Pseudostepa dijelom pretvorena u deponiju: Ćemovsko polje, Foto: NVO EnvPro

CIN-CG: Ćemovsko polje i Velika plaža bez zaštite - kandidati za Emerald propadaju i prijeti im trajna devastacija

I pored toga što ispunjavaju uslove za zaštitu, ova, i za Evropu po biodiverzitetu vrijedna staništa, puna su otpada, ilegalne gradnje, nedozvoljene sječe i krivolova. Tu se podmeću požari, pale gume i zagađuje okolina

30458 pregleda 52 reakcija 2 komentar(a)
Pseudostepa dijelom pretvorena u deponiju: Ćemovsko polje, Foto: NVO EnvPro
Pseudostepa dijelom pretvorena u deponiju: Ćemovsko polje, Foto: NVO EnvPro

Tone smeća koje niko ne čisti, prostori pretvoreni u divlje deponije, plastika, kese, automobilske gume, mrtve životinje... Tako sad izgledaju i Ćemovsko polje nadomak Podgorice i Velika plaža sa zaleđem u Ulcinju, staništa koja su zbog specifičnosti i izuzetne vrijednosti biodiverziteta kandidati za dvije važne ekološke međunarodne mreže - Emerald i Natura 2000.

Da li zbog zapuštenosti ili nedovoljne informisanosti, većina građana koje smo anketirali putem onlajn upitnika, nije upoznata da ovi predjeli imaju veliki ekološki potencijal i biodiverzitetsku vrijednost, niti da bi mogli postati dio važnih svjetskih mreža za zaštitu prirode. O ovim prostorima država bi morala bolje da brine.

Emerald staništa smatraju se ključnim za očuvanje biodiverziteta u Evropi. Ova područja su odabrana zbog prisustva rijetkih, endemičnih i ugroženih vrsta, kao i staništa koja su od velikog ekološkog značaja na evropskom nivou. Na formiranju ove mreže rade zemlje Evropske unije (EU), kao i neke zemlje Evrope, sjeverne Afrike i Azije. Ova mreža počiva na Konvenciji o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa, takozvanoj Bernskoj konvenciji. Zemlje koje su potpisale ovu konvenciju dužne su da čuvaju i održavaju prostore koje su nominovale za ovu mrežu. Crna Gora je to učinila 2009. godine, a 2011. je nominovala 32 područja. Nepoštovanje EU konvencija usporava ulazak Crne Gore u EU i loše utiče na integritet države.

Ćemovsko polje jedna je od rijetkih preostalih prirodnih pseudostepa istočnog Mediterana. Iako je prepoznato kao potencijalno Emerald područje danas je to polje, koje obuhvata površinu od 55,5 kvadratnih kilometara nadomak Podgorice, žrtva ilegalnog odlaganja otpada, paljenja guma, krivolova, podmetanja požara, nezakonite sječe drveća i nelegalne gradnje.

Slično je i sa Velikom plažom, jednom od najljepših plaža u ovom dijelu Evrope, sa nepreglednim pješčanim žalom koji se prostire na 13 kilometara, koja je dom posebnih vrsta od kojih su neke zbog specifičnosti staništa samo tu nastanjene. Već godinama su na ovom čarobnom prostoru pojedini njegovi djelovi pretvoreni u divlje deponije.

Dodatna prijetnja su i skorašnje najave premijera Crne Gore Milojka Spajića da bi moglo doći do prenamjene prostora oba kandidata za Emerald mrežu.

“Vidim grad koji se formira na Velikoj plaži, vidim Central business district Ćemovsko polje”, kazao je Spajić gostujući u podkastu “DisKrimiNacija” NVO Centar za građanske slobode (CEGAS).

Prethodna uprava resornog ministarstva za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) kaže da među glavnim štetnim antropogenim uticajima na ova područja prepoznaje intenzivnu urbanizaciju, a na Ćemovskom polju još i intenzivnu poljoprivredu.

“Osnovna mjera za zaštitu Ćemovskog polja (i drugih kandidata) je zvanično proglašavanje za Emerald područje, na čemu, u saradnji sa relevantnim institucijama i organizacijama, radimo. Direktorat za zaštitu prirode je kao mjeru zaštite ovih važnih područja predložilo da zvanično nominovani kandidati za Emerald područja uđu u Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine koji je u izradi”, navode iz ovog Vladinog resora.

I Ćemovsko polje i Velika plaža identifikovani su i kao potencijalna Natura 2000 staništa. Velika plaža je još 1968. godine zaštićena i danas ima status spomenika prirode, dok Ćemovsko polje zvanično nema još nikakav oblik zaštite, iako, prema raznim nacionalnim i međunarodnim strateškim dokumentima, ispunjava sve uslove.

Natura 2000 mreža obuhvata zaštićena područja na teritoriji EU. Ključna razlika između Natura 2000 i Emerald mreže leži u tome što države koje ne vode računa o proglašenim Natura 2000 područjima mogu za to odgovarati pred sudom. U zemljama EU Natura 2000 je ono što je Emerald za kandidate za EU, pa se može reći da je sticanje Emerald statusa praktično preduslov za Natura 2000.

Ćemovsko polje kao riznica ljekovitog bilja

“Biljni i životinjski svijet je raznolik na Ćemovskom polju. Iako je većini asocijacija na deponiju i nelegalnu gradnju, ovo područje je jedna od rijetkih prirodnih pseudostepa na Balkanu. Za razliku od stepa, pseudostepe (kao što je Ćemovsko polje) sa travama i jednogodišnjim biljkama imaju tipičnu mediteransku rasprostranjenost u područjima sa mediteranskom ili izmijenjeno mediteranskom klimom. To su poluprirodna staništa, jer, iako su sastavljena od biljnih vrsta koje su se spontano razvile i prilagodile, zamjenjuju ih ili im prethode drvenaste biljne zajednice. Pseudostepe su često rezultat remetilačkih procesa obično povezanih sa ljudskim aktivnostima: vatrom, ispašom stoke, uzgojem usjeva i šumskim uzgojem”, objašnjava za CIN-CG biološkinja Crnogorskog društva ekologa (CDE) Dragana Saveljić.

Bogatstvo živog svijeta
Bogatstvo živog svijetafoto: NVO EnvPro

Na Ćemovskom polju, prema njenim riječima, identifikovana je otprilike petina ukupne flore u Crnoj Gori, čak 1.153 biljne vrste, od čega su 34 vrste balkanski endemi, a četiri postoje samo na prostoru bivše Jugoslavije. Jedna od te četiri je dalmatinski zumbulčić (Hyacinthella dalmatica), strogo zaštićena vrsta, rijetka biljka sa zvonastim pojedinačnim cvjetovima plavičaste boje. “Tu je da nas podsjeti da nebo iznad Ćemovskog polja može biti čisto i plavo baš kao njene latice i da od nas zavisi opstanak njenog staništa”, navodi Saveljić.

U ovom području najviše dominiraju biljke iz porodica trava, glavočika, leptirnjača i usnatica. Tu se može naći čak 17 vrsta iz porodice orhideja, što je skoro polovina od ukupnog broja vrsta orhideja u Crnoj Gori.

I u vrijeme kralja Nikole bio je, ističe Saveljić, prepoznat veliki potencijal Ćemovskog polja za uzgajanje ljekovitih biljaka.

“Tada je na ovom polju najviše uzgajan buhač, aromatična biljka u svijetu poznata kao prirodni insekticid”.

Osim buhača, na Ćemovskom polju rastu još i žalfija, kamilica, smilje, majčina dušica, pelin… Često se može naići i na matičnjak, mentu, dubčac (vrste u narodu poznate kao trava iva i pepeljuša), kao i na vrijesak, značajnu medonosnu biljku.

Prema riječima Saveljić, zbog velikog broja sunčanih dana (eterična ulja se pri velikoj izloženosti suncu najviše sintetišu i tada su najintezivnija), smatra se da kamilica sa Ćemovskog polja sadrži čak dva puta više azulena od onih koje se uzgajaju u drugim djelovima Evrope.

“To je samo jedan od razloga zašto je Ćemovsko polje izuzetno stanište. Smilje je jedna od najtraženijih aromatičnih biljaka, jako je cijenjeno i skupo, pogotovo u kozmetičkoj industriji. I sam naziv (Helychrisum, helios - sunce) navodi nas na to gdje možemo naći ovu biljku, a gdje ćete osunčanije mjesto nego suva i topla brda oko Ćemovskogpolja”, kaže ova biološkinja.

Ona podsjeća na staru srednjovjekovnu poslovicu - “zašto da čovjek umre kada mu žalfija raste u vrtu?”.

“Mogli bismo ovo preformulisati u ‘zašto da čovjek umre kada mu žalfija raste na Ćemovskom polju?’. Zar ne bi bilo ljepše udisati eterična ulja aromatičnih biljaka nego dim zapaljenih guma? Zar ne bi bilo ljepše sakupljati besplatno ljekovito bilje, nego taložiti teške metale i mikroplastiku za generacije koje nam dolaze?”, pita se ona.

“Prije nekoliko desetina godina Ćemovsko polje prekrile su “Plantaže 13. jul” i to se danas vodi kao najveći vinograd u Evropi u jednom komadu. Danas svjedočimo ekstremnom širenju Podgorice i Tuzi, kao i ‘Plantaža’, izgradnji infrastrukture, eksploataciji zemlje i šljunka, a i nekontrolisanom odlaganju otpada. Sve te aktivnosti koje se sprovode na Ćemovskom polju imaju velike negativne efekte”, navode iz Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) za CIN-CG.

Na osnovu istraživanja u periodu od 2016. do 2019. godine iz EPA su ustanovili da je od nekoliko hiljada hektara na Ćemovskom polju preostalo svega 924 hektara koji izgledaju onako kako su izgledali u periodu prije nego što su Podgorica i Tuzi počeli da se grade i šire i prije izgradnje vinograda.

“Taj prostor je ušao kao kandidat za specijalno zaštićena područja (SPA) na osnovu Direktive o zaštiti ptica i Ćemovsko polje je značajno posebno tokom proljećne seobe ptica kada ogroman broj ptica koje ulaze u Crnu Goru preko Delte Bojane, pa onda preko Koplika i tog suvog dijela oko Skadarskog jezera, prelazi preko Ćemovskog polja, Bjelopavlićke ravnice ka svojim destinacijama u centralnoj, istočnoj, sjevernoj Evropi, pa i Sibiru. Tu je i ogroman broj grabljvica koje prolaze preko Ćemovskog polja i ono je njihovo značajno mjesto za odmor pri seobi”.

Iz EPA još napominju da je Ćemovsko polje važno i za nekoliko vrsta ševa, koje su hrana za grabljivice.

“Ostaje da se nadamo da će proglašavanjem mreže zaštićenih područja na osnovu Natura 2000 predloženi dio za zaštitu Ćemovskog polja biti zaštićen i da ćemo tom zaštitom omogućiti opstanak ovim vrstama ptica koje su tzv. Natura 2000 vrste”.

Koliko područja poput Ćemovskog polja mogu biti značajna lijepo ilustruje činjenica da su pojedine stepe pod Uneskovom zaštitom. Takve su, recimo, istočne mongolske stepe, najveći preostali netaknuti umjereni travnjaci na Zemlji.

Ptice svijaju gnijezda među otpadom

Ćemovsko polje je i potencijalno Područje od međunarodne važnosti za biljke (IBA), Područje od međunarodne važnosti za ptice (IPA), kao i Ključno biodiverzitetsko područje (KBA). Ono je dom za preko 40 vrsta ptica, od kojih su neke strogo zaštićene Direktivom o pticama, kao što su velika i kratkoprsta ševa, noćni potrk, poljska trepteljka, siva vjetruška, stepska vjetruška, osičar i modrovrane… Ptice sa ovog lokaliteta pretežno svijaju gnijezda na zemlji, u travi, među kamenjem. I otpadom.

Važna ptičja staništa
Važna ptičja staništafoto: NVO EnvPro

Biološkinja Crnogorskog društva ekologa (CDE) Andrijana Mićanović za CIN-CG kaže da je Ćemovsko polje značajno stanište i za više vrsta gmizavaca, od kojih je važno istaknuti četveroprugastog smuka (Elaphe quatuorlineata), leopardovog smuka (Zamenis situla) i šumsku kornjaču (Testudo hermanni)... Sve tri vrste su zaštićene na nacionalnom i međunarodnom nivou (Evropskom direktivom o staništima - aneks II, aneks IV). S obzirom na to da je ovo područje prostor koji je neurbanizovan, a u slučaju osiguravanja komunikacije sa okolnim neurbanizovanim površinama, Ćemovsko polje će u budućnosti imati važnu ulogu u održavanju prisutnih populacija”, navodi Mićanović.

Ovo područje ima i karakterističnu entomofaunu.

“Na ovom tipu staništa najveći broj prisutnih vrsta insekata pripada leptirima, pravokrilcima (zrikavcima) i opnokrilcima. Navedene grupe na ovom području imaju stalan izvor hrane i mjesto za razmnožavanje i ishranu larvi zbog prisustva velikog broja zeljastih biljnih vrsta. Na prostoru Ćemovskog polja prisutne su četiri konzervaciono značajne vrsta leptira - Euphydryas aurinia i Zerynthia polyxena, Iphiclides podalirius i Papilio machaon. Ovdje žive još i tri endemske vrste zrikavaca za oblast Dinarida i Balkanskog poluostrava - Barbitistes ocskayi, Ephippiger discoidalis i Eupholidoptera chabrieri”, kaže za CIN-CG biolog Bogić Gligorović.

Dom za brojne endemske vrste
Dom za brojne endemske vrstefoto: NVO EnvPro

Iz NVO EnvPro ističu da bi bilo važno primijeniti određene konzervacione mjere za Ćemovsko polje. Među njima prvenstveno misle na čišćenje cijele oblasti, što bi bila jedna od najzahtjevnijih, u pogledu finansija, vremena i potrebnih resursa, ali i najpotrebnijih aktivnosti.

Ističu i da ovo područje posjeduje veliki turistički potencijal, ali da bi se razvoj u tom pravcu morao zasnivati na poštovanju prirode.

“Zato smo izgradili čeku za fotografisanje ptica, gdje ljubitelji prirode, fotografije, ornitolozi mogu boraviti i posmatrati ptice koje se zadržavaju na konstruisanoj barici ispred čeke. Na području je moguće uspostaviti i dodatne čeke”.

Iz ove NVO navode i da bi bilo korisno održavanje polja neintezivnom ispašom ili košenjem.

Na Ćemovskom polju su se, Prostorno-urbanističkim planom Glavnog grada - Podgorice do 2025. godine, predviđali prostor za individualno stanovanje (stanovanje malih gustina), na obrublju kod Omerbožovića i Dinoše, kao i površine za poljoprivredu, sport i rekreaciju. U 2022, kada je funkciju gradonačelnika Podgorice obavljao Ivan Vuković, iz Glavnog grada su najavljivali gradnju centralnog gradskog parka na površini od 43,7 hektara na Ćemovskom polju, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. Tada je pokrenuta i elektronska platforma nacemovsko.me, preko koje su građani kandidovali ideje za uređenje parka. Tako su predlagali pravljenje botaničke bašte, vještačkih brda i jezera sa ostrvima, akvarijume, vrt ruža i cvjetne bašte, akva park, prostor za vjenčanja na otvorenom…

Važno je, ipak, naglasiti da bi se pri svakom ulaganju morali uzeti u obzir jedinstvenost i važnost Ćemovskog polja onakvog kakvo je sada i kakvo je oduvijek bilo sa aspekta biodiverziteta.

Dok su sprovodili socio-ekonomsku analizu, iz NVO EnvPro su saznali i da je veliki broj građana i građanki zainteresovanih za zaštitu Ćemovskog polja.

Veliku plažu uništava neodrživo prostorno planiranje

Arhitektica i izvršna direktorica udruženja “Dr Martin Schneider-Jacoby” (NVO MSJA) Zenepa Lika ocjenjuje da se ključni štetni efekti na Veliku plažu ogledaju u neodrživom prostornom planiranju i korišćenju ovog područja.

“Može se početi od prostornog plana posebne namjene (PPPN) OP - DSL sektor 65 i 66, koji je isparcelisao Veliku plažu (i zaleđe) u sektore za turizam i time presudio ovom djelu obale, jer iako je ukazano na značaj ovog prostora i na sve što mu prijeti, ne postoji adekvatan monitoring aktivnosti koje se ovdje sprovode. To se prije svega odnosi na upravljanje Javnog preduzeća Morsko dobro (JPMD) i na način na koji se djelovi plaže daju u zakup”, objašnjava Lika.

Iako postoje jasne smjernice kako se plaža može koristiti i šta se i kako smije graditi, na terenu to niko ne kontroliše.

“Sama činjenica da je prećutno omogućeno zakupcima da postave prilazne tornjeve, pa čak i da asfaltiraju prilaz u zaštićenim dinama, ukazuje na to da je isključivo profit važan. Veliki dio ovih jedinstvenih dina, koje imaju ulogu da sačuvaju plažu od erozije, uništen je i prenamijenjen u parking prostore za kupače. Negativni uticaji na ova područja šire se i na močvarna staništa. U ime razvoja turizma se žrtvuju jedinstveni pejzaži, a sve to znači da ne postoji ozbiljan pristup zaštiti ovog područja”, navodi ona.

Iz JPMD-a za CIN-CG kažu da je Služba za uređenje i izgradnju morskog dobra vršila aktivnosti posljednjih par godina na izvođenju radova privremenog rješenja izgradnje vještačkih dina ispred objekata HTP Ulcinjske rivijere. Objašnjavaju da su se te aktivnosti izvodile fazno i da su podrazumijevale izgradnju dina za zimski period i razastiranje dina u cilju stvaranja plažne površine za nesmetano odvijanje ljetnje turističke sezone.

“Kroz DSL-ove su date jasne smjernice kako izgradnje, tako i zaštite predmetnog prostora, što znači da nije isparcelisano, već podjeljeno na module kroz DSL”, tvrde.

Kao dugoročne posljedice štetnih uticaja čovjeka na područje Velike plaže sa zaleđem ističu gubljenje biodiverziteta i trajno uništavanje prirodnih vrijednosti.

“U krajnjem, može doći i do gubitka područja. Najvažnije je pojačati kontrole nadležnih inspekcijskih organa na terenu, kao i njihovu saradnju sa drugim državnim institucijama”, kažu još iz JPMD-a.

Lika ističe da, u institucionalnom smislu, nema adekvatnih sankcija, niti je urađen bilo kakav plan saniranja ilegalnih deponija koje se šire cijelom dužinom zaleđa Velike plaže.

“Iako je ove godine Komunalno preudzeće pokrenulo nekoliko akcija, to nije dovoljno. Niko se ne bavi ni problemom pražnjenja septičkih jama hotela, pa se to dešava u neposrednoj blizini plaža, i to u močvarnom dijelu Velike plaže”.

Raniji zvaničnici resornog ministarstva kažu da zarad adekvatnije zaštite Velike plaže, Agencija za zaštitu životne sredine priprema Studiju revizije, koja je u finalnoj fazi.

“Revizija će predložiti mjere zaštite kao i druge važne aspekte očuvanja”, navode iz ovog Vladinog resora za CIN-CG.

Nestaju vrijedne dine

Arhitektica i izvršna direktorica NVO MSJA smatra da je neophodno revidiranje prostornih planova, koji bi morali biti usklađeni sa značajem Velike plaže.

“Treba da se uradi analiza postojećeg stanja sa preporukama i smjernicama revitalizacije i sanacije dina i zaleđa plaža. Potrebne su ozbiljnije kontrole, kao i poseban monitoring i plan upravljanja ovim područjem. Treba smanjiti i broj zakupaca plaža jer će se tako smanjiti i parkinzi, restorani, skladišta…”, navodi Lika, i predlaže da se uvede javni prevoz, e-bus, koji bi turiste prevozio do Velike plaže.

U doktorskoj disertaciji “Geobotanička karakterizacija vaskularne flore Velike ulcinjske plaže i njenog zaleđa u Crnoj Gori” iz 2016. autorka Nada Bubanja navodi da je prilično oskudna istraženost ovog lokaliteta.

“Na prostoru Velike plaže i ostrva Ada Bojana prisutno je 16 biljnih endema od čega je 11 balkanskih endema i pet subendema čiji areal prelazi granice balkanskog poluostrva. Zastupljeno je 12 Natura 2000 staništa”, piše u ovom radu.

Velika plaža sa zaleđem ima razne tipove staništa, od pjeskovitih plaža i pokretnih dina, koje su jako rijetke, zatim, preko mediteranskih slanih močvarnih livada, mediteranskih povremenih lokvi, mediteranskih visokih hidrofilnih livada, do galerija bijele vrbe i topole, i drugih…

Iz CDE-a ističu da su močvare na Velikoj plaži jedinstveno stanište u Evropi:

“Tu živi veliki broj ptica. Recimo, to je dom za oko jedan odsto ukupne evropske populacije rijetke vodene ptice - barskog pjetlovana ili barskog pjetlića. Ova ptica je zaštićena u Crnoj Gori. Močvarna staništa u zaleđu Velike plaže su izuzetno značajna, jer u njima živi posebna vrsta zelene žabe - skadarska žaba (Pelophylax shqipericus) koja je endem Balkanskog poluostrva i zakonom zaštićena vrsta u Crnoj Gori”.

CDE, Crnogorsko društvo ekologa
foto: CDE

Velika plaža je bogata i rijetkom vegetacijom. Tako se u njenoj okolini mogu pronaći biljke koje štiti domaće zakonodavstvo i EU direktive. Jedna od njih je skadarski hrast, endemična podvrsta hrasta lužnjaka, jedini zakonom zaštićeni hrast u Crnoj Gori. Istraživanje koje je sprovelo Crnogorsko društvo ekologa pokazalo je da su nekada postojale nizijske šume ovog hrasta u dolini rijeke Bojane, ali da se one danas, zbog uticaja čovjeka, ogledaju tek u pojedinačnim stablima i malim ostrvskim zajednicama. Jedan od simbola Velike plaže je i prelijepi morski ljiljan (Pancratium maritimum).

Različiti tipovi staništa na području Velike plaže, njenog zaleđa i Delte Bojane čine jedinstvenu ekosistemsku cjelinu u kojoj je prisutan veliki broj raznovrsnih vodenih i kopnenih staništa koncentrisanih na prostoru relativno male površine, objašnjava još ovaj biolog.

“Raznovrsnost tipova staništa na ovom području pruža uslove za život velikom broju različito prilagođenih vrsta insekata. Ovo područje predstavlja jedan od globalno značajnih centara biodiverziteta”, napominje on.

