Provjera podataka neophodna, ali samo uz dobru zaštitu

Od nedovoljno zaštićenog softvera za kontrolu popisnica može biti više štete no koristi. Iz Uprave za statistiku ne odgovaraju na koji način i na osnovu čega će zainteresovani moći da pristupe podacima, da li će moći da koriguju eventualne greške i kako će izgledati taj sistem

23871 pregleda 11 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Prije nego omogući građanima sistem za provjeru popisanih podataka, Uprava za statistiku (Monstat) trebalo bi da se obrati Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), kako bi zajedno dogovorili najbolji model koji će garantovati da njihovi podaci neće biti kompromitovani.

To je “Vijestima” rekao član Savjeta AZLP Muhamed Gjokaj, nakon što su iz Monstata najavili da će, nakon popisa, građani moći da provjere popisane podatke.

“Nije još jasno da li je Monstat obezbijedio neki softver putem kojeg bi takva provjera bila moguća, ali ako se ide u tom pravcu, onda bi poželjno bilo da građani, osim JMB, prilikom prijave na sistem za provjeru dobiju još jedan, kontrolni ključ. Na taj način svima koji su, zakonito ili nezakonito, provjeravali podatke o građanima, bio bi onemogućen pristup popisnim podacima o pojedincu”, rekao je Gjokaj “Vijestima”.

Gjokaj
Gjokajfoto: SAVO PRELEVIC

Iz Monstata nisu odgovorili “Vijestima” da li su uopšte od AZLP tražili mišljenje u vezi sa najavom da će, nakon što budu popisani, građanima omogućiti da provjere popisane podatke. Nezvanično, takav zahtjev nije stigao u Agenciju.

O sistemu provjere javiće “blagovremeno”

Iz Monstata su najavili da će građani nakon popisa moći da provjere popisane podatke, ali nisu objasnili i kako će izgledati takav sistem i na osnovu čega će zainteresovani moći da pristupe, da li će moći da koriguju eventualne greške...

U popisne listiće se, uz odgovore na set pitanja, unose ime, prezime i JMB.

Nakon najave da će omogućiti uvid u popisane podatke, u ponedjeljak “Vijesti” su Monstat pitale da li je softver za provjeru već ili će tek biti razvijen, ko je radio razvoj tog sistema i koliko to košta, kada će biti funkcionalan. Upitani su i na koji način će građani moći da izvrše provjeru, da li će nakon unosa biti moguća korekcija podataka za koje eventualno utvrde da nisu precizni, kao i da li smatraju da su moguće zloupotrebe i da treća lica, recimo partije, vrše provjeru, ako se ona vrši putem JMB.

Uz zahvalnost na upitu, iz Monstata su kazali da će “u vezi sa pojedinostima ove aktivnosti, Uprava za statistiku blagovremeno obavijestiti javnost”.

“Čini se da Monstat još nema odgovore na određena pitanja koja s pravom zanimaju javnost, a što ne šalje dobru poruku o njihovoj pripremljenosti za ovaj posao. Neobjašnjiva je i neopravdana najava da će javnost biti blagovremeno obaviještena o svim aspektima popisa, uključujući i ovaj, svega nekoliko dana prije početka popisa”, kazao je “Vijestima” Damir Suljević, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), prije nego je mandatar za sastav 44. Vlade Milojko Spajić najavio da će nova Vlada predložiti odlaganje popisa na mjesec dana.

Suljević
Suljevićfoto: CGO

Suljević je rekao i da je najmanje što je Monstat trebalo bilo da o svim detaljima građanke i građani budu obaviješteni mnogo ranije.

“A što uključuje i to da li se i na koji način vrši provjera unesenih podataka i da li je moguća njihova korekcija u slučaju pogrešnog unosa”, kazao je on.

Bez dobre zaštite, moguća kompromitacija

Kada je riječ o mogućnosti provjere unesenih podataka, s aspekta zaštite podataka o ličnosti, dodaje on, to može biti mač sa dvije oštrice.

“Svakako je opravdano interesovanje građana da provjere da li su njihovi podaci uneseni u skladu sa onim što su kazali popisivaču. Ipak, računajući na to da su lični podaci u Crnoj Gori u velikoj mjeri kompromitovani, a posebno jedinstveni matični brojevi, mogućnost provjere podataka putem interneta, bez odgovarajućih stepena zaštite, može dovesti do kompromitovanja dodatnih i mnogo osjetljivijih podataka”, rekao je Suljević.

Prema njegovim riječima, dio podataka koji se prikupljaju na popisu “predstavlja posebnu kategoriju ličnih podataka koja uživa mnogo viši stepen zaštite po međunarodnim standardima i domaćem zakonodavstvu”. Zakon, inače, pojašnjava Suljević, u posebnu kategoriju podataka svrstava podatke koji se odnose na rasno ili etničko porijeklo, političko mišljenje, vjersko ili filozofsko uvjerenje, članstvo u sindikalnim organizacijama, kao i podatke u vezi zdravstvenog zdravlja ili seksualnog života.

Popis
foto: Shutterstock

Kako je rekao, dio tih podataka se često prikuplja i kroz istraživanja javnog mnjenja.

“Ipak, prilikom sprovođenja ovih istraživanja, anketar ne zna, niti bilježi podatke o imenu i prezimenu osobe koja je sa druge strane, odnosno druge značajne podatke na osnovu kojih bi se osoba kasnije mogla identifikovati. Uz to, učešće u istraživanju je na dobrovoljnoj osnovi, za razliku od popisa koji je obavezan. Stoga, ukoliko Monstat uspostavi onlajn sistem za provjeru unesenih podataka, taj sistem mora biti višestruko zaštićen. Na primjer, to može biti kroz dodatni lični podatak koji se mora unijeti, broj lične karte, verifikaciju unosa putem i-mejla ili SMS poruke i slično. Suštinski je važno izbjeći mogućnost masovne zloupotrebe od strane onih koji posjeduju matične brojeve, a njih imaju, na primjer, gotovo sve političke partije u Crnoj Gori”, rekao je Suljević.

Odavno trebalo pitati AZLP

Prema njegovim riječima da je Monstat tom poslu prišao profesionalno, uspostavio bi odavno saradnju s Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kako bi se ispoštovale sve potrebne procedure.

“A što prati i donošenje niza podzakonskih akata kojima se uređuje postupak zaštite ličnih podataka. Svako neoprezno rukovanje ličnim podacima, čak i od strane samih popisivača, može biti predmet prekršajne ili čak krivične odgovornosti, što se mora prevenirati”, rekao je on.

Iz AZLP juče nisu odgovorili “Vijestima” konkretno da li su od Monstata dobijali zahtjev za mišljenje u vezi sa rukovanjem i obradom podacima nakon što oni budu popisani i kada Monstat, kako su najavili, građanima omogući uvid u te podatke.

Član Savjeta AZLP Muhamed Gjokaj uputio je takav poziv Monstatu, u cilju, kako je rekao, iznalaženja najboljeg rješenja koji bi građanima omogućilo da vide popisane podatke o sebi, ali i da im to rješenje ujedno garantuje da njihovi podaci neće biti kompromitovani. Očekivanja ima i od buduće Vlade.

“Nadam se da će nova Vlada na čelu sa Milojkom Spajićem imati više razumijevanja i sluha za pravo na zaštitu privatnosti građana, jer odlika modernog i demokratskog društva se ogleda upravo kroz poštovanje prava na privatnost. Kontrolni mehanizmi uz dupli ključ su neophodni radi provjere da li su unijeti tačni podaci. Ujedno se na ovakav način obezbjeđuje i zaštita od nezaknitog pristupa podacima građana. Živimo u eri moderne tehnologije gdje vrlo lako može doći do zloupotrebe ličnih podataka, te zbog toga se mora pristupiti ozbiljno u dijelu usaglašavanja i harmonzacije svih pozitivnih pravnih propisa sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti”, rekao je Gjokaj.

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, AZLP
foto: Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (Facebook)

Kako je dodao, građanima koji imaju novu ličnu kartu, te uz to i, osim JMB, dodijeljen novi identifikacioni broj, prijavu je trebalo omogućiti kombinacijom tih podataka ili prijavom putem elektronske lične karte.

U tom smislu ukazao je da je zapravo ideja tog novog ID-a bila da zaštiti i zamijeni JMB, ali da to nije učinjeno, već da se nove LK izdaju sa JMB na prednjoj strani dokumenta, dok je ID upisan na čip.

Kod DIK, uz JMB, treba i broj lične

Iz AZLP su pred parlamentarne izbore 2020. godine kritikovali sistem u kojem je Državna izborna komisija (DIK) tada izabrala da birači putem internet platforme samo unosom JMB mogu da provjere kome su dali podršku na izborima. U međuvremenu, i DIK je promijenio sistem, pa je sada na stranici provjeripotpis.me za provjeru potpisa podrške, uz JMB, neophodno unijeti i broj lične karte.

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova trebalo je da bude sproveden od 1. do 15. novembra. Spajić je u utorak saopštio da će nova Vlada predložiti odlaganje na mjesec dana.

Iz Monstata su ranije rekli da će popis biti organizovan na isti, tradicionalan način prikupljanja podataka na terenu, kao i prije 12 godina.

U susjednoj Hrvatskoj 2021. godine organizovan je redovan popis i tada, u toj državi, prvi put je u jednoj fazi građanima omogućeno da se popišu samostalno, koristeći se popisnim upitnikom u elektronskom obliku. Unos podataka omogućen je na vebu, na tada dostupnoj lokaciji popis 2021.hr, gdje su se građani prijavljivali na više načina - unosom korisničkog imena i lozinke, preko tokena banaka ili koristeći elektronsku ličnu kartu.

Oni koji su se tada odlučili za tu varijantu, mogli su da jednom prijavom popišu domaćinstvo i stan u kojem stanuju, ali i sve članove domaćinstva.

Za takav vid popisa, kako su nedavno “Vijestima” rekli iz Monstata, Crna Gora još nije spremna.

Lacmanović: Nisu osjetljivi samo podaci o naciji i vjeri

Predlozi da se tačnost podataka provjerava ukucavanjem jedinstvenog matičnog broja građana (JMBG) apsolutno su neprihvatljivi, ocijenio je ekspert za zaštitu podataka Radenko Lacmanović.

“Poznato je da je JMBG, kao lični podatak u CG toliko iskompromitovan da nikome ne garantuje nikakvu zaštitu. Svjesni smo toga da je naš matični dokument dostupan kao i broj identifikaciong dokumenta, kao što je lična karta, brojnim političkim subjektima, parlamentarnim strankama, pa i onima koji nijesu uspjeli da pređu cenzus, predsjedničkim kandidatama ako smo im davali podršku, našim poslodavcima, brojnim bankama i drugim privrednim subjektima, institucijama, sa kojima smo bili u bilo kakvom poslovnom aranžmanu, ukoliko smo potpisali neki ugovor, kopirali lične karte i slično”, rekao je Lacmanović Vijestima.

Lacmanović
Lacmanovićfoto: Privatna arhiva

On je ukazao na slučaj kada je DIK dozvolio provjeru tačnosti podataka prilikom predsjednčikih izbora, pa je to zloupotrijebljeno.

“Ukazujem na to da se prilikom izjašnjavanja na popisu, ne samo nacionalni, jezički i vjerski određujemo, nego saopštavamo i podatke kao što je državljanstvo, socijalni status, invaliditet ili zdravlje. Svi ovi podaci spadaju u posebnu kategoriju ličnih podataka koji se na poseban način označavaju i štite. Ističem da shodno odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, podaci koji se prikupljaju u statističke i naučne svrhe, moraju biti obrađeni na način da se ne može utvrditi identitet lica koje je učestvovalo u tom istraživanju”, rekao je on.

Lacmanović je kazao da bi tako “mnogi mogli da saznaju naše najosjetljivije podatke što bi moglo donijeti veću štetu za našu državu nego korist, ukoliko bi uslijedile tužbe kao što smo imali u ranijim slučajevima, pa bi dodatni trošak za popis bio mnogo veći od ovog što imamo zbog njegovog odlaganja”.

“Ako nije kasno, a bojim se da jeste, softversko rješenje mora sadržati neki drugi način za pristup aplikaciji nego što je to JMBG i broj lične karte”.

On je ocijenio da treba razmotriti da svaki popisni listić ima svoj kod ili neku drugu šifru, čijim bi ukucavanjem u softver mogli provjeriti podatke. “Dakle kod, šifra bili bi nepoznati drugima osima nama koji potpisujemo taj listić i na koji dajemo naše podatke. Vjerujem da bi se na taj način obezbijedilo da podaci budu tačni, potpuni i istiniti i da proces bude ne samo transparentan nego i statistički pouzdan”.

Bonus video: