Regulacija u digitalnom dobu moguća samo uz saradnju svih aktera

Poruke s ameđunarodne konferencije "Medijski horizonti: Budući izazovi”, u organizaciji Agencije za elektonske medije

1649 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Problemi regulacije medija i komunikacija, koji su nastali digitalizacijom, mogu se riješiti samo uz saradnju medija, javnog i civilnog sektora i biznisa, ocijenjeno je na međunarodnoj konferenciji "Medijski horizonti: Budući izazovi”, u organizaciji Agencije za elektonske medije (AEM).

Jadranka Vojvodić iz AEM je, na panelu “Budućnost regulacije”, kazala da je digitalizacija informacionih i komunikacionih tehnologija dovela do značajne transformacije javne sfere.

"Veći izazov od tehnološkog jaza koji je digitalizacija izazvala predstavljaju razlike u medijskoj i digitalnoj pismenosti, odnosno ograničenja u pogledu zaštite sposobnosti korišćenja sve većeg broja digitalnih usluga”, kazala je Vojvodić.

Uprkos svemu tome, kako je navela, ciljevi regulacije ostaju isti.

"Ono čega moramo biti svjesni jeste da regulacija medija i komunikacija ne može biti uspješna ukoliko, osim medija, ne uključimo i različite platforme koje daju fantastične mogućnosti za pristup različitim medijskim sadržajima, posebno audio-vizuelnim”, rekla je Vojvodić.

Neđeljko Rudović iz Ministarstva kulture i medija kazao je da se pri pominjanju onlajn regulacije mora znati šta tačno ta regulacija podrazumijeva kako se ne bi ušlo u zonu koja otvara prostor za cenzuru.

"Nalazimo se u potpuno promijenjenom okruženju gdje smo, preko društvenih mreža, suočeni sa lavinom dezinformacija, kojih često nijesmo svjesni. Jako je važno da znamo koje su to adrese koje će nam reći šta se dešava oko nas”, kazao je Rudović.

On je rekao da su zato potrebni snažni, slobodni i profesionalni mediji.

“A da bismo ih dobili neohodna je podrška zajednice, odnosno države, a mi to radimo kroz zakone”, kazao je Rudović.

On je najavio da će Fond za medijski pluralizam (FZP) za ovu godinu iznositi preko milion i stotinu hiljada EUR, dok će ubuduće biti preko 2,5 miliona EUR, kao i da oni mediji čiji su osnivači osuđeni zbog širenja govora mržnje neće moći da učestvuju u konkursima FZP.

Rudović je kazao da će, shodno Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, AEM dobiti dodatna ovlašćenja koja je nekad imala koja se tiču izricanja seta mjera u slučaju kršenja zakona o audio-vizuelnim medijskim sulugama

"Komentari ispod tekstova će i dalje biti brisani u roku od sat, a mediji će biti odgovorni ne samo na komentare ispod tekstova već i na njihovim stranicama i društvenim mrežama. Planiramo i formiranje Mreže za borbu protiv dezinformacija ”, dodao je Rudović.

Ranko Vujović iz Medijskog savjeta za samoregulaciju rekao je da je iluzorno razgovarati o relgulaciji i samoregulaciji u Crnoj Gori ali i Evropi.

“Zapadana civilizacija je napravila grešku prije dvadesetak godina kada su odvojili onlajn od oflajn svijeta. Svijet je otišao daleko a mi smo ostali u prošlosti, bavimo se prošlim stvarima ne shvatajući šta se dešava”, kazao je Vujović.

On je rekao da se na globalnoj sceni odvija rat dezinformacija i govora mržnje, gdje određene istočne autokratije pokušavaju da sruše zapadnu civilizaciju putem dezinformacija i govora mržnje

“Zapadu je sad potreban svaki saradnik u toj borbi, ali se bojim da su se kasno sjetili i da smo već gubitnici u tom ratu. Sva propaganda se preselila na onlajn platforme, tradicionalni mediji nijesu tu bitni”, rekao je Vujović.

Francesco Sciacchitano iz Tijela za garancije u komunikacijama Italije naveo je da se tržište u posljednjih pet godina potpuno promijenilo, pa da mlađe generacije ne gledaju vijesti na TV-u već na društvenim mrežama, dok se preko internet pretraživača dolazi do informacija o spoljnem svijetu ali i unutar zemlje.

“Društvene mreže i internet pretraživači mogu da targetiraju određene grupe ljude, da bi im plasirale reklame. Ako je u tim reklamama maskirana politička poruka, onda to postaje problematično”, kazao je Sciacchitano.

On je rekao da je nemoguće pratiti šta se dešava u onlajn sferi, kao i da je potreban drugačiji regulatorni pristup koji će omogućiti praćenje ne samo tradicionalnih medija.

Kako je Sciacchitano objasnio, u pokušaju da prevaziđu te izazove, u posljednjih nekoliko godina evropske institucije su uspjele da ažuriraju regulative od kojih se ističu Evropski akt o slobodi medija, Regulacija transparentnosti političkog oglašavanja i Zakon o digitalnim uslugama.

On je objasnio da nova regulacija pokušava da targetira ne samo tradicionalne medije, niti samo onlajn medije, već i društvene medije i onlajn platforme.

Kako je Sciacchitano dodao, više nije riječ o direktivama već o setu pravila za cijelu Evropu, koji pritom ima drugačiji pristup “sa dna ka vrhu”, gdje regulatori u regulativu uključuju civilno društvo i korisnike.

On je kazao da, kako bi se pravila primijenila, treba da budu transponovana u domaće zakonodavstvo.

“Bilo bi dobro da počnete da razmišljate u tom pravcu i da počnete da planirate transpoziciju, jer će to dati mogućnost crnogorskim vlastima da uključe civilno društvo, kako bi se pokazala predanost svih subjekata. To će kreirati regulatorni okvir koji će biti usklađen sa evropskim”, kazao je Sciacchitano.

Robert Tomljenović iz Agencije za elektroničke medije Hrvatske kazao je da se setom aktova Evropske unije (EU) pokušava riješiti “rupa” od dvadesetakak godina tokom kojih su se digitalne platforme potpuno neregulisano razvijale.

“Regulacija cijele EU je kaskala sa tehnološkim razvojem. Nadam se da ćemo, novim pristupom i uvažavanjem nove realnosti, pokušati da primijenimo stvari”, kazao je Tomljenović.

On je rekao da su ekonomske i demokratske vrijednosti, koje su objedinjene u tradicionalnim medijima, u potpunosti narušene digitalnom transformacijom.

“A da ne govorimo o tome da su se onlajn platforme nametnule kao vodeće mjesto informisanja i zauzele mjesto tradicionalnih medija”, dodao je Tomljenović.

On je rekao da je poblem digitalizacije medijskog i komunikacijskog okruženja doveo do regulatorne neravnoteže, a da je problem je što je, bez obzira na nove akte, regulacija uvijek nekoliko koraka iza tehnoloških kompanija.

“Nije lak položaj u kojem se nalazimo, ni medijima ni regulatorima. Velika je odgovornost je i na tradicionalnim medijima. Tek ulazimo u pokušaj uvođenja svih evropskih uredbi u digitalini komunikacijski svijet, nadam se da će biti uspjeha, vjerujem da je platfomrama u interesu da se dio toga dogodi”, kazao je Tomljenović.

Bonus video: