Pavićević i Brajović: Bez upravljačkog kapaciteta i menadžerskog kadra ne može biti transformacije zdravstvene zaštite

Brajović je čestitala Pavićeviću na imenovanju za poziciju potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku, naglašavajući da su ove tri oblasti, gledano iz perspektive SZO, ključne za ukupnu dobrobit građana i blagostanje društva

4661 pregleda 3 komentar(a)
Brajović i Pavićević, Foto: Vlada CG
Brajović i Pavićević, Foto: Vlada CG

Ne može biti uspješne transformacije sistema zdravstvene zaštite bez upravljačkih kapaciteta i menadžerskog kadra jer se funkcionalnost, ekonomska održivost i otpornost zdravstvenog sistema projektuju na osnovu naučenih lekcija iz globalnih kriza.

To je rečeno na sastanku potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Srđana Pavićevića i šefice kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Mine Brajović.

Iz Vlade Crne Gore je saopšteno da su se njih dvoje po prvi put sreli nakon formiranja 44. Vlade.

Oni su naglasili da je Brajović čestitala Pavićeviću na imenovanju za poziciju potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku, naglašavajući da su ove tri oblasti, gledano iz perspektive SZO, ključne za ukupnu dobrobit građana i blagostanje društva.

"Zdravlje je preduslov svakog napretka, a stanje u ključnim oblastima društva, tj. kvalitet usluga koje država obezbjeđuje građanima, direktno se reflektuje na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, radnu sposobnost i motivaciju za lični i društveni napredak“, rekla je Brajović.

Iz Vlade su istakli da se Pavićević zahvalio na kontinuiranoj pažnji i pomoći Svjetske zdravstvene organizacije ističući da Crna Gora ima sreću da, kako kaže, ovu svjetsku organizaciju zastupa osoba koja s vanrednom posvećenošću i stručnošću prati i reaguje na sve prilike i neprilike u javnom i privatnom zdravstvu Crne Gore.

"Na bazi prirodnog i dugoročnog partnerstva nastavićemo uspješnu saradnju sa Kancelarijom SZO u Crnoj Gori, s ciljem rješavanja neuralgičnih tačaka u crnogorskom zdravstvenom sistemu, kao i razvoja komplementarnih usluga koje se tiču obrazovanja i sistema socijalne zaštite jer su to preduslovi za oporavak i stabilizaciju ukupnih društvenih prilika", kazao je Pavićević.

Iz Vlade su ocijenili da je razgovor protekao u uzajamnoj razmjeni informacija i uvida koji se tiču brojnih izazova crnogorskog zdravstva: nedostatka kapaciteta, odliva ljekara iz sektora javnog zdravstva, preopterećenosti ljekara i medicinskog osoblja, nedostatka menadžerskog kadra i nefunkcionalnog odnosa između urgentne, primarne i tercijarne zdravstvene zaštite, što, prema njihovim riječima dramatično poskupljuje usluge, opterećuje ukupan budžet za zdravstvo i uzrokuje neracionalnu potrošnju antibiotika, nizak nivo digitalizacije unutar cijelog sistema i nedostatak protokola, indikatora i baza podataka.

Iz Vlade su naglasili da se Pavićević složio da bez egzaktnih i relevantnih podataka o vrsti i načinu pružanja zdravstvenih usluga ne može biti istinske transformacije sistema.

"Jedino značajno većim ulaganjima u bolničku infrastrukturu, modernu tehnologiju i poboljšanje uslova rada možemo zadržati stručni kadar i stvarati novi. Ljekari ne napuštaju Crnu Goru zbog niskih plata, već zbog uslova rada, zastarjele tehnologije i nepostojanja jasnih protokola i opšteprihvaćenih standarda“, naglasio je Pavićević.

Brajović je podsjetila na kovid krizu i "naučene lekcije".

"U Crnoj Gori, ali i na globalnom nivou, pandemija je sa hirurškom preciznošću ukazala na neuralgične karike sistema i otkrila mnoštvo slabosti i fragilnosti”, rekla je Brajović.

Iz Vlade su istakli da je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da jedan zdravstveni sistem treba razvijati tako da može uspješno odgovoriti na globalne krize koje prijete da budu češće nego što je to bio slučaj u prethodnim decenijama

"Sagovornici su bili u potpunosti saglasni da transformacija crnogorskog javnog zdravstva ne može otpočeti bez razvoja upravljačkih kapaciteta i menadžerskih profila, usvajanja znanja o kriznom menadžmentu i formiranja jasne vizije sistema u okviru koje se njegova funkcionalnost, ekonomska održivost i otpornost projektuju na osnovu „naučenih lekcija“ iz globalnih kriza, pri čemu je akcenat na posvećenosti, entuzijazmu, empatiji, etičnosti medicinskog osoblja i poštovanju ljekarskog poziva", zaključili su u saopštenju.

Bonus video: