Škole i vrtići bez plana za zemljotres

Većina državnih obrazovno-vaspitnih ustanova nema planove zaštite iako je to zakonska obaveza. Crnu Goru sredinom marta i početkom aprila pogodila serija zemljotresa

40756 pregleda 31 reakcija 7 komentar(a)
Planovi zaštite zakonska obaveza, ali se slabo poštuju (ilustracija), Foto: Shutterstock
Planovi zaštite zakonska obaveza, ali se slabo poštuju (ilustracija), Foto: Shutterstock

Manje od 10 odsto crnogorskih državnih vaspitno-obrazovnih ustanova ima planove zaštite i spasavanja od zemljotresa.

U Crnoj Gori trenutno postoje 163 osnovne škole, 47 srednjih, te 23 državne predškolske ustanove. Preduzetni planovi, kako su rekli iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), izrađeni su u ukupno 43 obrazovne ustanove. Plan za slučaj zemljotresa ima 15 škola, a za slučaj požara 28.

“Planove zaštite i spasavanja od požara i zemljotresa (koji sadrže šeme evakuacije, način, etape i vrijeme potrebno za sprovođenje evakuacije itd.) imaju izrađene, i od strane nadležnog državnog organa odobrene, 43 obrazovno-vaspitne ustanove”, precizirali su iz Ministarstva prosvjete.

Preporuke Direktorata za vanredne situacije MUP-a
Preporuke Direktorata za vanredne situacije MUP-afoto: Jasna Kalač

Crnu Goru je sredinom marta i početkom aprila pogodila serija zemljotresa od kojih su neki prouzrokovali i materijalnu štetu u okolini Golije, na teritoriji opštine Nikšić.

Prvi od njih, 14. marta, probudio je veći dio građana Crne Gore, ali i pogranične djelove susjedne Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Epicentar potresa bio je na području planine Golije, šest kilometara jugozapadno od Čarađa, a jačina zemljotresa u žarištu iznosila je 5,3 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 16 kilometara, a pričinjena je i značajna materijalna šteta na objektima u selima u blizini epicentra, ali i odrona na putevima.

Više od 400 naknadnih potresa, registrovali su crnogorski seizmolozi nakon što je 14. marta zemljotres pogodio sjeverozapad države, a Srđan Ceković iz Sektora za seizmologiju kazao je nedavno “Vijestima” da će se serija manjih potresa nastaviti i u naredne dvije do tri nedjelje.

“Kako mi seizmolozi obično to kažemo - smirivanje tla”, rekao je on.

Procenat škola sa izrađenim planovima evakuacije u slučaju zeljotresa i požara, međutim, slabo se povećava. “Vijesti” su u maju 2022. godine pisale da je obavezu iz Zakona o zaštiti i spasavanja ispoštovalo tek 18 ustanova (nešto više od 10 odsto).

Šta kaže zakon

Izrada preduzetnih planova propisana Zakonom o zaštiti i spasavanju. Taj propis predviđa da planove moraju izraditi privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici u čijim objektima i prostorima gdje obavljaju privrednu, obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu, kulturnu, sportsku i drugu djelatnost može doći do ugrožavanja ljudi, materijalnih dobara i životne sredine usljed djelovanja elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i drugih nesreća.

Planovi zaštite i spasavanja, saopštili su “Vijestima” ranije iz MUP-a, izrađuju se za pojednične rizike.

Metodologija izrade planova zaštite i spasavanja takođe je propisana Zakonom o zaštiti i spasavanju i pravilnicima - Pravilnikom o sadržaju i metodologiji izrade, načinu usaglašavanja, ažuriranja i čuvanja elaborata o procjeni rizika na osnovu kojih se izrađuju planovi zaštite i spasavanja i Pravilnikom o bližem sadržaju i metodologiji izrade, načinu usaglašavanja, ažuriranja i čuvanja planova zaštite i spasavanja.

15 od više od 220 vaspitno-obrazovnih ustanova ima razrađen plan za slučaj zemljotresa, a 28 u slučaju požara, iako je to zakonska obaveza

Evakuacijom se, precizirano je u članu 75 Zakona, vrši plansko, organizovano i kontrolisano premještanje stanovništva i materijalnih dobara Crne Gore iz ugroženih u relativno bezbjedna područja.

Ministarstvo prosvjete: Insistiramo na planovima

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kazali su “Vijestima” da će u narednom periodu “insistirati i pomoći da sve obrazovno-vaspitne ustanove izrade procjene rizika i planove zaštite za svoje objekte”.

“…Jer nam je cilj da naša djeca nastavni proces pohađaju u bezbjednom okruženju”, poručili su.

Iz tog resora navode i da je Zavod za školstvo uradio međupredmetni program - Obrazovanje u oblasti smanjenja rizika od katarastrofa, po kojem se obučavaju nastavnici kako da iskoriste određene sadržaje i učenike upute u to, što može preventivno dobro da djeluje u eventualnim situacijama.

“Prema odredbama Zakona o zaštiti i spasavanju iz 2016. godine, svaki privredni subjekt, dakle škola, mora da izradi procjenu rizika i planove zaštite i spasavanja od zemljotresa, poplava i požara, u zavisnosti u kojem rejonu se nalazi škola i gdje su najveći rizici, za šta su potrebna određena sredstva. Do sada, tu vrstu procjena imaju 43 škole, 15 za zaštitu i spasavanje od zemljotresa i 28 od požara. To će u narednom periodu biti obaveza svih škola”, naglasili su iz Ministarstva.

Bonus video: