U Nikšiću je, u organizaciji Poljoprivrednog klastera Crne Gore, održan prvi nacionalni forum o poljoprivredi Crne Gore, a tema je bila „Izazovi na putu prema EU“. Boško Miličić, predsjednik Poljoprivredog klastera kazao je da forum predstavlja prekretnicu u njihovim naporima da unaprijede poljoprivredni sektor.
„Mi ne tražimo ništa što nam ne pripada. Mi tražimo samo djelić onoga što dajemo ovoj državi i ovom društvu. Tražimo, da bi mogli dati još više. Mi dajemo ogroman rad, dajemo svoje porodice, svo svoje vrijeme, dajemo i vikende i godišnje odmore i državne praznike i svečeve. Mi smo živote podredili poslu kojim se bavimo. Dajemo hranu, čuvamo prirodu, čuvamo tradiciju i dajemo sigurnost. Naš posao nijesu prekidale ni korona, ni ekonomske ni političke krize, ni ratna dešavanja u svijetu. Naš posao teče i hrani sve nas“, kazao je Miličić.
Zbog svega što daju državi, traže da ih društvo doživi ozbiljno i shvati ulogu i važnost njihovog rada i da imaju poštenu podršku razvoju, a da bi ispunili zahtjeve Evropske unije (EU) svi moraju raditi svoj posao.
„Poljoprivrednici i agroindustrija moraju proizvoditi hranu, institucije podržavati naš razvoj, evropski partneri podržavati i nas i njih na putu do zajedničkog cilja“, poručio je Miličić.
Kako je istakao, poljoprivreda zaslužuje veću podršku i agrobudžet mora biti adekvatan i proporcionalan važnosti koju poljoprivreda ima za društvo.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković, kazao je da dostizanje evropskih standarda direktno utiče na poboljšanje standarda života poljoprivrednih proizvođača Crne Gore, kao i da je Ipar šansa za unapređenje cjelokupne ekonomije ruralnog područja.
„Svi akteri koji učestvuju u ovom procesu moraju uložiti dodatne napre kako bi poljoprivredni sektor maksimalno iskoristio sredstva koja su na raspolaganju u iznosu od 82 miliona eura“, kazao je Joković.
Prema njegovim riječima, veliki uvoz poljoprivrednih proizvoda, a prema preliminarnim rezultatima prošle godine je za tu svrhu potrošeno 935 miliona eura, jeste problem, ali i velika šansa za one koji žele da se bave poljoprivredom. Istakao je da ga posebno raduje što je prvi Forum organizovan u teritorijalno najvećoj opštini u državi gdje je iz godine u godinu poljoprivredna proizvodnja u usponu.
„Nikšić je prvi u Crnoj Gori kada je u pitanju stočni fond, i ima preko 18 odsto od ukupnog stočnog fonda u Crnoj Gori. Ne treba zaboraviti da bez jakog sela nema jake države, a bez jake poljoprivrede nema jake ekonomije“, poručio je ministar.
Potpredsjednik Opštine, Zoran Tomić, kazao je da poljoprivreda, uz turizam, predstavlja jednu od strateških grana razvoja Crne Gore, da je njeno učešće u BDP-u značajno, ali ne i dovoljno.
„Tokom 20. vijeka, Nikšić se prepoznavao kao industrijski centar, međutim godine tranzicije i razne privatizacije, industriju u Nikšiću su dovele na nivo statističke greške, što je dijelom uticalo na to da se građani sve više okreću poljoprivredi, tako da danas u Nikšiću imamo oko 2000 gazdinstava od čega se dvije trećine bavi stočarstvom“, kazao je Tomić i podsjetio na subvencije i programe podsticaja za poljoprivrednike, za koje Opština Nikšić izdvaja sredstva.
Redložio je da premijerni i ministar poljoprivrede razmisle o otvaranju Kuće poljoprivrede u Nikšiću. Kako je istakao, prostor imaju, a Nikšić zaslužuje.
Na forumu su govorili i predstavnici Ministarstva ekonomije i MFI Alter Modusa.
Organizovana je panel diskusija „Značaj saradnje i dobre komunikacije na putu do uspjeha“, predstavljeni su aktivnosti koje su u prethodnom periodu realizovane u poljoprivrednom sektoru, kao i zacrtani ciljevi, a predstavljen je i portal za poljoprivredu „Agrokultura“.
Poljoprivredni klaster Crne Gore, koji okuplja oko 1.500 članova iz svih opština Crne Gore, postao je prošle godine član najveće evropske organizacije poljoprivrednika i agroindustrijskih kompanija “Copa Cogeca”, koja okuplja poljoprivrednike iz Evropske unije (EU).
Šef za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Ingve Engstrom, kazao je da je primijetio da je u Crnoj Gori prisutan ogromni neiskorišćeni potencijal za poljoprivredu i proizvodnju hrane koji je povezan sa turizmom i turističkom ponudom, kao i sa zelenom ekonomijom.
„Prisutan je i dalje veliki broj izazova u ovom sektoru. Prisutna je velika zavisnost od uvoza, neformalnost remeti tržište, nedovoljno je inspekcije i nedovoljna je implementacija standarda. Tokom implementacije Ipard programa bili smo svjedoci raznih problema povezanih sa obezbjeđivanjem inicijalnog kapitala, posebno dobijanje kredita za nove farme i mlade farmere, dobijanje neophodne dokumentacije iz različitih službi koja često zahtjeva puno vremena, ali ni svi registri baze podataka nijesu međusobno povezani. Prostorno planiranje u opštinama je potrebno unaprijediti i ažurirati“, istakao je Engstrom.
Podsjetio je da je predpristupna podrška EU od 2014. godina iznosi više od 100 miliona eura u grantovima za nepovratna sredstva za poljoprivrednike i poljoprivredna preduzeća. Kako je kazao, od ključnog značaja za postiznje ciljeva zadatih politika, a ne samo za procese prostupanja EU je dobra komunikacija, a članstvo u EU mora biti zjednički zadatak i svi moraju imati zadatak, počev od poljoprivrednika, preko lokalnih uprava i savjetodavnih službi, do resornog ministarstva.
„Niste sami u ovom procesu pristupanja Evropskoj uniji. Mi smo tu sa našim savjetima, finansirnjem i dobrom voljom. Na poljoprivrednu politiku, koja je najzahtjevnija, izdvaja se trećina evropskog budžeta. To je politika koja nudi brojne mogućnosti, ali i zahtjeva da se dosta toga uradi prije nego što postanete članica EU“, poručio je šef za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori.
Bonus video:
