanja koja je potpuno ista već par godina“, naveo je Joksimović.
On je kazao da je negdje do dvije trećine predškolske djece primilo samo jednu dozu MMR vakcine, a treba da prime dvije.
Kako je rekao Joksimović, kada se računaju sva djeca, od jedne do 18 godina, vrlo je vjerovatno da postoji blizu 20 hiljada onih koji nijesu primili nijednu dozu MMR vakcine.
„Situacija, kada je u pitanju mogućnost nastanka epidemije morbila u Crnoj Gori, i dalje je takva da je ona sasvim realna, da kada bi se desila importacija slučaja, pogotovo u nekoj sredini gdje ima veliki broj neimune djece, da bi se ona vrlo lako proširila“, kazao je Joksimović.
On je, govoreći o HPV vakcinaciji, rekao da je ta imunizacija, zbog pandemije i različitih razloga nedovoljne spremnosti, odlagana u tri navrata.
„Umjesto 2019. na 2020, započeli smo imunizaciju prošle godine, u svim ovim okolnostima o kojim sam prethodno pričao - u situaciji gdje imate niske obuhvate MMR vakcinom, pandemiju, i kada imate vakcinu koju prvi put uvodimo u redovni kalendar, a nije obavezna“, naveo je Joksimović.
Ulagani su, kako je istakao, zaista veliki napori.
„U pogledu kampanje, najveći dio onoga što je urađeno je urađeno, prije svega, uz pomoć Kancelarije SZO u Crnoj Gori i uz veliki trud pojedinaca iz različitih ustanova, uključujući IJZ i domove zdravlja, koji su na entuzijastičan način trudili da ta priča konačno zaživi u Crnoj Gori i da se promoviše“, kazao je Joksimović.
Kako je rekao, za otprilike godinu imunizovan je 31 odsto djevojčica iz prve grupe od koje su počeli imunizaciju, rođenih 2013.
„To je za prvu godinu, ako uporedite sa zemljama regiona, sasvim solidan rezultat. Međutim, on može da se posmatra kao dobar jedino ako narednih godina to ide uzlaznom linijom“, dodao je Joksimović.
On je podsjetio da je u toku vakcinacija sustizanja i da je vremenom program proširen na starije od devet godina.
„Potreban je ogroman rad i ogromna posvećenost da to narednih godina ide uzlaznom linijom“, poručio je Joksimović.
On je, odgovarajući na pitanje da li je planirano ponovno organizovanje vanrednih vakcinacija HPV vakcinom vikendom, kazao da misli da to treba ponoviti, jer se pokazalo kao vrlo dobro, naročito u Podgorici.
On je podsjetio da su vanredne vakcinacije organizovane vikendima u maju, junu i septembru.
„Međutim, to ne možete da radite non stop, zato što to onda zahtijeva da pedijatri rade konstantno iz vikenda u vikend. To su dosta veliki napori, ali mislim da to ima i te kako potencijala“, kazao je Joksimović.
Na pitanje kada se može očekivati da se počne sa vakcinacijom dječaka, on je odgovorio da misli da bi to moglo da bude već naredne godine.
„Sa aspekta struke, ja ako epidemiolog nemam nikakvu dilemu da kažem da to treba početi što prije. Dakle, ima više nego dovoljno dokaza da je to i te kako korisno“, rekao je Joksimović.
On je, odgovarajući na pitanje da li će biti promjena u redovnom kalendaru imunizacije, kazao da je tokom ove već bilo određenih promjena, u smislu toga da su uvedene neke kombinovane vakcine, ali da nije bilo uvođenje novih vakcina.
Joksimović je rekao da je stručno Savjetodavno tijelo za imunizacije u septembru dalo preporuku Ministarstvu zdravlja da u redovni kalendar vakcinacije uvede vakcinu protiv pneumokoka.
To je, kako je pojasnio, vakcina koja se, prije svega, daje kao prevencija invazivnih pneumokoknih bolesti - meningitisa, sepse i pneumonije, a može da pomogne i u prevenciji upale srednjeg uha i nekih drugih blažih pneumokoknih infekcija.
„U evropskom regionu ostalo je svega par država koje ovu vakcinu nijesu uvele u redovni kalendar, mi smo među njima. Susjedne države, Slovenija, Hrvatska, Srbija, su prethodnih godina tu vakcinu implementirale u redovni kalendar, kod nekih je obavezna, a kod nije“, dodao je Joksimović.
On je, govoreći o povećanju broja oboljelih od Covida-19, kazao da koronavirus, pogotovo u poslednjih godinu, a i prethodno, ima određene ciklične variacije, gdje se može vidjeti da ima određene uspone i padove u ukupnom broju oboljelih.
„Ono što je dobro za sada je da većina tih kliničkih slika uglavnom prođe sa blažim formama“, rekao je Joksimović.
On je naveo da nema uočljivog značajnog porasta hospitalizacija, ali da se, nažalost, povremeno dešavaju smrtni slučajevi.
„Trenutno u Crnoj Gori imamo vakcinu koja pruža zaštitu od onog originalnog soja SARS-CoV-2 i od BA.4 i BA.5 podvarijanti omikrona, koje u ovom momentu ne mogu dati zadovoljavajući stepen zaštite od formi koje su sada aktuelne“, kazao je Joksimović.
Prema njegovim riječima, nije isto suočavati se sa Covidom u julu i augustu i u novembru, decembru i januaru.
Kako je dodao, sa dolaskom hladnijeg vremena, sve respiratorne infekcije dobijaju bolje uslove da se šire.
„Ovom prilikom želim da pošaljem poruku da za sezonu respiratornih infekcija treba da se pripremimo“, rekao je Joksimović.
On je podsjetio da je za sezonski grip već dostupna nova, adaptirana vakcina koja može da pruži odgovarajuću zaštitu od težih formi bolesti za one koji su najugroženiji.
Za COVID-19, kako je naveo, za sada još nema nove adaptirane vakcine.
„Naše stručno savjetodavno tijelo, čim smo dobili podatke od Evropske agencije za ljekove da je nova adaptirana vakcina za XBB podsoj spremna i da može da se koristi, dalo je preporuku Ministarstvu zdravlja da krene intenzivno u proces nabavke te vakcine“, kazao je Joksimović.
On je dodao da se tom vakcnom već od septembra uveliko vakcinišu građani Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i nekih drugih zemalja Evrope.
„Nemam neke povratne informacije, ali već je prošlo mjesec kako smo dali tu preporuku i jedina logična stvar bi bila da je Ministarstvo zdravlja, u međuvremenu, već krenulo intenzivno u nabavku te vakcine“, kazao je Joksimović.
On smatra da je izuzetno važno da ta vakcina stigne prije zime.
Upitan da li se može očekivati dalje povećanje broja oboljelih od COVID-a, Joksimović je kazao da se to ne može u potpunosti predvidjeti.
„Nadam se da će zdravstveni sistem što prije obezbijediti i nove adaptirane vakcine protiv Covida-19. Apelujem i na građane, koji su rizična grupa, da se vakcinišu protiv sezonskog gripa“, naveo je Joksimović i ukazao na važnost i adekvatnog i pravovremenog liječenja.
Bonus video:
