"Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori nemaju adekvatan pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti"

Predsjednica Upravnog odbora NARDOS-a i Udruženja Zračak nade, Svetlana Dujović, kazala je da je da udruženja roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju prelaze dug put od izolacije do uvažavanja

1425 pregleda 0 komentar(a)
Sa okruglog stola, Foto: PR Centar
Sa okruglog stola, Foto: PR Centar

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori nemaju adekvatan pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, zbog čega je potrebno da država osigura ozbiljniji pristup u finansiranju programa i projekata nevladinih organizacija koje im pružaju servise podrške.

To je saopšteno na okruglom stolu „Prava djece sa smetnjama u razvoju na adekvatan pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti“, koji je organizovala Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore NARDOS.

NARDOS je konferenciju organizova sa članicama udruženjima roditelja: Prvo udruženje i „Staze“ iz Podgorice, „Zračak nade“ iz Pljevalja, „Oaza“ iz Bijelog Polja i „Djeca Crne Gore“ iz Tuzi.

Predsjednica Upravnog odbora NARDOS-a i Udruženja Zračak nade, Svetlana Dujović, kazala je da je da udruženja roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju prelaze dug put od izolacije do uvažavanja.

„Tokom proteklih godina bilo je dosta pomaka ali i problema. Pozitivne promjene su se desile, usvojeni su zakoni i strategije, podržava se razvoj usluga na lokalnom nivou, ali postoje brojni problemi“, ukazala je Dujović.

Govoreći o problemima, Dujović je kazala da ne postoji registar podataka o djeci sa smetnjama u razvoju i osobama s invaliditetom, da zakonska regulativa nije u skladu sa Konvencijom, a da međusektorska saradnja nije na zadovoljavajućem nivou.

Ona je rekla da, što se tiče socijalne zaštite, jedine usluge koje finansiraju lokalne samouprave i država su dnevni centri na lokalnom nivou.

„Njih ima 17 u Crnoj Gori i licencirani su za dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, a neki i za dnevni boravak za odrasla lica s invaliditetom starija od 27 godina“, rekla je Dujović.

Ona je ukazala da nema dovoljno razvijenih usluga podrške u zajednici, navodeći da najveći broj usluga i dalje pružaju udruženja roditelja i organizacije osoba s invaliditetom na lokalnom nivou.

Predsjednik Nacionalne asocijacije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore – NARDOS, Savo Knežević, kazao je da je potrebno uspostaviti politike i programe koji će osigurati programe djeci sa smetnjama u razvoju na adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

„Potrebno je da imamo registar djece sa smetnjama u razvoju i osoba s invaliditetom, jer bilo koju politiku ne možemo da sprovodimo u državi ako ne znamo tačan broj djece i osoba s invaliditetom. Takođe, veoma je bitno da imamo registar rijetkih bolesti, protokol za zdravstveno zbrinjavanje djece sa smetnjama u razvoju i osoba s invaliditetom u zdravstvenim ustanovama“, naveo je Knežević.

On je rekao da je bitno da postoje sistematski programi jednom godišnje i skrining programi djece sa smetnjama u razvoju, da postoji sistemska podrška njihovim roditeljima, i ukazao na nedostak medicinskog kadra.

Generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, farmakologiju i regulisane profesije Ministarstva zdravlja, Radovan Nikolić, rekao je da su u tom resoru prepoznali da je potreban značajniji iskorak u pogledu međuresorne saradnje.

„Potrebna je mnogo bolja sinhronizacija, uvezivanje i stvaranje cjelovitog sistema. U ovom trenutku funkcionišemo separatisano, svako na svoj način. Imamo određene podatke, oni se ne objedinjavaju, svako ih prikuplja za sebe što stvara dodatne probleme prilikom kreiranja politika“, naveo je Nikolić.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Snežana Mijušković, kazala je da djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori nemaju isti pristup pravima kao sva ostala djeca.

Te razlike su, kako je navela, daleko veće ako se govori o pojedinim krajevima Crne Gore.

„Danas djeca sa smetnjama u razvoju u Kolašinu nemaju nijednu uslugu vezanu za zdravstveni sistem, i sistem socijalne i dječije zaštite. Djeca u Pljevljima, Žabljaku, Šavniku nemaju ljekara pa nemaju posebnu zaštitu ni djeca sa smetnjama u razvoju“, navela je Mijušković.

Ona je podsjetila da Crna Gora ima usvojen veliki broj strateških dokumenata, zakona, koji su utemeljeni na određenim međunarodnim standardima, navodeći da je upitna činjenica koliko je to realizovano u praksi.

„Mislim da država mora imati mnogo otvoreniji i ozbiljniji pristup prema finansiranju programa nevladinih organizacija“, istakla je Mijušković.

Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja, Jelena Raičević, podsjetila je da u tom resoru godinama unazad sprovode reformu sistema socijalne i dječije zaštite.

„Ono što je nama trenutno akcenat je proces deinstitucionalizacije. U Dječijem domu Mladost u Bijeloj u proteklih godina se dosta promijela struktura djece koja su tu smještena i sve je više djece sa smetnjama u razvoju koja zahtjevaju dodatnu podršku“, navela je Raičević.

Ona je kazala da je u toku izrada Strategije procesa deinstitucionalizacije kako za djecu tako i za odrasle, navodeći da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja formiralo radnu grupu za izradu tog dokumenta.

Predstavnik Ministrstva ljudskih i manjinskih prava, Emin Ljuljanović, podsjetio je da Strategijom za zaštitu osoba s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti definisano 12 operativnih ciljeva, od kojih se jedan odnosi na pristupačnost zdravstvenom sistemu i zaštiti.

On je rekao da je Ministarstvo ove godine Javnim konkursom za nevladine organizacije raspodjelilo oko 450 hiljada EUR i podržalo finansiranje 20 projekata i programa nevladinih organizacija koje doprinose zaštiti i promociji jednokosti.

„Oko jedne četvrtine projekata su od nevladinih organizacija koje se bave djecom sa smetnjama i razvoju i roditeljskih udruženja“, rekao je Ljuljanović.

Bonus video: