Simonović: Funkcionalnost sudstva narušena usljed neblagovremenog popunjavanja upražnjenih sudijskih mjesta

Simonovoć je kazao da se dva glavna faktora ističu kao doprinos tom problemu, od kojih je prvi trajanje obuke za sudije od 18 mjeseci što dodatno otežava popunjavanje praznih pozicija

2719 pregleda 1 komentar(a)
Simonović, Foto: PR Centar
Simonović, Foto: PR Centar

Funkcionalnost sudstva u Crnoj Gori ugrožena je usljed neblagovremenog popunjavanja upražnjenih sudijskih mjesta, pa Sudski savjet u narednom periodu ne treba da odlaže proces ocjenjivanja kandidata i odluku o njihovom raspoređivanju.

To je saopšteno na panelu “Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori – rezultati projekta monitoringa suđenja”, u okviru završne konferencije „Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori”, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Šef Pravnog odjeljenja u CeMI-ju, Vladimir Simonović, istakao je da je funkcionalnost sudstva narušena usljed neblagovremenog popunjavanja upražnjenih sudijskih mjesta.

On je rekao da su tokom posjeta i razgovora sa predsjednicima sudova kontinuirano dobijali informacije da nedostatak kadrovskih resursa ometa efikasno funkcionisanje sudova.

Simonovoć je kazao da se dva glavna faktora ističu kao doprinos tom problemu, od kojih je prvi trajanje obuke za sudije od 18 mjeseci što dodatno otežava popunjavanje praznih pozicija.

„Drugi važan faktor je način rasporeda sudija. Mali broj potencijalnih kanditata želi da se zaposli u sudovima na sjeveru, a to posebno postaje problematično za kandidate koji ne dolaze iz tih gradova“, objasnio je Simonović.

On je kazao da je ključna preporuka da Sudski savjet u narednom periodu ne odlaže proces ocjenjivanja kandidata i odluku o njihovom raspoređivanju, kao i da Vlada što prije počne ponovo da razmatra Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom savjetu i sudijama.

Prema riječima Simonovića, sudovi nedovoljno poštuju određene rokove.

„Rok za zakazivanje ročišta za kontrolu optužnice nije bio poštovan u više od polovine analiziranih predmeta, dok rok za zakazivanje glavnog pretresa nakon potvrđivanja optužnice nije bio poštovan u blizu jedne trećine analiziranih predmeta“, pojasnio je Simonović.

Kako je dodao, naročito je bio izražen problem odlaganja ročišta glavnog pretresa i da je više od polovine tih ročišta odloženo.

„Među mnogobrojnim faktorima koji doprinose odlaganju i prolongiranju primijetili smo da se često radi o odsustvu optuženog“, rekao je Simonović.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava, Milica Bulatović Jokanović, navela je primjer Osnovnog suda u Danilovgradu koji više od pola godine nije imao sudiju, na šta je uticala činjenica da Sudski savjet nije izabrao kandidata za sudiju, odnosno nije ih rasporedio više od pet mjeseci.

Kako je rekla, pored kadrovskih problema, ostalo je neriješeno pitanje izrade i primjene novog Informacionog sistema.

Takođe, dodala je Bulatović Jokanović, nije mnogo preduzeto u postizanju primjene Akcionog plana iz 2019. godine donijetog u okviru Strategije reforme pravosuđa.

„U sudovima imamo mali broj brošura koje se dijele građanima za besplatnu pravnu pomoć. Trebalo bi objaviti te brošure na internet stranicama kako Ministarstva pravde, tako i sudova“, kazala je Bulatović Jokanović.

U svim sudovima bi, kako je navela, trebalo postaviti kutije za pritužbe i prigovore na rad sudija i državnih službenika i namještenika po uzoru na Osnovni sud u Nikšiću.

Bulatović Jokanović je kazala da u Osnovnom sudu na Žabljaku osobe s invaliditetom nemaju nijedan način pristupa zgradi, s obzirom na to da ne postoji lift, dok je najpovoljnija situacija u Kotoru.

„Kada je riječ o prostornim kapacitetima, većina sudija sudi u kancelarijama. Dali smo predlog da se izgradi Palata pravde i nadamo se da će to biti u doglednom periodu“, navela je Bulatović Jokanović.

Kada je riječ o bezbjednosti sudova, potrebno je, kako je ukazala, preduzeti niz mjera, a rješenja bi trebalo da se nađu u opremanju svih sudova funkcionalnim metal detektorima i skenerima.

Bulatović Jokanović smatra da bi trebalo uspostaviti rigorozni nadzor nad primjenom mjera unošenja predmeta na glavne pretrese.

"Takođe, trebalo bi da nadležni brže identifikuju i procesuiraju osobe odgovorne za anonimne dojave o postavljanju eksplozivnih naprava i trebalo bi riješiti najvažnije pitanje, odnosno pitanje čuvanja krivičnih spisa predmeta“, objasnila je Bulatović Jokanović.

Ona je kazala da bi ročište trebalo da bude zakazano 15 dana od dana prijema optužbe u sudu, a da je taj rok poštovan u samo 45 analiziranih predmeta, dok nije poštovan u čak 56.

Kada je riječ o osnovnim sudovima, Bulatović Jokanović je navela da je najveće odlaganje bilo u Osnovnom sudu u Kotoru.

"Rastojanje između prijema optužbe i zakazivanja ročišta je iznosilo 83 dana, a u Osnovnom sudu u Baru 55 dana. U Višem sudu u Podgorici je u dva predmeta bilo nešto duže od četiri mjeseca, a u Višem sudu u Bijelom Polju oko četiri mjeseca“, rekla je Bulatović Jokanović.

Ona je kazala da su, što se tiče glavnog pretresa, prisustvovali 231 ročištu u 196 predmeta i uočili određene povrede prava na odbranu, a zabilježili su tri slučaja zlostavljanja.

Bulatović Jokanović je rekla da je drugostepeni postupak, na osnovu žalbe na odluku osnovnih sudova, u prosjeku trajao 109 dana, a na osnovu žalbe na odluku viših sudova 103 dana.

Sutkinja u Višem sudu u Podgorici, Vesna Kovačević, saglasna je da je pravosudni sistem Crne Gore već godinama suočen sa brojnim izazovima koji ograničavaju njegovu sposobnost da efikasno služi javnom interesu.

On je istakla da je funkcionalnost sudstva u Crnoj Gori ugrožena usljed neblagovremenog popunjavanja upražnjenih sudijskih mjesta, čime je narušena efikasnost.

„Osim toga, navela bih deficit političke volje za izglasavanje ključnih zakona iz oblasti pravosuđa, tako da svi ovi problemi ne samo da štete pravu građana, koji traže pravdu, već i opravdano smanjuju njihovo povjerenje u pravosudni sistem“, istakla je Kovačević.

Ona je rekla da imaju sedam sudija, a od 140 do 150 predmeta, i da nijesu u mogućnosti da završe predmete koje su naslijedili i nove koje dobijaju.

„Što se tiče prostornih kapaciteta, moram naglasiti da u građanskom odjeljenju po dvoje sudija dijeli kancelariju. To zaista nisu adekvatni uslovi, a i nama se dešava, kada su nam zauzete sudnice, da sudimo u kancelarijama i dolazimo do situacije da se optuženi i oštećeni nalaze na nekoj neprimjerenoj udaljenosti, a ne možemo da primimo ni javnost, ni novinare“, rekla je Kovačević.

Ona smatra da sudije treba da sude i vode računa o svojim predmetima, a da je na drugim organima da im omoguće samostalan, nezavisan rad i garantuju bezbjednost.

„Svi evropski i svjetski standardi propisuju da se u sudovima ne mogu nalaziti predmeti koji su predmet izvršenja krivičnog djela. Više puta smo apelovali da se ti premeti izmjeste iz zgrade Višeg suda u Podgorici na neko pogodno mjesto, ali sve je mrtvo slovo na papiru i ti predmeti su i dalje kod nas“, rekla je Kovačević.

Ona je pojasnila da je zakonski rok za potvrđivanje optužnice 15 dana, ali pošto je veliki broj okrivljenih i složena i obimna dokazna građa predmeta, advokati za taj rok nekada ne mogu da pročitaju optužnicu na 200-300 strana i traže odlaganje.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici, Željka Jovović, kazala je da su sudije toga suda radile na Pravnom fakultetu i u Centru za edukaciju sudija da bi obezbijedile da se održi proces rada i efikasnost.

Ona je rekla da je najveći broj predmata upravo pred Osnovnim sudovima u Podgorici i zbog toga je praćeno 199 predmeta koji se nalaze pred tim sudom. „Vidjeli ste da kancelarije i cijela zgrada Osnovnog suda u Podgorici ne obezbjeđuje uslove za suđenje i primjeren rad. U prothodnom periodu smo obezbijedili šest kancelarija da bi sudije mogle da rade“, rekla je Jovović.

U Izvještaju je konstatovano da nedostaju četiri sudije, a kako je kazala, za četiri godine je 19 sudija, zbog prelaska na druge funkcije, napustilo sud.

„Rok za zakazivanje glavnog pretresa kod optužnica je 37 dana. To je rok koji se poštuje. Što se tiče odlaganja ročišta u posmatranim predmeta, jako zabrinjava što je čak 63 odsto ročišta odloženo“, istakla je Jovović.

Što se tiče zatvorenika u ZIKS-u, Jovović je rekla da svi daju pozitivne ocjene na ljekare, hranu, a jedina primjedba je na prenatrpanost zatvora i da u tom pravcu još ništa nije učinjeno.

Jovović je rekla da današnji dan imaju samo 110 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, od čega jako malo onih koji bi trebalo da se javljaju.

Glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Milica Bogojević, kazala je da Izvještaj podržava ocjene, zaključke i preporuke Zaštitnika, a koje su zapažene u predmetima odugovlačenja postupka i tiču se pitanja rukovođenja sudskim postupkom, pitanja organizacije rada suda, sporog izbora sudija.

„Problemi su prepoznati i od specijalne izvjestiteljke UN-a, koja je boravila u Crnoj Gori i ti predmeti su registrovani u preliminarnom izvještaju, a finalni izvještaj očekujemo u junu“, kazala je Bogojević.

Ona je rekla da je Crna Gora jedna od rijetkih država koja u procesnom zakonodavstvu ima izričitu odredbu člana 185, koja podrazumijeva sudski nadzor za vršenje pritvora, što smatra da je dobra zakonska, preventivna mjera u smislu svih prava koja lica uživaju po standardima Ujedinjenih nacija.

„Što se tiče pravne pomoći, moram naglasiti, s obzirom na žrtve torture, da su tu usvojene Izmjene i dopune Zakona, koje smo predložili o besplatnoj pravnoj pomoći, a tiču se usaglašavanja pojma žrtve sa UN Konvencijom protiv torture“, kazala je Bogojević.

Konferencija je dio projekta „Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori – projekat monitoringa suđenja 2021-2023”, koji sprovodi CeMI, u saradnji sa Akcijom za ljudska prava (HRA), a finansiran ga Evropska unija i kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

Bonus video: