Dezinformacije stvaraju društvene tenzije, društvenu polarizaciju, grade nepovjerenje prema institucijama sistema i jednim dijelom onemogućavaju kritičnu misao u društvu.
To je kazao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, na konferenciji „Između stvarnosti i obmana: Dezinformacije kao prijetnja demokratskim društvima“, koju organizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT) uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
"Moje fotografije su vec duže vrijeme korišćene uz lažne naslove kako bi korisnike interenta odvele na stranice sa lažnim sadržajem. Naslovima koji su se odnosili na razna finansijska davanja, primanja penzionera..., dezinformatori su pokušali nanijeti političku štetu. Ni dan danas nemam odgovore od nadležnih organa ko stoji iza ove dezinformacione kampanje", kazao je Milatović.
Zabrinut je zbog podatka da skoro dvije trećine građana loše ocjenjuje rad državnih institucija u borbi protiv dezinformacija.
"Kao gorući problem vidim i onlajn nasilje koje se često seli u stvarni život. Posebno je zabrinjavajuće što su žrtve prljavih političkih kampanja politički aktivne žene... Dakle, članice različitih partija bile su izložene jednoj zastrašujućoj kampanji...", rekao je predsjednik države.
Milatović je kazao da je suština u borbi protiv dezinformacija povećanje transparentnosti i odgovornosti.
"Treba unaprijediti pravni okvir. Potrebno je zakonski zaštiti građane i medije koji istinito informišu i poštuju profesionalne standarde. Borba protiv dezinformacija je, između ostalog, borba za slobodno novinarstvo...", rekao je Milatović.
Naglasio je da se "mora jačati i društvena kohezija".
Institucionalno djelovanje, prema riječima Milatovića, je takođe bitno.
"Ovaj saziv Skupštine Crne Gore nema pravo da ne formira posebni odbor koji će se baviti temom uplitanja stranih uticaja. Crnogorska Skupština to mora što hitnije da uradi", istakao je.
Milatović smatra da se mora preventivno djelovati na mlade ljude kako bi oni mogli da prepoznaju dezinformacije i manipulativni sadržaj.
Vujović: Problem nedostatak medijske pismenosti
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da postoji niz prepreka koje onemogućavaju odgovor na dezinformacije.
"Nedostatak medijske pismenosti je problem i vidjeli smo da naši građani nijesu dovoljno medijski pismeni... Važno je prepoznati da dezinformacije imaju štetan uticaj na medijsku scenu zbog toga što se narušava integritet novinarske profesije...", objasnila je Vujović.
Kazala je da "deepfake" dodatno problematizuje dezinformacije.
"Crna Gora radi na tome da pronađe odgovor na dezinformacije... Kao ministarka smatram da je od vitalnog značaja da podržavamo nezavisno istraživačko novinarstvo i da sarađujemo sa međunarodnim partnerima u borbi protiv dezinformacija...", rekla je Vujović, dodajući da se ovaj problem mora multisektorski rješavati.
Ona je kazala da je tabloidizacija medija počela i prije spornih medijskih portala.
"Crnoj Gori nedostaje široko samoregulativno tijelo koje bi se bavilo analizom vodećih narativa i primijetilo uticaj stranih medija i dezinformacija", kazala je Vujović.
Vujović je rekla da su "internetski portali kod nas, uglavnom, izvor dezinformacija".
Napomenula je da su predviđene novčane kazne za osnivače koji nijesu registrovani i koji su prethodno kažnjavani.
Rajzing Rajnke: Dezinformacije su oružje
Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke kazala je da dezinformacije nijesu igračke.
"U vremenima mira, oni su oružje. Taj period je uzurpiran neistinama, propagandama, manipulativnim narativima. Njima se uništavaju demokratska društva i gubi povjerenje. Na predstojećim izborima u Americi vidjećemo mnogo dezinformacija. One su ključno oružje u ratu Rusije i Ukrajine...", kazala je Rajzing Rajnke, dodajući da je ruski narod "hranjen lažnim informacijama o ratu".
Preporučila je dokumentarni film "20 dana u Mariupolju" kako bi, svako zainteresovan, vidio "rad ruskih dezinformatora na djelu".
Rajzing Rajnke je kazala da institucije imaju obavezu da obezbijede uslove za razvoj i poštovanje slobode govora.
"Borba protiv dezinformacija enablira pojedinca u borbi protiv njih, da bude slobodan. Borba protiv dezinformacija promoviše slobodu govora", ocijenila je američka ambasadorka.
Istakla je da se više novca mora uložiti u medijsku pismenost.
Koprivica: Građani prepušteni sami sebi
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da država godinama na verbalnom nivou ''razumije” problem dezinformacija, ali čini vrlo malo da se sa tim problemom suoči, odnosno da počne da ga rješava.
"Kada pogledate nivo razvoja demokratskih instrumenata za sprečavanje dezinformacija ili šire gledano, malignih uticaja, sigurnosti podataka, zaštite građana/ki od uznemiravanja, zaštitu od sajber napada, digitalizacije društva u širem smislu – potpuno je jasno da naš sistem više ima obilježje nekih primitivnih zajednica, nego modernog društva koje je na pragu EU. Građani, su kratko rečeno, prepušteni sami sebi i država nema puno interesovanja, a ni praktičnih mehanizama da se sa ovim problemima krene aktivnije nositi", rekao je Koprivica.
Situaciju je, dodaje, možda najbolje ilustrovati "činjenicom da smo zbog uticaja dezinformacija i teorija zavjere došli u opasnost da nam djeca umiru od bolesti koje su iskorijenjene prije 70 ili više godina..."
"....da većina građana/ki prepoznaje problem dezinformacija, da shvata da jednom sedmično povjeruje u nju, ali ujedno vjeruje da... globalne elite upravljaju vremenskim uslovima... nam gotovo preko 50 odsto građana misli da Zapad promiviše pedofiliju, a dodatnih 25 odsto ne može da procijeni je li to tako... ili da nam preko 60 odsto ljudi vjeruje da je homoseksualnost bolest ili mentalni poremećaj."
Istakao je da "jednako ozbiljne posljedice nečinjenja" trpe i demokratske vrijednosti i procesi – prije svih izbori. "Dakle, kao što vidite, u državi koja jako želi u EU, sve vrvi od demokratskih i evropskih vrijednosti. I da budemo jasni: ovo nijesu podaci iz neke satirične priče, nego rezultati profesionalno urađenih istraživanja javnog mnjenja koje radimo nekoliko godina unazad i koji nam jasno govore da su kod nas prisutni trendovi koji su svojstveni za teško zaostalim društvima", rekao je Koprivica.
Ako sudimo, kako je kazao, po potezima u prethodnim godinama, "jasno je da državi nije pretjerano stalo" do sopstvenih građana, "niti joj je stalo da makar pokuša ići u skladu sa trendovima modernog svijeta".
"Između dvije naše konferencije se nije dogodilo gotovo ništa pozitivno na ovom polju – ako kao kriterijum uzmemo izvještaj EU – tamo stoji gotovo identična – negativna poruka. Na samitu EU-zapadni Balkan u Tirani 2022. smo se kroz deklaraciju obavezali na odlučnu borbu protiv dezinformacija i stranih uticaja. I šta smo od tada uradili? Gotovo ništa. Jedini iskorak vrijedan pomena je usvajanje Medijske strategije u oktobru prošle godine. I to je prvi dokument u našem sistemu koji sveobuhvatno opisuje problem, ali nažalost nudi mali broj konkretnih aktivnosti i mjera", naveo je Koprivica.
Podsjeća i da je u toku rad na setu medijskih zakona koji su u finalnoj fazi i koji su poslati na mišljenje relevantnim evropskim institucijama. "Međutim, u nacrtima koji su bili na javnoj raspravi krajem 2022, početkom 2023. nije bilo pomena o dezinformacijama i nije bilo iskoraka u dodatnoj regulaciji online prostora niti pokušaja da se u zakon uvedu i društveni mediji."
"U međuvremenu, naše zaostajenje za EU i drugim demokratskim društvima se nastavlja, jer se stvari dešavaju velikom brzinom. 17. februara 2024. stupio je na snagu Digital Services Act (legislativa o digitalnim uslugama), istorijski važan dokument koji utiče na evropske korisnike koji stvaraju i distribuiraju online sadržaj, kao i big tech kompanije kao što su Facebook, Google, YouTube i ostale. O tome se kod nas gotovo i ne priča", navodi Koprivica.
U martu se, podsjeća, očekuje usvajanje European Media Freedom Acta (legislative o slobodi medija), koji treba da bolje zaštiti uređivačku nezavisnost, medijski pluralizam, obezbijedi transparentnost i olakša medijima funkcionisanje u teškim uslovima.
"Kodeks prakse protiv dezinformacija je već u primjeni, a naši susjedi Albanija i Sjeverna Makedonija u okviru fundamentalnog klastera prate standarde u oblasti zaštite izbornih procesa od dezinformacija, dok naš Odbor za reformu izbornog zakonodavstva nije u svom djelokrugu ni predvidio raspravu o ovoj temi. Jasno je da ova nova pravila postaju dio acquisa s kojim bi se trebali usaglašavati, ako vjerujemo u najavljeni ubrzani proces pridruživanja EU. Zato je neophodno prestati sa ignorisanjem stvarnosti i početi ozbiljan i naporan reformski put kako bismo, kroz EU pravni okvir, medije konačno preveli iz analognog u digitalno doba", rekao je Koprivica.
Kazao je kako se nadaju da će aktuelna Vlada "mijenjati prakse svojih prethodnika", da će imati hrabrosti i znanja da sprovede ove neophodne promjene, "jer onaj ko je spreman da gleda kako građani trpe, ko zbog ko zna kakvih političkih kalkulacija, da trguje sa demokratskim vrijednostima, ne može biti dobra vlast."
"I tome je zapravo posvećena naša konferencija: da pokušamo drmnuti iz letargije sve segmente društva, da pričamo o održivim i demokratskim rješenjima i da se konačno počnemo suprotstavljati onome što se građanima svakodnevno radi", poručio je Koprivica.
Klasić: Želja za mržnjom i imperijalizmom je vječna
Istoričar Hrvoje Klasić istakao je da su slobodni mediji zaslužni za njegov aktivizam.
"Mediji su velikim dijelom pod uticajem različitih političkih i ekonomskih aktera u cijeloj regiji. Ratova je uvijek bilo i to nas uči da je želja za mržnjom i imperijalizmom vječna", rekao je Klasić.
Istakao je da izazovi nijesu samo "napisane rečenice u novinama".
"Ključni problem je nacionalizam koji bi uvijek isplovio u najgorem obliku. Kada bismo mislili da smo ga pobijedili, mi bismo ga samo gurali pod tepih", kazao je Klasić.
On je rekao da je "porijeklo Hrvata nejasno", pa se zbog toga otvara prostor za manipulacije.
"Najveći vroj naučnika potvrđuje da smo mi slovenskog porijekla. Jedna teorija je da smo iranskog porijekla. Poenta iranske teorije je, da skratim, da nemamo sličnosti sa Srbima. Ta teorija dobija svoj zamah stvaranjem kraljevine Jugoslavije. Druga teorija je da smo germanskog porijekla", objasnio je Klasić.
Bonus video:
