Bojana opet odsječena od mora: Naslage pijeska na ušću

Brojni apeli ribara i ekologa da se u rješavanje problema hitno uključe nadležne opštinske i državne strukture, prije nekoliko godina, nijesu urodile plodom baš kao ni upozorenja prof. dr Save Petkovića da bi zatvaranje ušća moglo ugroziti čak i ustavni status Crne Gore

22297 pregleda 43 reakcija 8 komentar(a)
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Velike naslage pijeska na ušću, danas su zatvorile oticanje rijeke Bojane u more, što je stvorilo veliki problem ribarima i nanovo otvorilo stare dileme kako riješiti taj problem u kom su osim domaćih, angažovani i eksperti i iz drugih zemalja, u pokušaju da spriječie eroziju plaže na Adi i sačuvaju rijeku.

"Ribari danas nijesu mogli našem rukavcem izaći na more jer je ušće zatrpano pijeskom", kazao je Vijestima poznati bojanski ribar Ivo Knežević.

Naveo je da je to posljedica nepovoljnih vremenskih prilika i jakog južnog vjetra koji traje danima, kao i da drugi ribari sa Velike plaže nijesu bili u prilici da barkama izađu na more.

Ovo nije prvi put da je crnogorski rukavac rijeke odsječen od mora. Prije par godina, na kratko, Ada je kao i danas, bila poluostrvo jer je preko zatvorenog ušća, bila povezana sa Velikom plažom.

Brojni apeli ribara i ekologa da se u rješavanje problema hitno uključe nadležne opštinske i državne strukture, prije nekoliko godina, nijesu urodile plodom baš kao ni upozorenja prof. dr Save Petkovića da bi zatvaranje ušća moglo ugroziti čak i ustavni status Crne Gore.

"Vijesti“ su tada objavile da je projekat regulacije rijeke Bojane u zoni njenog ušća izrađen još 2010. godine, ali da se od početnog interesovanja za rješenje problema nije odmaklo.

U cilju rješavanja tog problema, Uprava za vode Crne Gore angažovala je firmu "IK Konsalting" iz Beograda za izradu glavnog projekta regulacije rijeke Bojane u zoni njenog ušća u more.

Projekat je završen 2010. godine, a glavni i odgovorni projektant bila je inženjerka građevinarstva Gordana Vujić Stojanović, dok je stručni konsultant bio upravo Petković.

On je tada ocijenio da je problem na desnom rukavcu Bojane, isključivo problem Crne Gore.

"Ako nema dovoljno novca da se ta dionica rijeke reguliše prema urađenom projektu, onda se barem moraju obezbijediti novci za bagerovanje ogromnih količina pijeska koja su se istaložila u koritu desnog rukavca", kazao je tada Petković.

Profesor Petković je istakao da osim ogromnog značaja za razvoj turizma, šira okolina ušća Bojane ima izuzetan značaj i sa aspekta očuvanja jedinstvenog ekosistema u Evropi.

Naveo je da se u studiji "Regionalni park delta Bojane" konstatuje da je ta delta najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu koja se odlikuje neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta.

"Ne zaštiti li se taj prostor, ozbiljno bi se ugrozio ustavni status Crne Gore i njena međunarodna reputacija kao turističke zemlje i ekološke države", navodi se u dijelu dokumenta koji je citirao Petković.

Istakao je potpuno suprotna mišljenja o rješavanju problema u zoni ušća Bojane.

"Stručnjaci iz oblasti ekologije se enregično protive bilo kakvim intervencijama u koritu Bojane, uključujući uklanjanje nanosnih naslaga i uspostavljanje protočnosti rijeke, jer bi se time, tvrde, narušio jedinstveni ekosistem u zoni delte Bojane. Sa druge strane, područje Ade Bojane je veoma ugroženo erozionim procesima, pa je uspostavljanje protočnosti desnog rukavca Bojane samo jedan od uslova da se zaustavi taj negativni trend", ocijenio je tada Petković.

Bonus video: