SDT neće istraživati kako su Vuksanović i sin trgovali nekretnine za 270.000 eura: Krivica zastarjela, ako je i bilo

Činjenica da nijesu mogli da objasne kako su stekli imovinu, dodatan je argument tome da je neophodno usvojiti zakon o oduzimanju imovine po italijanskom modelu, ocijenila Vanja Ćalović Marković (MANS). Nekadašnji DPS funkcioner tvrdio da je riječ o “pitanju nasljedstva”

48109 pregleda 68 reakcija 55 komentar(a)
Tvrdio da se radilo o nasljedstvu: Vuksanović, Foto: Luka Zeković
Tvrdio da se radilo o nasljedstvu: Vuksanović, Foto: Luka Zeković

Ukoliko je bilo elemenata krivičnog djela tokom transakcija porodice bivšeg visokog državnog funkcionera Božidara Vukovića, čija se imovina 2008. i 2009. godine uvećala za više od četvrt miliona eura, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) to neće istraživati jer je, kako tvrde, nastupila zastara.

MANS je 25. januara proslijedio SDT-u inicijativu za sprovođenje mjera, uz dokumentaciju, prema kojoj su Božidar Vuksanović i njegov sin Bojan za samo te dvije godine trgovali nekretnine u vrijednosti oko 270.000 eura, što bivši javni funkcioner nije prijavio tadašnjoj Komisiji za sprečavanje konflikta interesa, niti je može opravdati zvaničnim prihodima.

Vuksanović je ranije kazao da je riječ o “pitanju nasljedstva”.

“Činjenica da porodica gospodina Vuksanovića ni na koji način nije mogla da objasni kako je stekla imovinu, vrijednu preko četvrt miliona eura, preciznije oko 270.000 eura, dodatan je argument u prilog tome da je neophodno usvojiti zakon o oduzimanju imovine po italijanskom modelu. U konkretnom slučaju, SDT je odbio našu inicijativu s obrazloženjem da su eventualna krivična djela vezana za zloupotrebu službenog položaja iz kojih je Vuksanović mogao da stekne ovaj novac, zastarjela. Upravo se zbog toga MANS zalaže za italijanski model”, kazala je “Vijestima” direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.

Italijanski model, objašnjava ona, ne podrazumijeva da je neophodno postojanje krivičnog djela.

“Kada bi takav zakon bio na snazi, gospodin Vuksanović bi morao da dokaže odakle mu legitimni, zakonski izvori sredstava za ovu imovinu ili bi je država konfiskovala”, kazala je Ćalović Marković.

Šta piše u odgovoru SDT-a

Nakon ocjene sadržine inicijative i dostavljenih priloga SDT je odbacilo inicijativu MANS-a, sa obrazloženjem da je “nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja”.

“Dana 25. 1. 2024. godine, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) dostavila je Specijalnom državnom tužilastvu inicijativu za sprovođenje mjera, u kojoj je navedeno da je Istraživački centar te NVO, obrađujući javno dostupne podatke o prihodima i imovini bivšeg javnog funkcionera Božidara Vuksanovića, koji je u proteklih 20 godina bio nosilac više javnih funkcija unutar državne službe, ali i u državnim kompanijama, došao do zaključka da je Vuksanović, sa članovima najuže porodice, u periodu od dvije godine potrošio iznos od 270.000 eura za sticanje nekretnina na svoje i ime članova porodice, da je uvidom u izvještaje o prihodima i imovini na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije evidentno da nema tragova tog novca, ni naznaka da je postojala ušteđevina, krediti, ni pozajmice i da, sa druge strane, prijavljeni prihodi Vuksanovića i porodice nijesu ni izbliza bili dovoljni da pokriju ove kupovine, kao i da je on sam u odgovorima na pitanja MANS-a naveo da se radi o ‘pitanju nasljedstva’, o čemu takođe nema tragova u njegovim imovinskim kartonima”, stoji u rješenju koje potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić.

On u obrazloženju navodi da je SDT inicijativu cijenio kao krivičnu prijavu protiv Božidara Vuksanovića, “čije je postupanje, uzimajući u obzir pravila o vremenskom važenju krivičnog zakonodavstva, u subjektivnom i objektivnom smislu jedino moglo upućivati na postojanje osnova sumnje da je kao tadašnji javni funkcioner, eventualno izvršio krivična djela zloupotreba službenog položaja i pranje novca”.

Vučinić još obrazlaže kolike kazne predviđa Krivični zakonik Crne Gore za ta krivična djela. Napominje da je Krivičnim zakonikom propisano da se “krivično gonjenje ne može preduzeti kad protekne deset godina od izvršenja krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko pet godina”.

“Zastarjelost krivičnog gonjenja u odnosu na Božidara Vuksanovića, za oba krivična djela je nastupila najkasnije dana 18. 12. 2018, dok je u odnosu na Bojana Vuksanovića zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila najkasnije dana 8. 10. 2019. godine, odnosno u svakom slučaju znatno prije nego što su Specijalnom državnom tužilastvu protiv njih podnijete krivične prijave”, obrazložio je Vučinić.

Ćalović Marković: Italijanski model ključno rješenje

Prema riječima Ćalović Marković, italijanski model bio bi ključno rješenje u crnogorskim uslovima.

“Imajući u vidu da su se brojni slučajevi nezakonitog sticanja imovine dešavali u prethodnih 30 godina i da za neka od njih ili ne postoje dokazi ili je došlo do zastare, smatramo da je ključno rješenje usvajanje italijanskog modela. Taj model podrazumijeva da postoji značajna razlika između zavničnih prihoda i imovine, koja se ne može objasniti, a radi se o osobama za koje postoji određena sumnja da su povezana sa nekim kriminalnim strukturama ili, u ovom našem slučaju, da su obavljala neke visoke funkcije i da su tako mogla doći do nekih sredstava zloupotrebom službenog položaja”, pojasnila je Ćalović Marković.

Država da konfiskuje imovinu ako se ne može dokazati zakonitost: Ćalović Marković
Država da konfiskuje imovinu ako se ne može dokazati zakonitost: Ćalović Markovićfoto: Boris Pejović

Direktorica MANS-a očekuje da će Ministarstvo pravde “konačno početi neke konkretnije aktivnosti po ovom pitanju”.

“…Jer vjerujem da taj zakon može biti brzo usvojen ukoliko ima političke volje. Ministarstvo pravde je nedavno najavilo saradnju sa italijanskim institucijama, nadam se da se na to neće čekati godinama, nego da ćemo imati konkretne aktivnosti u što skorijem vremenu. Na taj način bismo mogli da vratimo ogromna sredstva u državni budžet i da konačno vidimo pravdu na koju čekamo više od tri godine”, poručila je Ćalović Marković.

Stan, plac i poslovni prostor

Istraživački centar MANS-a došao je do dokumenata, prema kojima je porodica dugogodišnjeg visokog državnog funkcionera Božidara Vuksanovića za dvije godine stekla više nekretnina vrijednih više od četvrt miliona eura, ali se radi o novcu koji nije prijavljen u zvaničnim izvještajima o prihodima i imovini.

Iako je 2008. godine Vuksanović zvanično tvrdio da njegova djeca nijesu zaposlena, njegov sin Bojan kupio je tada stan od 156 metara kvadratnih i garažu u zgradi “Normal Company”, u elitnom dijelu Podgorice, na raskršću bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Džordža Vašingtona. Tu nekretninu je platio 171.600 eura.

Nešto kasnije iste godine i Božidar Vuksanović kupuje plac na Žabljaku od 200 kvadrata, ali ga nije prijavio tada nadležnoj Komisiji sa sprečavanje konflikta interesa.

Već naredne godine (2009), mlađi Vuksanović sa istom građevinskom kompanijom sklapa još jedan kupoprodajni ugovor, ovog puta za poslovni prostor na Starom aerodromu, površine 129 kvadratnih metara. U ugovoru se navodi da se radi o nekretnini u tzv. “grubim građevinskim radovima”, kao i da je mlađi Vuksanović već isplatio ugovoreni iznos od 78.600 eura.

Niti jedna od tih transakcija nije prijavljena tada nadležnoj Komisiji sa sprečavanje konflikta interesa, iako je za to postojala zakonska obaveza.

Nije poznato iz kojih sredstava je finansirana kupovina nekretnina vrijednih preko 270.000 eura, jer Vuksanovići u tom periodu nisu imali prijavljenu ušteđevinu ili nasljedstvo, niti su prijavili postojanje kredita koji bi poslužili u tu svrhu.

171,6 hiljada eura platio je tada nezaposleni Bojan Vuksanović stan od 156 kvadrata i garažu u zgradi “Normal Company”, u elitnom dijelu Podgorice

Vuksanović je tada odgovorio da ne želi da komentariše dokumenta Istraživačkog centra MANS-a i da je tačno ono što je prijavio nadležnim organima. Kratko je kazao i da je trgovina njegovog sina “pitanje nasljedstva”.

Prema podacima sa sajta Agencije za sprečavanje korupcije, Vuksanovići nijesu prijavili nasljedstvo.

On je u prethodnom periodu, zahvaljujući članstvu u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), bio imenovan na brojne funkcije, uključujući i poziciju direktora Uprave policije, Uprave carina, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija...

Bonus video: