Ne bi trebalo počinjati izgradnju ribarske luke u zoni rta Đerane dok se ne riješi problem ispuštanja otpadnih, odnosno fekalnih voda u kanalu Port Milena i ne završi revitalizacija postojećeg kanalizacionog ispusta u more, ocijenio je za "Vijesti" ugledni stručnjak za hidrauliku, hidrologiju i obalne procese prof. dr Sava Petković sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Petković je vrstan poznavalac prilika crnogorskog, a posebno ulcinjskog obalnog područja, Port Milene, sliva Bojane, solane... Iza njega stoji višedecenijsko iskustvo u istraživanju, odnosno izradi studija za revitalizaciju plaža ili izgradnju obalne infrastrukture u bivšoj SFRJ, Maroku, Libiji, Srbiji i Crnoj Gori.
"Kako je trenutno stanje kvaliteta vode u kanalu Port Milena katastrofalno, akvatorij buduće ribarske luke mogao bi da postane najzagađeniji lokalitet na južnom Jadranu. Naime, cirkulacija vode u akvatoriju ribarske luke je zanemarljiva. Sve što uđe u akvatorij, ostaje u njemu", kazao je Petković u razgovoru za "Vijesti".
Kako su "Vijesti" nedavno objavile, Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) dala je saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za ribarsku luku, koja po planu treba da se gradi na istočnom dijelu rta Đerane, neposredno ispred ušća Port Milene.
Petković je podsjetio da se ideja o izgradnji marine, odnosno ribarske luke, u zoni rta Đerane i ušća kanala Port Milena u more, pojavila još prije dvadesetak godina. Istakao je složenost i delikatnost problema izgradnje luke na tom lokalitetu.
"Cijelo područje južnog Jadrana može biti u zimskim periodima izloženo dejstvu talasa veoma velikih visina. Već duži niz godina se pri projektovanju objekata u moru u Crnoj Gori kao projektna visina talasa u dubokoj vodi uzima vrijednost od šest metara. Pri planiranju i projektovanju ribarske luke u zoni rta Đerane, mora se voditi računa da će zaštitni lukobrani buduće ribarske luke biti izloženi dejstvu talasa veoma velikih visina u zimskom periodu".
Naveo je da je zbog veoma izraženog podužnog transporta pijeska, pri dejstvu talasa iz jugoistočnog pravca, ušće kanala Port Milena stalno izloženo intenzivnom zasipanju.
"Da bi se spriječilo intenzivno istaložavanje nanosa pijeska u akvatoriju ribarske luke, ulaz u luku mora biti dovoljno udaljen od linije obale. Prema nekim grubim procjenama, ulaz u ribarsku luku bi trebalo da se nalazi na dubini od oko pet metara. To istovremeno znači da će i lukobrani marine biti izloženi dejstvu talasa visine od oko 5 ili 6 metrara".
Petković je naglasio da spoljna (primarna) obloga lukobrana, izložena dejstvu talasa visine između 5 i 6 metara, ne može biti izvedena od kamenih blokova.
"Masa takvih blokova se ne može dobiti u kamenolomima. To znači da se primarna obloga lukobrana mora graditi od betonskih blokova, tetrapode, accropode, core lock..."
Kod marina i ribarskih luka, dodao je, ne dopušta se prelivanje talasa preko krune lukobrana.
"To znači da bi kota krune lukobrana, na ulazu u ribarsku luku, trebalo da bude oko 8 do 9 metara iznad nivoa mirnog mora! Dakle, za izradnju glavnog lukobrana ribarske luke će biti neophodno ogromno nasipanje kamenog materijala u more. Prema idejnom rešenju ribarske luke, koje je Agencija za zaštitu životne sredine odobrila, površina kopnenog dijela luke biće gotovo 12 hiljada kvadratnih metara, od čega će gotovo hiljadu kvadrata biti parking. Kako na rtu Đerane nema slobodnog prostora, operativna obala ribarske luke može biti dobijena samo nasipanjem ogromnih količina kamenog materijala u more".
Kako je duž trasa budućih zaštitnih lukobrana tlo pjeskovito, naveo je, projektant je dužan da obrati posebnu pažnju na fundiranje lukobrana.
Petković je ocijenio da bi u pogledu redosljeda aktivnosti u zoni rta Đerane i ušća kanala Port Milena, završetak revitalizacije postojećeg kanalizacionog ispusta bio apsolutni prioritet.
"Bilo bi skandalozno da se fekalne otpadne vode ispuštaju na udaljenju od oko 100 metara od obale. Pa toga nema ni u jednom većem gradu duž Crnogorskog primorja. Sredstva za završetak revitalizacije postojećeg kanalizacionog ispusta se moraju naći. To nije problem samo Opštine Ulcinj, već i ozbiljan problem Vlade Crne Gore. Prije početka izgradnje ribarske luke je neophodno riješiti problem kanalisanja otpadnih voda i njihovog dovođenja do postojeće crpne stanice na desnoj obali kanala Port Milena".
U elaboratu, na koji je Agencija dala zeleno svjetlo, piše da su se trenutni uslovi na području planirane luke pogoršali, privezni objekti su ruinirani, Port Milena se zagađuje, sistem upravljanja otpadom je manjkav, pristup putevima minimalan, stambeni razvoj dijelom nekontrolisan, a postoji i privredni nesklad. Navodi se da se o projektu govori već dvadeset godina, te da Opština Ulcinj i dalje nema pravu luku ili marinu, pa se dio čamaca ostavlja i u Port Mileni. Ističe se da je Ulcinj najnerazvijeniji od šest primorskih opština, a privreda mu u velikoj mjeri zavisi od mora i morskih resursa. Vijek luke projektovan je na oko 60 godina...
Petković je naglasio da su vijesti o davanju saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za ribarsku luku, o početku radova na bagerovanju istaloženog nanosa na ušću Port Milene i o sanaciji prvih 100 metara podmorskog ispusta na rtu Đerane dok su dalji radovi neizvjesni zbog nedostatka sredstava, međusobno povezane, jer se direktno odnose na stanje životne sredine u široj zoni zagađenog kanala Port Milena i rta Đerane.
Podsjetio je da problem zagađenja vode u kanalu Port Milena nije nov i da je veoma je mala vjerovatnoća da će on biti riješen u relativno kratkom vremenskom periodu.
Naveo je da se u tekstu "Državne studije lokacije 'Rt Đerane - Port Milena'", iz 2010. godine, na više mjesta pominju problemi zagađenja voda u kanalu Port Milena, ali da je taj problem potpuno potisnut.
"Ideja o revitalizaciji kanala Port Milena i njegovom povezivanju sa rijekom Bojanom uopšte nije pomenuta u tekstu DSL-a. Ta ideja, kao i neka druga alternativna rješenja koja bi omogućavala protočnost i osvježavanje vode u kanalu Port Milena, mogla bi biti predmet jedne opsežne i multidiciplinarne studije za čiju izradu bi bili neophodni odgovarajući terenski i istražni radovi".
Solana problem Evrope, a Port Milena Crne Gore
Osvrćući se na stanje u ulcinjskoj solani, Petković je kazao da ekološko poglavlje 27 neće biti zatvoreno dok se to pitanje ne riješi, prije svega “zbog jedinstvenog spoja ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine”.
“Evropsku uniju prvenstveno interesuje da svi bazeni solane budu puni vode jer se tim zadovoljava uslov da solana i dalje bude jedno od najvažnijih staništa za ptice na Mediteranu. Da bi se taj uslov zadovoljio, potrebno je revitalizovati crpnu stanicu i cjevovod koji napaja bazene solane svježom, nefiltriranom, morskom vodom”, kazao je on.
Tvrdi da EU uopšte ne interesuje da li će biti proizvodnje soli.
“Osnovni cilj je očuvanje jedinstvenog ekosistema na Mediteranu. Na Mediteranu je posljednjih decenija zatvoreno više stotina solana, ali one nijesu imale značaj za ptice kakav ima ulcinjska solana. Pa ako je to tako, onda Crna Gora ima puno prava da od EU potraži pomoć za revitalizaciju crpne stanice i cjevovoda koji snabdijeva bazene vodom. Ulcinjska solana je ekološki problem Evrope, odnosno EU, a Port Milena je isključivo ekološki problem Crne Gore”.
Ako bi bazeni solane bili puni, dodao je, onda bi postojala mogućnost da se kontaminirana voda u kanalu Port Milena osvježava viškovima vode iz tih bazena.
Posmatranje ptica unosan posao, prihodi i van sezone
Petković je kazao da bi posmatranje ptica moglo da bude veoma važan faktor u razvoju turizma u okolini Ulcinja.
“Kako se termini klasičnog turizma u julu i avgustu ne poklapaju sa periodima seoba ptica, popunjenost postojećih smještajnih kapaciteta u Ulcinju bi mogla biti znatno povećana i van sezone”.
U Hrvatskoj se, naveo je on, u aprilu i septembru, u zavisnosti od dužine boravka (sedam ili osam dana) i broja lokacija, cijene posmatranja ptica kreću od 2.300 do 3.500 eura sa avionskim prevozom. Zadnja cijena obuhvata 4 lokacije, odnosno tri nacionalna parka. U Bugarskoj je cijena za 8 dana 2.800 eura.
“Poznato je da turisti koji vole posmatranje ptica, ne štede da sebi omoguće željeni užitak u prirodi. Pošto je Crna Gora mala, boravak bi mogao da obuhvati sve nacionalne parkove. No, i površina Ulcinjskog polja i solane, dovoljno je velika za ljubitelje ptica. Ne treba zaboraviti ni uređena Solila pored aerodroma u Tivtu”.
Voda u kanalu puna kancerogenih materija
Petković je ocijenio da je problem Port Milene veoma kompleksan jer kanal ne zagađuju samo kanalizacioni ispusti duž svoje trase, već i otpadne vode iz kanala Bratica.
“Podaci koje ima civilni sekor u Ulcinju pokazuju da ima više od 150 direktnih ispusta otpadnih voda. Najveće zagađenje kanala izazivaju kanalizacioni ispusti. Institut za javno zdravlje u Podgorici u više navrata je uzimao uzorke i analizirao vodu. Ispitivanja su pokazala da je voda u Port Mileni izuzetno zagađena, te da ima visoku koncentraciju kancerogenih materija, teških metala i fekalnih voda”.
Bonus video:
