BLAGE KAZNE ZA SEKSUALNE PRESTUPNIKE

Napadnuta žena sa kćerkom napustila CG: Neću da mi dijete raste tamo gdje nisam bezbjedna

U Crnoj Gori još ne postoji registar seksualnih prestupnika i žrtava
183 pregleda 38 komentar(a)
pedofilija, pedofil, Foto: Shutterstock
pedofilija, pedofil, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 09.08.2017. 11:42h

Nezadovoljna presudom kojom je Osnovni sud kaznio N.Đ. zbog nedozvoljenih polnih radnji, Podgoričanka N.P. je odlučila da život nastavi u drugoj državi, jer tvrdi da se ovdje više ne osjeća sigurno.

Sredinom jula prošle godine nju je oko 3.00 ujutro u kući, dok je spavala u sobi sa maloljetnom kćerkom, napao N.Đ. Tridesetčetvorogodišnji Podgoričanin je provalio u kuću, gdje se samozadovoljavao dok je žrtvu dirao u predjelu vagine.

Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović ga je osudila na sedmomjesečnu zatvorsku kaznu, a u obrazloženju presude je navela da je “izrečena kazna adekvatna stepenu krivice okrivljenog”, da će se njome “ostvariti svrha kažnjavanja”, i da će “dovoljno uticati na okrivljenog da ubuduće ne vrši ovakva ili slična krivična djela”.

N.Đ,je ranije više puta osuđivan za sitna krivična djela, a nedavno je pod sumnjom da je desetogodišnju djevojčicu dodirivao po intimnim djelovima tijela. Tek nakon tog slučaja on je poslat u Istražni zatvor, gdje mu je određen pritvor do 30 dana, između ostalog i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela.

N.P. kaže da se njen život “potpuno okrenuo”. “Živim u drugoj zemlji. Kad se ne osjećate bezbjedno, kad osjećate da vaše dijete nije sigurno, shvatite da ono ne treba da raste u takvom okruženju”, ispričala je.

Direktorica NVO Centar za ženska prava Maja Raičević rekla je da su lani, nakon prijave N.P, vršili pritisak na institucije kako bi N.Đ. bio pritvoren i kako bi bio krivično, a ne prekršajno gonjen. “On je proslijeđen osnovnom, umjesto višem tužiocu, kako vjerujem da je trebalo, s obzirom na to da je u pitanju djelo protiv polne slobode”, kazala je Raičevićeva “Vijestima”.

N.P. je, i kada je prijavila Podgoričanina koji je napao, policiji ispričala da je o njemu već čula kao o osobi koja je sklona da seksualno napada žene. Iz Centra za ženska prava su tada pitali policiju i tužilaštvo- kakve su sve radnje preduzeli, da li su razgovarali sa drugim ženama koje su imale slično iskustvo sa istim čovjekom… ali odgovore nijesu dobili.

“Čovjek je serijski seksualni napasnik i bilo je materijala da bude zatvoren na duži period. Na kraju je osuđen na sedam mjeseci... Nakon presude mi na kraj pameti nije bilo da taj čovjek slobodan šeta ulicama“, kazala je Raičevićeva, dodajući da slučaj N.Đ, koji ponavlja krivično djelo, nije usamljen.

Krajem avgusta prošle godine S.V. (46) iz Podgorice je policiji prijavila da je pretučena i silovana na depou željezničke stanice.

„Mediji su spekulisali o tome da li je ili nije bilo silovanja, ispostavilo se da je žena zbog povreda bila u nesvjesnom stanju i da se ne sjeća, ali je posumnjala da je bio pokušaj silovanja. Isti čovjek je u decembru napao djevojku kod Vezirovog mosta, nanio joj teške tjelesne povrede i pokušao da je siluje“, podsjeća Raičevićeva.

Ponavljanje krivičnih djela, za nju je dokaz da policija i tužilaštvo ne vode istrage kako treba.

“Naše iskustvo pokazuje da se tim slučajevima pridaje jako malo pažnje, da se tretiraju kao slučajevi trećeg reda. Treba li neko nekoga da ubije ili da ga ozbiljno osakati da bi policija ozbiljno radila svoj posao“, kaže Raičevićeva.

N.P. je rekla da joj je policija, nakon prijave, poslala ekipu za krađe i provale.”Nije došao niko ko je nadležan za seksualne delikte“, ispričala je ona „Vijestima“.

Posljednjih 10 godina u Višem sudu je vođeno 38 postupka zbog krivičnog djela silovanje, jedan zbog krivičnog djela obljuba nad djetetom, a za o nedozvoljene polne radne nije vođen nijedan postupak. Udruženju Roditelji, koje je tražilo te podatke, iz suda je rečeno da su počinioci najčešće osuđivani na zatvorske kazne, ali ne i kolike. Na pitanja da li su lica osuđena za ta djela ostvarivala pravo na uslovni otpust i da li je bilo povratnika, iz Višeg suda su kazali da nemaju posebnu evidenciju.

Pažin ima razumijevanja, razgovaraćemo o kaznama

Predstavnici udruženja Roditelji nedavno su sa ministrom pravde Zoranom Pažinom, razgovarali tražeći bolju zaštitu djece od seksualnih napasnika.

"Dogovorili smo da poslije odmora organizujemo sastanak sa predstavnicima Vrhovnog suda, u cilju definisanja pravnog stava kojim bi bio propisan okvir kažnjavanja prestupnika i minimum ispod kojeg se ne može ići", kazala je Kristina Mihailović iz te NVO. Dogovorena je i saradnja u dijelu osmišljavanja resocijalizacije i rada sa osobama koje su osuđena za ta djela, kako ih ne bi ponavljali, a Mihailovićeva navodi da su u Ministarstvu pravde zainteresovani za kreiranje registra pedofila.

Raičević: Traumatično iskustvo kome se ne poklanja pažnja

Silovanje ili pokušaj silovanja za žrtvu predstavlja traumatično iskustvo i njemu se, kaže Raičević, u društvu ne poklanja dovoljna pažnja.

„U Crnoj Gori ne postoji nikakav krizni centar za žrtve seksualnog nasilja, niti psihološke i medicinske podrške. Kad se nasilje desi, žena ide regularnom procedurom u urgentni centar ili kod ginekologa, nema skraćenih procedura i mogućnosti da se pregled obavi brzo. Ne postoje ni ljekari koji su obučeni za rad sa žrtvama seksualnog nasilja koji će znati kako da im priđu, kako da registruju nastale povrede, da sačuvaju privatnost žrtve u ovoj maloj sredini, gdje sve odmah izađe na vidjelo“. Ona je pozdravila nedavne izmjene Krivičnog zakona, kojima je pojednostavljena procedura dokazivanja silovanja.

Preporučujemo za Vas