Dokazano je i da je pijesak na Velikoj plaži ljekovit i pogodan za primjenu u medicinske svrhe, naročito za liječenje oboljenja kičme, reume, diskopatije… Ipak, danas se on na pojedinim mjestima ne može vidjeti, od raznoraznog otpada koji se tu skuplja godinama.

I Ćemovsko polje i Velika plaža prave su riznice prirode nadomak gradova gdje ljudi pronalaze utočište, prostor za rekreaciju, mir i inspiraciju. Njihova važnost posebno se istakla za vrijeme COVID-19 krize, kada su ljudi tražili mjesta za opuštanje i smiraj. Ukoliko se nastavi sa njihovim uništavanjem, izgradnjom industrijskih zona, hangara i hotela za masovni turizam, gdje će to ubuduće činiti?

Podaci Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA) pokazuju da su, do kraja 2021. godine, zaštićena područja pokrivala 26 odsto teritorije EU, pri čemu je 18,6 odsto ovih područja označeno kao Natura 2000.

Strategija EU o biodiverzitetu za 2030. postavlja kao cilj zaštitu najmanje 30 odsto teritorije EU do 2030. godine, a istovremeno se mora osigurati da se svim zaštićenim područjima efikasno upravlja.

Crna Gora, zemlja koja teži da postane članica EU, sudeći po stanju na Ćemovskom polju i Velikoj plaži, uveliko kasni da ispuni obaveze prema zahtjevima Evropske unije, ali i potrebama sopstvenog stanovništva i očuvanja biodiverziteta.

Velika plaža sa zaleđem važno stanište insekata

Na području zaleđa Velike plaže uključujući deltu Bojane prisutno je 21 konzervaciono značajna vrsta insekata, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) biolog Bogić Gligorović.

“Ovdje žive četiri važna tvrdokrilca - Cerambyx cerdo, Osmoderma barnabita, Lucanus cervus i Oryctes nasicornis. Cerambyx cerdo je ranjiva vrsta na IUCN Crvenoj listi Evrope, dok je Oryctes nasicornis zaštićena nacionalnim zakonodavstvom. Vrsta Luciola novaki endem je Ulcinja. Na ovom prostoru prisutno je šest značajnih vrsta leptira - Euplagia quadripunctaria, Lycaena dispar, Euphydryas aurinia, Zerynthia polyxena, Iphiclides podalirius i Papilio Machaon, kao i nekoliko važnih vrsta vilinih konjica i djevica - Cordulegaster heros, koja je skoro ugrožena vrsta na IUCN Crvenoj listi Evrope, Lindenia tetraphylla, koja potpada pod ranjive vrste na ovoj listi. Područje delte Bojane zajedno sa Skadarskim jezerom predstavlja globalno najznačajnije područje za ovu vrstu. Vrste Lestes macrostigma, Cordulegaster bidentata, Gomphus schneiderii, Onychogomphus forcipatus su u NT kategoriji ugroženosti na IUCN Crvenoj listi Evrope, dakle skoro ugrožene vrste”.

Na ovom području, prema riječima Gligorovića, živi i pet endemskih vrsta zrikavaca - Acrometopa macropoda, Saga natoliae, Barbitistes ocskayi, Ephippiger discoidalis, Eupholidoptera chabrieri.

Ovaj tekst kreiran je u okviru projekta “Ekološke mreže - ključ razvoja na temeljima očuvane prirode”, koji realizuje NVO Crnogorsko društvo ekologa. Projekat je podržan od strane Centra za građansko obrazovanje (CGO), u okviru programa “OCD u Crnoj Gori - od osnovnih usluga do oblikovanja politika - M’BASE”, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost NVO Crnogorsko društvo ekologa i ne odražava nužno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave

cin cg disklejmer
foto: CIN-CG

Bonus video: