Nakon što je početkom sedmice desno ušće Bojane bilo zatrpano i neprohodno zbog velikih naslaga pijeska, rijeka je u zadnjih nekoliko dana, usljed veće protočnosti, uspjela da sama probije čep i ponovo otiče u more, ali glavobolje ribara i dalje traju.
“Našim rukavcem možemo da izađemo na more, ali samo plitikim barkama, i to jedva. Da se vratimo istim putem, ne možemo. Nazad jedino možemo preko lijevog, zajedničkog rukavca”, kazao je “Vijestima” jedan od bojanskih ribara.
Bojana je i prije nekoliko godina bila odsječena od mora kada je Ada, nakratko, postala poluostrvo, jer je preko zatvorenog ušća bila povezana sa Velikom plažom.
Problemi na desnom rukavcu rijeke postoje već decenijama, ali uprkos angažovanju mnogih domaćih i međunarodnih eksperata i izradi studija, oni su svake godine izraženiji usljed neadekvatnog tretmana, ili nedostatka sredstava za trajno i kvalitetno rješenje.
U Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom ističu da svakodnevno prate stanje na Bojani i da su njihovi službenici konstatovali da se poslije novog zatvaranja ušća, nakon dan ili dva, rijeka sama “izborila” da sebi proširi tok.
“Predstavnici Službe kontrole morskog dobra iz kancelarije u Ulcinju i Službe za uređenje morskog dobra svakodnevno prate stanje na ušću desnog rukavca rijeke Bojane. Na osnovu njihovih zapažanja, u saznanju smo da je najkritičnije stanje na ušću desnog rukavca bilo 6.11.2023, kada se širina ušća smanjila na desetak metara što je bio krajnji znak da se ovom problemu, koji ulcinjski ribari već duže vrijeme apostrofiraju, mora posvetiti veća pažnja”, navodi se u odgovorima na pitanja “Vijesti”.
Prethodnim čišćenjem, dodaje se, produbljivanjem korita desnog rukavca rijeke Bojane problem je neko vrijeme bio saniran, ali se ponovo pojavio jer je brzina vode koja protiče desnim rukavcem mala, tako da talasi za vrijeme jakog juga vodu vraćaju uzvodno i talože pijesak sa plaže na ušću.
“Daljim posmatranjem stanja na ušću desnog rukavca Bojane 7.11. i 08.11.2023, naši službenici su konstatovali da se rijeka sama ‘izborila’ da sebi proširi tok. Kritična dubina na samom ušću je 7.11. bila oko 0,50 metara što još nije bilo dovoljno za prolazak plićih barki, ali se 8.11. povećala do blizu jednog metra što stvara uslove za prolaz plićih barki”, piše u odgovorima.
JP, navodi se dalje, predlagalo je na sastancima organizovanim povodom rješavanja ovog problema da se on ne može riješiti bez detaljnih mjera monitoringa, batimetrijskog snimanja dna korita desnog rukavca rijeke Bojane, sve do račve u dužem vremenskom periodu.
“Intervencije naprodubljivanju korita najefikasnije je raditi bagerima ‘rifulerima’. Rifuler bi se mogao koristiti, pored ovoga, i za čišćenje kanala Port Milena”, ističu u JP.
Složena situacija
Prof. dr Sava Petković sa Univerziteta u Beogradu, koji se intenzivno bavi tim pitanjem, kazao je da je novonastala situacija veoma složena i da se bez relevantnih informacija ne može dati bilo kakva pouzdana procjena šta bi trebalo uraditi. Naveo je da bi za početak neko morao da napravi veći broj fotografija sadašnjeg stanja na ušću desnog rukavca i pitao da li naper od vreća sa pijeskom još postoji ili je uklonjen, ili su ga talasi odnijeli.
“Taj objekat je bio privremenog karaktera, za samo jedan zimski period, a poslije je trebalo uraditi naper od čvrstog materijala koji će sprečavati eroziju plaže na Adi Bojani i zasipanje pijeskom ušća desnog rukavca Bojane. Takođe se postavlja pitanje protočnosti desnog rukavca Bojane koji bi pri srednjim vodama trebalo da iznosi oko 20% u ukupnog proticaja Bojane. Pri takvim proticajima se sigurno ne bi stvarale naslage pijeska na ušću desnog rukavca. Ali, ako je na račvi Bojane ponovo napravljen čep, odnosno podvodni prag, onda je protočnost desnog rukavca Bojane drastično smanjena”, kazao je Petković “Vijestima”.
Tokom svih ovih godina, brojni apeli ribara i ekologa da se u rješavanje problema hitno uključe nadležne opštinske i državne strukture, nijesu urodili plodom, baš kao ni upozorenja Petkovića da bi zatvaranje ušća moglo ugroziti čak i ustavni status Crne Gore.
“Vijesti” su objavile da je projekat regulacije rijeke Bojane u zoni njenog ušća izrađen još 2010. godine, ali da se od početnog interesovanja za rješenje problema nije odmaklo.
U cilju rješavanja tog problema, Uprava za vode Crne Gore angažovala je firmu “IK Konsalting” iz Beograda za izradu glavnog projekta regulacije rijeke Bojane u zoni njenog ušća u more.
Projekat je završen 2010. godine, a glavni i odgovorni projektant bila je inženjerka građevinarstva Gordana Vujić Stojanović, dok je stručni konsultant bio upravo Petković.
On je tada ocijenio da je problem na desnom rukavcu Bojane, isključivo problem Crne Gore.
“Ako nema dovoljno novca da se ta dionica rijeke reguliše prema urađenom projektu, onda se barem mora obezbijediti novac za bagerovanje ogromnih količina pijeska koja su se istaložila u koritu desnog rukavca”, kazao je tada Petković.
On je istakao da osim ogromnog značaja za razvoj turizma, šira okolina ušća Bojane ima izuzetan značaj i sa aspekta očuvanja jedinstvenog ekosistema u Evropi.
Naveo je da se u studiji “Regionalni park delta Bojane” konstatuje da je ta delta najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu koja se odlikuje neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta.
“Ne zaštiti li se taj prostor, ozbiljno bi se ugrozio ustavni status Crne Gore i njena međunarodna reputacija kao turističke zemlje i ekološke države”, navodi se u dijelu dokumenta koji je citirao Petković.
Istakao je potpuno suprotna mišljenja o rješavanju problema u zoni ušća Bojane.
“Stručnjaci iz oblasti ekologije se enregično protive bilo kakvim intervencijama u koritu Bojane, uključujući uklanjanje nanosnih naslaga i uspostavljanje protočnosti rijeke, jer bi se time, tvrde, narušio jedinstveni ekosistem u zoni delte Bojane. Sa druge strane, područje Ade Bojane je veoma ugroženo erozionim procesima, pa je uspostavljanje protočnosti desnog rukavca Bojane samo jedan od uslova da se zaustavi taj negativni trend”, ocijenio je tada Petković.
Od nepera malo toga ostalo
U JP ističu da je naper koji je prije dvije godine urađen u svrhu zaštite priobalnih objekata HTP Ulcinjska rivijera - nudističkog naselja Ada Bojana, bio privremenog karaktera. Kako se naglašava u odgovorima, on je djelimično uklonjen a djelimično su ga morski talasi rasturili jer je napravljen od vreća ispunjenih pijeskom koje nisu otporne na UV zračenje pa ih i sunce oslabi tako da ih talasi lakše pocijepaju.
“Od napera je ostao praktično podvodni prag. I pored toga naper je doprinio očuvanju dijela plaže ispred objekata HTP Ulcinjska rivijera na Adi u kombinaciji sa vještačkim dinama čiju izradu je organizovalo Javno preduzeće na osnovu zaključaka Vlade. Izrada napera od čvrstog materijala prema studiji prof. dr. Sava Petkovića zahtjeva velika sredstva a prije svega detaljnu analizu sezonskih migracija pješčanih masa duž obale i batimetrijsko snimanje u više navrata tokom dužeg vremenskog perioda da bi se našlo kvaltetno rješenje za duži vremenski period”, piše u odgovorima JP.
Na pitanje da li JP ili neko drugi vrši monitoring desnog rukavca i da li imaju informaciju kolika je dubina rijeke na račvi, budući da je to uvijek takozvani prag usljed čega je protočnost rijeke slabija, u JP ističu da stalno prate stanje na desnom rukavcu Bojane kao i duž cijele obale crnogorskog primorja.
“Za sveobuhvatniji monitoring stanja na desnom rukavcu rijeke Bojane potrebna je šira koordinirana aktivnost na osnovu zaključaka Vlade Crne Gore. Kvalitetno rješenje za povećenje protoka desnim rukavcem zahtijeva veća finansijska sredstva i praćenje promjena u dužem vremenskom periodu”.
Dodaju da se dubina korita rijeke na račvi kreće od 1,50 do 2,50 metra, a na ušću desnog rukavca u skorije vrijeme oko jedan metar prije ovih promjena.
“Kako je istaknuto, ovo je dugoročan problem, za koji JP smatra da je neophodno da se uključe sve relevantne državne institucije kako bi zajednički riješili navedeni problem, koji iziskuje velika finansijska sredstva kako za nabavku opreme, monitoring a samim tim i buduće izvođenje radova, kako za privremena tako i trajna rješenja, a sve u cilju očuvanja jednog od bisera Mediterana, kakva su Ada Bojana i Velika plaža”.
Bonus video:
