Više od 400 naknadnih potresa, registrovali su crnogorski seizmolozi nakon što je 14. marta zemljotres pogodio sjeverozapad države. Srđan Ceković iz Sektora za seizmologiju kazao je “Vijestima” da će se serija manjih potresa nastaviti i u naredne dvije do tri nedjelje.
“Kako mi seizmolozi obično to kažemo - smirivanje tla”, rekao je on.
U Zavodu za hidrometereologiju i seizmologiju juče su u 12.40 sati registrovali zemljotres srednje jačine, sa epicentrom na tri kilometra sjeverozapadno od Čarađe, nedaleko od Nikšića.
“Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4,6 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VI stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 15 km”, saopštili su juče.
Taj zemljotres, kazao je Ceković, mogao je da izazove manju materijalnu štetu, “ali samo u epicentralnom području”.
Kako je dodao, sezimološki instrumenti su, nakon tog, registrovali još sedam zemljotresa manjeg intenziteta i da su se oni kretali od 1,3 do 3,2 Rihtera”.
NE PROPUSTITE
Noć prije, u 21.07 sati, registrovan je i zemljotres jačine 4,3 jedinice po Rihterovoj skali.
Prema riječima Cekovića, radi se o seizmogenoj zoni, “koja je radila i ranije”. Kako je rekao, zemljotresi na teritoriji opštine Nikšić, u mjestu Čarađe, na Goliji, nisu izolovan slučaj.
Sagovornik “Vijesti” iz Zavoda za seizmologiju kazao je da u pogledu mjernih instrumenata i opreme, “Crna Gora, Sektor za seizmologiju, posjeduje sve nove, i novije i starije modele seizmoloških instrumenata”.
“Takođe sve softverske programe, tako da smo ukorak sa vremenom”, rekao je Ceković.
Rekao je i da prate sve podatke, uključujući kako one kroz vrijeme, tako i istoriju većih zemljotresa.
U zemljotresu koji je Crnu Goru pogodio 14. marta, pričinjena je i značajna materijalna šteta na objektima u selima u blizini epicentra, ali i odrona na putevima.
Predsjednik Mjesne zajednice Krstac Dragoljub Manojlović, kazao je tada “Vijestima” da je u Goliji, gdje je bio epicentar zemljotresa (selo Čarađe), pričinjena materijalna šteta.
“Sreća je da nije bilo ljudskih žrtava, a nije bilo žrtava ni od onoga od čega ovaj narod živi, a to je stoka, jer je od potresa oštećeno dosta štala. Od Prenke do Kazanaca, znači nema sela u Goliji gdje potres nije napravio štetu na objektima”, rekao je tada Manojlović.
U Goliji stalno živi oko 130 domaćinstava.
Dan nakon tog zemljotresa, Jadranka Mihaljević iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kazala je “Vijestima” da je Zavod već nekoliko mjeseci registrovao seriju slabih do jakih zemljotresa koji su se “dešavali u cijelom centralnom regionu Crne Gore”.
“...Taj se pojas praktično pružao od Skadra u Albaniji, preko Podhuma, Skadarskog jezera, preko kotline Zete i Nikšića. Sa magnitudama do oko tri jedinice Rihterove skale, građani su neke od njih mogli osjetiti, a neki su za građanstvo prošli neopaženo”, rekla je ona tada.
Prema istorijskom katalogu zemljotresa, kako je kazala, maksimalna magnituda zabilježena na tom pravcu aktivnih rasjedanja je 5,5 (Bosna i Hercegovina, 1902. godine), uz više zemljotresa jačine magnitude od četiri do pet jedinica Rihtera.
Kako je pojasnila, zemljotres koji je registrovan 14. marta, blizu je očekivane maksimalne magnitude na tom području.
Bonus video:
