Nekad bez struje, sad su i na vebu: Počeli da se rješavaju nagomilani problemi u podgoričkim mjesnim zajednicama

U jednoj MZ u Podgorici, 10 godina nisu imali struju zbog 17.000 eura neplaćenih računa. Upravi za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada dostavljena je dokumentacija kako bi se utvrdila odgovornost zbog sličnih zlupotreba i nemara. Sekretarka Slađana Anđušić kazala je “Vijestima” da službenici u MZ sada rade puno radno vrijeme i da aktivno učestvuju u radu mjesnih zajednica

18165 pregleda 2 komentar(a)
Mjesna zajednica u naselju Stari aerodrom, Foto: Boris Pejović
Mjesna zajednica u naselju Stari aerodrom, Foto: Boris Pejović

Podgorička Mjesna zajednica (MZ) Komani deset godina nije imala struju, zbog duga od preko 17.000 eura. To je samo jedan od primjera kako su se prema prostorijama mjesnih zajednica i drugim koje su u vlasništvu Glavnog grada, nakon što su im te prostorije date u podzakup, odnosili klubovi penzionera. U međuvremenu, kako tvrde iz Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, uz još dosta posla, neki su problemi riješeni, pa MZ, kako su kazali, rade puno radno vrijeme, a uspostavljen je i vebsajt za svaku od podgoričkih MZ.

Sekretarijat koji vodi Slađana Anđušić, zbog zloupotreba i nemarnog odnosa, kakav je registrovan među klubovima penzionera, dostavio je Upravi za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada Podgorica dokumentaciju, na osnovu koje Uprava treba da utvrdi da li su udruženja penzionera tokom korišćenja prostorija koje su im date u podzakup, prekršili ugovore.

“Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom je dostavio na postupanje svu raspoloživu dokumentaciju nadležnoj Upravi za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada Podgorica, sa zahtjevom za pokretanje postupaka”, kazala je “Vijestima” Anđušić.

Klubovi penzionera koristili su prostorije Glavnog grada na osnovu ugovora o podzakupu sa Udruženjem penzionera Podgorice.

“Dugovanja su nastala od strane klubova penzionera, koji su bili podzakupci na državnoj imovini, shodno ugovoru potpisanom sa Udruženjem penzionera Podgorica. Udruženje je raskinulo ove ugovore i o tome obavijestilo Glavni grad i tadašnji Sekretarijat za lokalnu samoupravu, međutim, većina podzakupaca je ostala, jer Sekretarijat nije izvršio primopredaju, što je bio dužan, kao što nije utvrdio stanje na računima za električnu energiju, vodu i ostalo”, rekla je Anđušić.

Slađana Anđušić
Slađana Anđušićfoto: Youtube/Printscreen

Kako je dodala, primopredaja je izvršena tek po njenom nalogu.

“O čemu su sačinjeni zapisnici. Upravo u tom periodu, zbog ovih dugovanja, objektima mjesnih zajednica je isključivana struja, pa smo bili prinuđeni da izvršimo uplate svih zaostalih dugovanja. Samo jedan račun u MZ Komani, iznosio je preko 17.000 eura, a struja je bila isključena 10 godina”, kazala je Anđušić.

U oktobru prošle godine Skupština glavnog grada, podsjetila je ona, donijela je Odluku o stavljanju van snage Odluke o davanju na korišćenje prostora u vlasništvu Glavnog grada Udruženju penzionera Podgorica bez naknade:

“Imajući u vidu štetu koja je nastala, a takođe nisu produženi ugovori o zakupu objekta za potrebe mjesnih zajednica, imajući u vidu da Grad raspolaže svojim prostorima”, rekla je Anđušić.

Rade puno radno vrijeme, MZ na internetu

“Vijesti” su tokom prošle godine više puta pisale o funkcionisanju mjesnih zajednica, koje, prema propisima, predstavljaju polaznu tačku za rješavanje zahtjeva građana na području koje mjesna zajednica obuhvata. Zaključak i upitnika koji je redakcija realizovala u saradnji sa Centrom za građanske slobode (CEGAS), ali i sagovornika koje su “Vijesti” kontaktirale, bio je da mjesne zajednice u praksi kao da su izgubile svoju primarnu ulogu. Takođe, jedan od zaključaka je i da građani nisu sigurni u to šta je uloga mjesnih zajednica.

Tokom jednog od terenskih obilazaka u Podgorici, tim Cegasa registrovao je tada da su, od 23, tri mjesne zajednice u radno vrijeme bile otvorene za građane. Takođe, utvrđeno je i da većina opština u Crnoj Gori na vebsajtu nema podatke o mjesnim zajednicama, pa ni kontakte nadležnih kojima bi građani mogli da se obrate onima koji su im po mjestu stanovanja najbliži.

Prema riječima Slađane Anđušić, situacija je sada dijelom drugačija.

“Vjerujem da je još dosta posla pred nama, ali zasada smo učinili neophodno: službenici - samostalni referenti za rad sa mjesnim zajednicama rade u punom radnom vremenu od 8.00 do 16.00 časova i aktivno učestvuju u radu mjesnih zajednica kroz izlazak na teren, komunikaciju sa građanima i vršiocima dužnosti sekretara. Prošli su niz obuka, koje im omogućavaju specifična znanja koja se tiču rada na računaru, kancelarijskog poslovanja, upravnog postupka i komunikacije sa građanima”, kazala je ona.

Kako je dodala, mjesne zajednice su dijelom i adaptirane, i bolji su uslovi za rad i učešće građana u vršenju poslova.

“Uspostavljen je sajt za svaku od mjesnih zajednica, kao i međuresorska saradnja sa ostalim organima i službama lokalne uprave, pa ostali organi i javne službe u saradnji sa mjesnim zajednicama organizuju svoje aktivnosti na području mjesne zajednice”, rekla je ona “Vijestima”.

Objekti nekih mjesnih zajednica, kako je rekla, nemaju vodu ili mokri čvor, pa je posla još mnogo:

“Činjenica da su neki objekti u veoma lošem stanju, da neke od njih nemaju vodu ili mokri čvor, dovoljno govori da posao na oživljavanju mjesnih zajednica podrazumijeva razne aspekte rada, ne samo administrativne i organizacione poslove”, kazala je Anđušić.

Sekretarka za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada Podgorica rekla je i da je, po njenom stupanju na dužnost, uspostavljen registar, sa svim podacima o objektima, pokretnim stvarima, broju brojila, vodomjera, imenu postupajućeg referenta i v. d. sekretara, ugovorima o korišćenju, pregled računa odnosno dugovanja, ugovora o zakupu...

“Nakon preliminarnih podataka sa popisa koji su objavljeni na sajtu MONSTAT-a, ovaj registar je dopunjen i preliminarnim brojem popisanih stanovnika”, kazala je ona.

Odluka još u proceduri

Pravni položaj mjesnih zajednica u okviru opština u kojima se nalaze regulisan je Zakonom o lokalnoj samoupravi i odlukama koje donosi svaka opština.

Odluka o funkcionisanju mjesnih zajednica na teritoriji Glavnog grada je, prema riječima Anđušić, u procesu izrade.

Kako je dodala, radna grupa za izradu predloga odluke o mjesnim zajednicama održala je posljednji sastanak 17. maja.

“Radna grupa, makar dio nje, redovno se sastaje. Posljednji sastanak je bio 17. maja, kada smo razmatrali najnoviju radnu verziju, te ćemo se nakon ostavljenog roka članovima radne grupe, sastati da razmotrimo sugestije. Nakon usvajanja Odluke o mjesnim zajednicama i obrazovanja organa mjesnih zajednica, one će zaživjeri u punom kapacitetu, na dispoziciji i u interesu svih građana. Vjerujem da sve što smo uradili od jula prošle godine je veoma dobra praksa, jer ovo znači uspostavljanje sistema, koji nije postojao ili je bio veoma zloupotrijebljen na više načina”, kazala je ona.

Referente raspoređuju po potrebi, ne po lokaciji

“Vijestima” je iz više nezvaničnih izvora saopšteno da su referenti koji su dugo bili u određenim mjesnim zajednicama, raspoređeni na istu poziciju, ali u drugoj mjesnoj zajednici.

“Raspoređivanje lokalnih službenika i namještenika se vrši shodno aktu o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kako bi se postigli najbolji rezultati u obavljanju poslova. Svim službenicima Sekretarijata je mjesto rada Podgorica. Ukupno je 40 mjesnih zajednica, te će raspoređivanje biti konstantno, u zavisnosti od potreba koje iziskuje obavljanje poslova”, kazala je Anđušić, odgovarajući na pitanje na koji način se time želi pospješiti razvoj neposredne demokratije i rad mjesnih zajednica u cjelini.

Ona je dodala da mjesne zajednice nisu funkcionisale u skladu sa svrhom svog osnivanja i potrebama građana, “te je u proteklom periodu prioritet bio na stvaranju materijalnih uslova za rad mjesnih zajednica, kao i na kadrovskom osposobljavanju službenika kroz obuke koje su prošli u protreklom periodu”.

“Upravo je prva grupa od 12 službenika uspješno završila kurs računara, imajući u vidu da je od decembra mjeseca uspostavljena internet komunikacija i da su mjesne zajednice opremljene skenerima, štampačima i računarima”, rekla je ona.

Nije (još) svuda pristupačno za OSI

Nisu svi objekti mjesnih zajednica pristupačni za osobe sa invaliditetom.

“Nažalost, nije omogućena pristupačnost u svim objektima. Tamo gdje postoje uslovi otklonićemo prepreke, međutim, riječ je o starijim objektima, a negdje i novim, kako je to u Hercegovačkoj ulici u MZ Nova varoš, koje prostorije se ne mogu smatrati pristupačnim, čak i manje od toga”, rekla je “Vijestima” Anđušić.

U budućnosti, kako je dodala, mora se biti senzitivniji:

“Moramo biti veoma senzitivni prema potrebama naših sugrađana, te će se i te kako voditi računa o ovome”.

Bonus video: